Znanstveno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u stručnom Lancet Medicine Journale-u nedvojbeno su iznijeli statistiku najsmrtonosnijih bolesti, i to od dvije godine unatrag, pa sve do znanstveno utemeljenih predviđanja čak do 2040. godine.
Tako su uzeti u obzir najčešći uzroci smrtnosti za 250 uzroka smrti iz 195 zemalja i teritorija, a tendenciju rasta fatalnog ishoda pokazuju pojedina oboljenja, dok znanstvenici smatraju da se "top tri" još dugo neće mijenjati, piše Slobodna Dalmacija.
Tako su se pri crnom vrhu u 2016. godini našle koronarne tegobe (bolesti srca i krvožilnog sustava), infarkt i respiratorne infekcije, a slijede dijarealne bolesti te povrede na putovanjima i, zanimljivo, malarija.
Na sedmom je mjestu, pak, smrtnost uslijed preuranjenog poroda (smrt u dojenačkoj dobi), potom ona uzrokovana virusom HIV-a, potom kronične opstruktivne bolesti pluća, ali i samoozljeđivanje i dijabetes.
Visoku stopu smrtnosti na globalnoj razini čine kronične bolesti bubrega, slijede druge neonatalne komplikacije, Alzheimer, neonatalna sepsa i na dvadesetom mjestu karcinom jetre.
Rečena lista pokazuje od kojih bolesti raste opasnost, a koje se malo po malo stavljaju pod kontrolu.
Na spisku su se našle, razvidno je, bolesti koje pokazuju simptome, ali i one kod kojih simptomi izostaju, dok značajnu statistiku čine i ozljede koje nastaju samoinicijativno ili pak nesretnim slučajem, prenosi Slobodna Dalmacija.
Znanstvenici, k tomu, predviđaju da će mračnu listu smrtnosti do 2040. godine činiti bolesti ovim poretkom zastupljenosti:
1. Koronarne bolesti;
2. infarkt;
3. Infekcije dišnog sustava;
4. Kronične opstruktivne plućne bolesti;
5. Kronične bolesti bubrega;
6. Alzheimer;
7. Dijabetes;
8. Ozljede na putovanjima (cestovne i pomorske nesreće);
9. Rak pluća;
10. Dijarealne bolesti;
11. Samoozljeđivanje;
12. HIV/AIDS;
13. Rak jetre;
14. Kolesterol;
15. Karcinom rektuma;
16. Tuberkuloza;
17. Kongenitalni defekti;
18. Prerano rođenje;
19. Rak dojke;
20. Padovi