VAŽNO ISTRAŽIVANJE

Znanstvenik sa Stanforda: ‘Izračunali smo, globalna smrtnost od Covida je od 0,15 do 0,20 posto‘

Ioannids pri tome upozorava kako je viša smrtnost početkom pandemije možda uzrokovana krivim upravljanjem pandemijom
 Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

John P.A. Ioannids, vodeći svjetski stručnjak za epidemiologiju i ljudsko zdravlje, kao i bidomedicinsku podatkovnu znanost, objavio je izuzetno važno istraživanje „Globalne perspektive COVID-19 epidemiologije za puni krug pandemije“. To istraživanje znanstvenika sa Stanforda koji je među najcitiranijima na svijetu prošlo je tzv. peer review te ne donosi ništa kontroverzno, premda daje  zaključke koji bi ozbiljno mogli narušiti reputaciju svih onih koji su temeljem suspektnih modela najavljivali ogromni broj mrtvih tijekom COVID-19 pandemije.

Ioannidis tako upozorava na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da je do listopada zaraženo oko 10 posto svjetske populacije te temeljem velikog broja studija prikupljenih po cijelom svijetu dolazi do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate)  0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto. Brojevi su to daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.

Stanfordski znanstvenik pri tome upozorava kako je viša smrtnost početkom pandemije možda uzrokovana krivim upravljanjem pandemijom, disfunkcionalnim zdravstvenim sustavima, krivim terapijama, slanjem COVID-19 pacijenata u domove za skrb, te vjeruje da se takve greške ubuduće mogu izbjeći.

Spekulirajući o mogućem imunitetu krda, Ioannidis je ponudio i kalkulacije ukupnog broja smrti tijekom pandemije na više pretpostavki. Po onoj kad bi imunitet krda bio dosegnut ako se okuži 60 posto svjetske populacije može se govoriti o 1,58 do 8,76 milijuna mrtvih u periodu od 5 godina, što bi činilo 0,5 do 2,9 posto globalnih smrti.

Pri ovome treba voditi računa kako bi niža brojka podrazumijevala da rizičnije grupe stanovništva budu bolje zaštićene od zdravog dijela populacije. No, Ioannids upozorava i na teorije prema kojima se imunitet krda može doseći na puno nižim razinama (40 ili sao 20 posto) te na mogućnost puno boljeg upravljanja pandemijom, boljih terapija te pojavu vakcine.

U radu Ionnidisa ističe se prepoznavanje razlika šire grupe 66 promatranih zemalja gdje je zabilježena samo jedna smrt na 100.000 stanovnika, dok je u manjoj grupi od 17 zemalja zabilježeno 50 smrti na 100.000 stanovnika. Hrvatska zasada sasvim sigurno spada u prvu grupu zemalja sa smrtnošću od 0,01 posto.

Ioannids upozorava kako u razvijenim zemljama skoro svi preminuli uz COVID-19 infekciju imaju barem jedan dokazani komorbiditet, što prema njegovom mišljenju otvara pitanje klasifikacije smrti uz ili od covida. Primjećuje i izrazito veliku razliku rizičnosti između djece i starih koji su smješteni u domovima – ta razlika je 1000 puta. Zanimljivo je i njegovo zapažanje kako se u zemljama s visokim prihodima dob preminulih od COVID-19 bolesti podudara s očekivanim dobom doživljenja u tim zemljama.

Ugledni znanstvenik poprilično hrabro izlazi i sa zaključcima kako je vrlo značajan broj umrlih u prvom milijunu žrtava covida uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenih sustava ali i i krvim terapijama (hidroksiklorokin), kao i upotrebom ventilatora koji su možda pogoršali ishode.

Ioannids upozorava i na veliko podcjenjivanje ukupnog broja asimptomatičnih na početku pandemije. Procjenjuje zadnji broj simptomatičnih na oko 40 posto te upozorava kako je početkom pandemije smatrano da je taj broj 50 do 100 puta manji. To implicira krive epidemiološke odluke.

Posebnu težinu Ionnidisovog rada ima, naravno, dio koji obrađuje stopu smrtnosti (IFR) temeljem čak 82 studije u kojoj ta smrtnost iznosi od 0,00 do 1,31 posto. S obzirom da su te studije većinom iz teže pogođenih zemalja, Ioannidisovi proračuni govore o prosječnoj stopi smrtnosti između 0,15 do 0,20 posto.

Ioannidis je jako kritičan prema ranijim procjenama visoke smrtnosti te piše kako su „neodgovorno širene u medijima i na društvenim mrežama“, a bile su bazirane na ekstremnim pogreškama i neodrživim modelima te fokusirane prvenstveno o na zemlje s visokom smrtnošću, kao i rađene od strane neiskusnih autora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2020 04:08