Veliki potres u Zagrebu zbio se na današnji dan, 9. studenog 1880. godine, u 7 sati 33 minute, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. Bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice, a razorio je brojne zagrebačke zgrade.
Dvije osobe su poginule, a 29 ih je teško ozlijeđeno. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik.
Publicist i pedagog Mijat Stojanović pribilježio je u svom dnevniku: "Dne 9. studenog 1880. oko 1/4 na 8. uru jutrom strašan potres zemlje 5 do 10, vele njeki do 30 secunda, da su se duvari po kućah razpucali, dimnjaci i uresi s krovova rušili, stvari po sobah opadale i razbijale. Budan ležao sam u postelji, kad je nastala katastrofa užasna potresa. Postelj se počme podamnom ljuljati kano čamac na uzburkanom, valovitom morju, duvari sobni počmu škripati, nihati se i pucati, a sitne stvari (...) opadati i lomiti se. Skočim iz postelje, prekrstim se i zazovem Boga u pomoć, obučem se na brzu ruku i odem na ulicu, gdje nadjem već puno malog i velikog svieta, sve preplašeno i uzplahireno, a ulice pune ruševina dimnjakȃ i uresȃ sa kućȃ."
Mnoštvo stanovništva Zagreba nakon potresa je pobjeglo iz grada ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst.
Siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa, tadašnji gradski vijećnik koji je pomagao unesrećenima te je obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro iduće godine.
Nakon najjačeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. zabilježeno je 185 podrhtavanja tla.
Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:
"Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno je u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući kuće koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti."
Osim ovog najvećeg potresa Zagreb je u davnoj prošlosti pogodilo nekoliko snažnih potresa koji su ostavili traga. Prvi u izvorima zabilježeni potres dogodio se u ožujku 1502. godine; po svemu sudeći bio je vrlo jak, a štetu su pretrpjeli posebice Gornji grad te osobito crkva sv. Marka, kojoj se srušio toranj. U drugoj polovici 17. stoljeća bilo je još nekoliko jačih potresa. Tijekom 19. stoljeća također su zabilježeni potresi različitih magnituda. 1837. se oko podneva grad na tri sekunde zatresao, što je bilo dovoljno da se više zidova i dimnjaka uruši.