Najpoznatiji hrvatski oftalmolog, doktor Nikica Gabrić (56) osoba je sa širokim spektrom interesa, što ga je dovelo do toga da danas slavi dvadesetu godišnjicu svoje Specijalne bolnice Svjetlost, najveće privatne zdravstvene ustanove takvog tipa u Hrvatskoj. Životna filozofija dr. Gabrića drugačija je od filozofija ostalih liječnika, medicinara i biznismena, a uspjeh sada već devet ekspozitura Specijalne bolnice Svjetlost posljedica je, smatra on, velike životne energije i različitih životnih interesa.
- Jedna cijela potpuno drugačija filozofija bazirana je na nekoliko životnih činjenica. Prva je veoma jednostavna i temelj je svega: voliš li život ili ne, veseliš li se životu ili ne? To je majka svih stavova koja određuje naš karakter. Ako se veseliš životu, onda trebaš raditi ono što želiš da drugi rade tebi. Ako ti pokažeš drugima ono što želiš da drugi rade tebi, onda će ti se to i vratiti. Na to se nadovezuje filozofija dijeljenja: svi ljudi znaju množiti i zbrajati, a ja znam dijeliti. Dijeljenje je investiranje, ja nakon dijeljenja uvijek imam više od onih ljudi koji množe i zbrajaju. To je mene dovelo do toga da sam se maknuo iz zagarantiranog državnog sustava, koji mi je osiguravao dobru plaću, zdravstvenu zaštitu, stan… - počinje svoju životnu priču osnivač i vlasnik regionalnog lanca Specijalnih oftalmoloških bolnica Svjetlost Nikica Gabrić, koji je 1979. kao 18-godišnjak došao iz rodnog Metkovića u Zagreb na studij medicine, koji je završio 1984., sa 23 godine. Nakon studija godinu dana proveo je kao stažist u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, a staž je obavljao po bolnicama, najviše na Rebru. Na Rebru je 1986. počeo specijalizaciju kod pokojnog profesora doktora Krešimira Čupaka, a 26. siječnja 1990. položio je specijalistički ispit. U međuvremenu, godinu dana služio je vojni rok u Novom Sadu i u Puli. Od 1990. do 2001. radio je u bolnici Sveti Duh, a u veljači 1998. u dva spojena stana na početku Bukovačke ceste sa svojim mentorom prof. dr. Čupakom i sa suprugama otvorio je Kliniku Svjetlost.
Širenje na regiju
- Tri godine radio sam i u državnom i u privatnom sustavu najmanje po 12 sati dnevno, uključujući subote i nedjelje. No, to mi uopće nije bilo teško jer sam od 8 do 16 sati radio u bolnici, a od 17 do 20 u svojoj privatnoj klinici gdje tada nije bilo puno posla. Bio sam mlad, pun snage i entuzijazma, bila je to prilika da promijenim svoj društveni i ekonomski status, a ionako cijeli život radim više od 12 sati dnevno. Stoga sam 2001. definirao svoju odluku i napustio sve pozicije u državnim institucijama, a tada sam bio najmlađi šef državne klinike u Hrvatskoj i predsjednik upravnog vijeća HZZO-a - priča dr. Gabrić.
Jedanaest godina nakon što je 1998. osnovao Kliniku Svjetlost, s njom se u veljači 2009. uselio u modernu, novosagrađenu šesterokatnicu od dvije tisuće četvornih metara u Heinzelovoj ulici. Zatim je otvorio kliniku od 600 četvornih metara u Splitu, pa u susjednoj BiH klinike od po 650 četvornih metara u Sarajevu i u Banjaluci. Potom je potpisao franšizne ugovore s klinikom u Herceg Novom koja ima 500 četvornih metara, pa s klinikom u Skoplju koja ima 1200 kvadrata. Sada se proširio na još četiri grada u regiji: postao je suvlasnik klinika u Budvi i u Novom Sadu te je potpisao franšizne ugovore s klinikama u Prištini i u Tirani. Tako danas u sustavu klinika Svjetlost zapošljava oko 175 ljudi, od čega je 45 liječnika, a uskoro će ih biti oko 200. Od toga je 70 u Zagrebu, 15 u Splitu, po 20 u Sarajevu i u Banjaluci, 30 u Skoplju, 10 u Herceg Novom, osmero u Novom Sadu, troje u Prištini, a dvadesetak će ih biti u Tirani.
- Proces stabilizacije satelita klinike je od tri do pet godina kako bi principi rukovođenja, upravljanja, rada, standarda i kvalitete bili na razini Zagreba te da oni ostvaruju određenu dobit - objašnjava dr. Gabrić koji je u svojem širenju u regiji posljednjih godina neuspjeh doživio jedino u Sloveniji, gdje u Ljubljani već dvije godine ne uspijeva otvoriti kliniku.
- Razlog tome je što slovensko ministarstvo zdravstva traži od liječnika iz stranih zemalja znanje jezika na razini C1, što je kao da ste završili fakultet na slovenskom jeziku. U većini drugih zemalja Europske unije liječnici koji rade za inozemne klinike moraju imati znanje jezika na razini B2, dakle na puno nižoj razini. Slovenci tako štite svoje malo tržište od stranih zdravstvenih sustava, a Hrvatska je po tome sličnija Sloveniji nego Europi - govori Nikica Gabrić, koji sada osim Zagreba ima osam klinika Svjetlost, a 23. veljače otvara i devetu Svjetlost, u sklopu American Hospitala u Tirani.
Na slobodnom tržištu
- U svakoj klinici mjesečno provodim dva dana, dakle od 30 dana na putu sam najmanje 18. To traži golemu energiju. U svim zemljama u regiji imamo snažnu konkurenciju, ali meni konkurencija služi da brže trčim. Turske klinike Acibadem i Dünyagöz prisutne su u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, a meni je veliko priznanje da su, usprkos tome, baš nas u tim zemljama izabrali za partnera - kaže dr. Gabrić čiji se lanac klinika Svjetlost zasad širi samo na istok, ali on je siguran da će doći i do širenja na zapad.
Na fotografiji: Dr. Nikica Gabrić
Interesantna im je Austrija, Italija i Njemačka, zato što u tim zemljama živi velik broj Hrvata. - Takva je logika širenja turskih klinika u zemlje gdje živi puno turskih gastarbajtera. Tako bi i hrvatski iseljenici na sebe vezali svoje prijatelje, susjede, kolega s posla... Istom logikom sada nam dolazi sve veći broj Švicaraca jer je kod nas na operaciji bio Švicarac koji je oženio Hrvaticu i 20 godina živi u Istri. On je bio super zadovoljan pa je na operaciju došla njegova sestra, zatim njezin muž, još troje njihova prijatelja, pa članovi njihovih obitelji... Naime, jedna takva operacija kod nas za oba oka stoji četiri tisuće eura, a u Švicarskoj ista operacija i ista leća, ali samo za jedno oko stoji od pet do sedam tisuća švicarskih franaka - objašnjava Gabrić kojem najveće turske zdravstvene ustanove već dvije godine nude velik novac za preuzimanje lanca klinika Svjetlost. No, on na prodaju ne pristaje, barem ne još, a vrijednost njegova lanca klinika stalno raste.
- Mi zaista imamo odlične rezultate. U Hrvatskoj držimo više od 50 posto tržišta, a u 2017. rasli smo 10 posto. Klinika u Zagrebu lani je ostvarila 5,5 milijuna eura prometa, a u Splitu više od milijun eura. U BiH rasli smo 20 posto, klinika u Sarajevu ostvarila je oko dva milijuna eura prometa, a u Banjaluci oko 1,2 milijuna eura. Dakle, četiri klinike Svjetlost u Hrvatskoj i BiH ostvarile su oko deset milijuna eura prometa. I u Makedoniji smo rasli deset posto. Vrijednost klinika Svjetlost danas je veća od 30 milijuna eura, a od 20-ak milijuna eura kredita ostalo nam je za otplatiti tek oko 1,8 milijuna eura. No, najvažnije od svega jest reći da ni u jednoj zemlji ne radimo s fondom zdravstva, nego smo svagdje na slobodnom tržištu - iznosi konkretne podatke Gabrić.
Klinika u svemiru
Zanimljivo, jedna od najbrže rastućih oftalmoloških klinika u Europi, turski Acibadem, otvorila je marketinške urede u Zagrebu koji organiziraju putovanja i rade promociju usluga svojih bolnica. Pacijentima zainteresiranima za operacije u nekoj od njihovih klinika daju popuste na zrakoplovne letove i hotelski smještaj, jer su povezani s Turkish Airlinesom i velikim turskim hotelskim kompanijama, a osim toga i turska država im subvencionira karte, smještaj…
- Hrvatska država za to nema afiniteta, vjerojatno zbog siromaštva, ali i zato što ne vidi potencijal golemoga posla - govori Nikica Gabrić, na čiju je inicijativu nedavno kod njega na razgovoru bio novi direktor Croatia Airlinesa Jasmin Bajić, s kojim je razgovarao o suradnji u tom smjeru. Čelni čovjek Specijalne bolnice Svjetlost razgovarao je i s hotelskim kućama te ističe da je najbolju povratnu informaciju dobio od Grand Hotela 4 opatijska cvijeta. Oni su zainteresirani za suradnju u kojoj bi se pacijenti Svjetlosti nakon operacija tjedan dana po posebnim cijenama odmarali u njihovu hotelu.
- U Hrvatskoj je previše onih koji čekaju da im netko, a najčešće država, nešto napravi. To je ona moja početna filozofija, činimo ono što želimo da nam drugi naprave. Želim vlastitim primjerom pokazati kako treba raditi - tumači.
Velika količina posla ga veseli i u tome uživa. Iako je danas prije svega menadžer, i to veoma uspješan, još uvijek uživa u operacijama kojih godišnje napravi između 800 i tisuću, a to je oko deset posto svih operacija koje se izvedu u lancu klinika Svjetlost. No, već dulje od deset godina u lancu klinika Svjetlost više je doktora koji godišnje naprave veći broj operacija od njega.
- S količinom raste kvaliteta, vježba čini majstora - kaže doktor Gabrić te objašnjava da u našim državnim bolnicama liječnici imaju neusporedivo manji broj operacija.
Kada ga mladi liječnici pitaju što je njegov ultimativni cilj, doktor Gabrić voli reći: “Otvoriti kliniku u svemiru”.
- Duboko vjerujem da u svemiru postoje civilizacije koje su naprednije od nas. Kada ih napokon sretnemo, ako su doista napredniji od nas, naučit će nas kako rješavati problem organa vida. Ako smo mi napredniji od njih, onda ću ja njima prodati tu priču. Možda vam se ovo čini šaljivo, ali govorim vam o tome da nam je samo svemir limit. Ono što čovjek može zamisliti, može i postići!