Ledenoj torti sa škampima i morskim ribama morski se lavovi iz zagrebačkog zoo vrta ne vesele kao prije. Iako na oduševljenje okupljene djece, ozarene što imaju priliku vidjeti hranjenje tih simpatičnih životinja, ipak rado kušaju tu poslasticu, čini se kao da na početku oklijevaju. I ne čudi jer riječ je o emocionalno vrlo inteligentnoj vrsti, a zagrebačkim morskim lavovima ovih dana nije bilo lako, zbog čega manje jedu. Tuguju.
Prije samo tri tjedna u nastambi ih je bilo pet, a sada ih je troje. Napustila ih je najprije Edit, majka dvoje mladunaca, ženke i mužjaka. Mužjak koji još nema ime, star 15 mjeseci, bio je vrlo vezan uz majku, toliko da su timaritelji strahovali da se neće uspjeti odvojiti od nje kad mu na svijet stigne sestrica. No, sve je dobro teklo, momak je očeličio i osamostalio se, a Edit se brinula za malenu, no ona, stara samo nekoliko tjedana, unatoč 24-satnim naporima timaritelja nakon odlaska Edit, nije uspjela preživjeti bez majke i njezine brige i prehrane.
Da bi mladunče odraslo u neovisnu jedinku, treba proći barem šest mjeseci do godine dana, a malena je bila daleko od toga da može sama. Hranili su je četiri do šest puta na dan posebnom smjesom za othranu perajara, putem posebne jednjačke sonde koja ide izravno u želudac. Tetošili su je danonoćno, brinuli se da dovoljno vremena provede s ostatkom svoje vrste kako se ne bi previše naviknula na ljude, no bezuspješno.
Zmija
- Kod Edit su u crijevima pronašli zmiju. Još čekamo patohistološke nalaze koji će pokazati je li to doista bio uzrok njezine smrti - kaže nam ravnatelj zagrebačkog zooa Damir Skok. Nije riječ, naime, o pravoj zmiji. Takvih je u Maksimiru puno, u Zoološki dođu iz obližnje šume, no žive u potpunoj sinergiji s drugim životinjama, pa i ljudima. Nisu opasne ni problematične. Zmija koja je ubila Edit bila je plastična i vjerojatno je nekome ispala u bazen dok je stajao na ogradi.
- Takve se stvari, nažalost, nerijetko događaju. Ponekad djeca stoje na ogradi, a dovoljno je da ih roditelji na sekundu puste iz vida da se dogodi ovakva situacija, da im nešto ispadne iz ruke. Iako timaritelji često obilaze životinje, vjerojatno je u tome trenutku voda u bazenima bila u nešto mutnijoj fazi pa je nisu vidjeli. Mijenjamo vodu dva puta na tjedan, no s vremenom se zamuti - tumači nam ravnatelj Skok, po struci inače veterinar, dok uz pratnju njega i timaritelja stojimo u nastambi morskih lavova. Iako te životinje spadaju u red zvijeri, daleko su od onoga što inače poimamo pod time - ljudska im prisutnost ne smeta. Dok tata Zagi, gigant težak nekoliko stotina kilograma koji djeluje poput omanjeg kita, nesmetano pliva u bazenu, radoznala Luce svojim smiješnim i nespretnim hodom izlazi iz vode i dolazi nas pozdraviti.
Planovi
- Zagi je nešto manje druželjubiv tip, više voli sigurnost, ljude koje pozna. No, izvanredno je istreniran, znao je trikove, uvijek bi skakao po podestu i špricao ljude. Edit je bila potpuna suprotnost, vesela, prijateljski raspoložena, šašava - kaže Skok.
Kako morski lavovi naočigled tuguju zbog nedavnih gubitaka, pitamo Skoka kako te životinje uopće funkcioniraju u zajednici. Objašnjava nam da su doista vrlo povezani jedni s drugima. No, njihova “obitelj” ne bi se uklopila u konzervativne definicije tog pojma. - Oni zapravo žive u haremima. Jedan mužjak u prirodi može okupiti i 15-ak ženki, a s drugim se mužjacima bori za teritorij - tumači Skok, dodajući da se međusobna povezanost tih životinja, među ostalim, vidi i po vremenu koje nove jedinke provode uz majku, a koje je za životinjske pojmove vrlo dugo.
U dobi od pet godina postaju spolno zreli. Zbog toga će se i kod naših morskih lavova uskoro događati promjene u nastambi i seobe. - Sada imamo tatu Zagija, koji je star 28 godina i, koliko znamo, najstariji je živući morski lav u svim zoološkim vrtovima. Morski lavovi u prirodi požive do 17 godina, a u zoo vrtovima do 30, no to je doista rijetko. Vjerojatno on neće još dugo živjeti, iako ćemo, naravno, učiniti sve da što dulje bude s nama. Luce, koja nam je stigla iz Frankfurta, stara je tri godine, a maleni ima 15 mjeseci. Vjerojatno ćemo Luce ostaviti kod nas, a malenog preseliti nakon nekog vremena - iznosi ravnatelj plan za životinje, inače jedine sisavce čije mlijeko ne sadrži laktozu. Tumači nam i kako uopće funkcionira nabava novih životinja u zoološkim vrtovima.
- Životinje nikad ne kupujemo. Europski zoološki vrtovi imaju svoje udruženje preko kojeg traže životinje od drugih ili udomljavaju svoje negdje dalje. Recimo, mi smo prije tri godine dali jednu životinju zoološkom u Barceloni, što ne znači da nam oni moraju dati nešto zauzvrat. Svima je u interesu da životinje odu tamo gdje će moći nastaviti vrstu - govori Skok, dodajući da je, iako je prije svrha zooloških vrtova bila zabava, danas najvažnija upravo njihova rezervatska uloga.