Točno 257. Točno toliko sastanaka po Silicijskoj dolini morao je odraditi Zagrepčanin Renato Librić prije nego što je dobio prvo ozbiljno ulaganje u svoj startup Bouxtie, tvrtku koja je u posljednjih nešto manje od dvije godine preotela solidan dio tržišta darovnih kartica, vrijednog oko 175 milijardi dolara godišnje samo u Americi i Kanadi. Bouxtie je mobilna aplikacija koja digitalizira, personalizira i pojednostavljuje proces darivanja takvih kartica, što je u SAD-u vrlo popularno kako u korporativnom, tako i privatnom životu. Među klijente ubraja više od 140 tvrtki kao što su Nike, Starbucks, Sephora, Hyatt, Amazon, Best Buy, Whole Foods, Macy’s... Interes za Librića u Hrvatskoj dramatično je porastao prije nekoliko tjedana, kada je u intervjuu za američki Forbes otkrio kako je imao ponude da proda Bouxtie (izgovara se boutaj) prvo za 90 milijuna dolara, zatim za 120, i da je konačno prihvatio finalnu od 300 milijuna, koju je ponudila jedna od vodećih svjetskih kartičarskih kuća.
Iako će ostati involviran u Bouxtieu još neko vrijeme, ta tvrtka mu nije finalna ambicija. Librićevi planovi puno su veći. Prije svega, upravo pokreće Venture Capital fond, fond za rizična ulaganja vrijedan 100 milijuna dolara, od čega će izdvojiti 10 milijuna dolara kako bi ulagao u startupove u Hrvatskoj i regiji. A još veći projekt, njegov sveti gral, je razvoj flote zrakoplova na električni pogon.
Prvi posao
O svemu tome Renato Librić govori ekskluzivno za Jutarnji list. Našli smo se u zagrebačkom hotelu Double Tree by Hilton. Kao i većina CEO-ova tehnoloških tvrtki, ovaj 37-godišnjak odijeva se sportski elegantno, vrlo je neposredan u ophođenju, pristupačan i ugodan sugovornik. Govori jednostavnim riječnikom, bez teških tehnoloških termina, sve prevodi na jezik normalnih ljudi. Razlog možda leži u tome što je Renato Librić u Silicijsku dolinu i svijet visoke tehnologije došao iz jednog sasvim drugog svijeta - naime, iz nekretnina.
- Završio sam fakultet u Americi, Rochester Institute of Technology, i imao sam sreće da sam odmah nakon toga dobio posao u komercijalnim nekretninama. Procjenjivanje nekretnina, kupovanje terena za strane partnere, to je bilo doba onog velikog buma u Hrvatskoj. Radio sam za stranu firmu koja radi u više od 140 zemalja svijeta. Poslali su me na magisterij u London, gdje sam upoznao direktora iz konkurentske kuće JLL i angažirali su me da vodim ured za osam zemalja. Tu sam zaradio prve novce. Tada je počela kriza i izašao sam iz toga - priča Librić. Kaže da tada nije baš točno znao što bi dalje radio pa je otišao na turneju Nepalom i Indijom sa suprugom. Tamo je shvatio da, pod broj jedan, oduvijek voli tehnologiju, a da, pod broj dva, voli rješavati probleme. Iako ne zna programirati, bio je siguran da zna kako aplicirati tehnologiju za rješavanje problema. Nazvao je par bankara, koji su mu se požalili na proces pisanja izvješća.
- Tako je nastao moj prvi startup, zvao se Redstar - Real Estate Database - i brzo smo narasli na 45 zaposlenih i urede u Londonu, Varšavi, Istanbulu, Beču… To sam prodao jednom malom fondu i opet otišao na jedno malo putovanje - objašnjava.
Ključno putovanje
Na taj put otišao je s prijateljima iz svijeta trgovine, koje je upoznao dok je kupovao i prodavao šoping centre. Oni su mu se požalili da imaju problema s plastičnim karticama, pretežno u Americi.
- Krenuo sam ovdje iz Zagreba s malom ekipom, a 2013. smo otišli u London. Tamo sam upoznao Richarda Bransona, Elona Muska i ostale, dobili smo nekih 250 tisuća funta od Bransona. Bili smo tamo šest mjeseci, napravili smo proizvod. Jednostavno rečeno, Bouxtie je mobilna aplikacija koja funkcionira tako da, umjesto da ti šaljem plastičnu darovnu karticu za rođendan, snimim HD video, odaberem jedan od 140 brendova i dodam određeni iznos novca koji se može trošiti. Riječ je o vrlo osobnom, emotivnom iskustvu, to je ono što je jedinstveno kod nas, jer 80 posto svih naših digitalnih kartica odlazi s video porukom. I aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje. Međutim, u Britaniji nismo imali tržište. Bransonova ekipa iz Virgina mi je onda rekla da moram otići u Ameriku, jer su tamo i lova i tržište. Tradicija davanja kartica za Božić, rođendane i slično tamo traje već 30 godina. Doletio sam u San Francisco, nikoga nisam znao, bio sam potpuno zbunjen. Doslovce sam sjedio u svojoj maloj sobici, otvorio internet i upalilo mi je da prezentiram na nekom stejdžu pred nekim anđelima i venture ulagačima i jedan od njih je odlučio uložiti 100 tisuća dolara. I dan danas je sa mnom, ostali smo dobri frendovi. Upoznao me s ljudima, naučio sam kako prezentirati, sve je otišlo na malo viši nivo, vratio sam se par puta u San Francisco i digli smo prvih 2,5 milijuna dolara u prvih 6 mjeseci - objašnjava.
Poznati klijenti
No, prije nego što je dobio to ulaganje, navodi, poljubio je toliko vrata da im zna i točan broj - upravo onaj s početka teksta.
- Ali ja sam takav, uporan, kucam dok mi netko ne kaže “da”. To je težak posao, dizanje love, vođenje firme, krvav posao, ali meni to dobro ide.
Nakon dvije godine i ukupno 5 prikupljenih milijuna dolara dobili su, navodi, ponude za preuzimanje Bouxtiea i odlučili su se prodati za 300 milijuna dolara. U priču se uključila i jedna od vodećih globalnih kartičarskih kuća, koja im je osigurala klijente poput IBM-a, Facebooka, Microsofta, Salesforcea, American Airlinesa, Royal Bank of Canada, Mastercarda…
- Summa summarum je da je u dvije godine Bouxtie od firmice sa četvero ljudi narasao na negdje oko 35 ljudi, s uredima u Zagrebu, Kanadi, Londonu, San Franciscu, Chicagu i dva mala ureda na Floridi i New Yorku. Sljedeći cilj je iduće godine ići u Singapur, Hong Kong i Australiju. Tamo nas vuku klijenti - kaže Librić.
Bouxtie nije jedina tvrtka koja nudi takvu uslugu - prošle godine digitalne kartice imale su tržište od oko 20 milijardi dolara, a ove bi trebali oko 29 milijardi - ali ima nekoliko prednosti. Bouxtie, navodi Librić, ima svoju digitalnu valutu, poput Bitcoina. Primjerice, ako želite nekome poslati tisuću dolara, Bouxtie ima tehnologiju da digitalizira bankovnu karticu i ubaci je u mobitel, pošiljatelj novca može snimiti popratni video koji će primatelj dobiti skupa s digitaliziranom karticom na kojoj je novac, koji se može potrošiti bilo gdje. No, ono gdje su napravili pravi bum je s apliakcijom Flexawards.
- U tvrtkama su nam rekli ovako: mi po zakonu moramo poslati zaposlenicima dati između 250 ili 500 dolara. Dakle, već u prvom mjesecu moraju naručiti kartice, a minimalna narudžba je dva milijuna dolara. Pa moraš to poslati svim zaposlenicima, pa aktivirati, sve u svemu, 5 i pol dolara je samo trošak slanja kartice. Mi smo to sve digitalizirali i opet mogu odabrati bilo koji brend. Želimo to otvoriti i u Hrvatskoj. No ono po čemu smo mi posebni u ovome je to što surađujemo s IBM Watsonom na sljedeći način: nakon što neka velika firma koristi Flexawards šest mjeseci slat će kartice tako da će zaposleniti dobiti 250 dolara, od čega 200 mogu potrošiti na sebe, a 50 moraju na kolege. Tu počinju raditi naši algoritmi i nakon šest mjeeci možemo sa 90-postotnom sigurnošću reći hoće li neka osoba u firmi otići u sljedećih mjesec dana ili ne - tvrdi Renato Librić. Dodatna zanimljivost u cijeloj priči jest što je Bouxtie, kaže Librić, maknuo iz opticaja ukupno 27 tona plastike, jer svaka kreditna kartica treba ekvivalent od četiri čepa od Coca-Cole. To je, kaže, zapelo za oko ljudima i počeli su im se javljati fondovi, među njima i jedna od najutjjecajnijih Venture ulagača u Americi, Alison Davis. To je Libriću otvorilo mogućnost da ostvari svoj plan pokretanja VC fonda, što će početi već sada, a potpuno mu se posvetiti kada proda Bouxtie.
Vrijeme za ulaganje
- Ona mi je rekla da može dignuti 100 milijuna dolara do travnja sljedeće godine i glavni je partner u firmi, zapošljava ljude. Taj fond, Dharma Ventures, će ulagati u čiste tehnologije, u fin tech, dakle financijsku tehnologiju, u robotiku i dronove, te u retail, odnosno prodaju. 100 milijuna nije puno u Americi, da se razumijemo, ali mi ćemo se prikačiti na fond Leonarda Dicapria, Rihanne i Ibrahima, koji imaju fond od milijardu dolara i privukla ih je naša priča s ekološkom komponentom Bouxtieja i žele surađivati s nama - navodi Renato Librić.
Pošto Dharma Ventures mora tih 100 milijuna dolara potrošiti u roku od četiri godine, Librić planira izdvojiti 10 milijuna dolara i ulagati ih u startup tvrtke iz Hrvatske i regije, dakle, po 2,5 milijuna godišnje. Namjera mu je, kaže, primijeniti američki model investiranja u nadarene ljude koji imaju dobre proizvode. Objašnjava da su ga u Americi - konkretno u Silicijskoj dolini - oduševile sljedeće stvari: to da su svi pozitivni, to da ima jako puno novca, to da je sve moguće, da je većina ljudi voljna pomoći i, konačno, da nije problem propasti.
- Cilj će nam biti ulagati u četiri firme godišnje, i to regionalno, ne samo u Hrvatskoj. Nekakav prvi screening, prvi kasting, će nam raditi dečki iz Cranea (hrvatska mreža poslovnih anđela, op.a.), i od nekih 130 firmi odabrat ćemo samo najbolje. Shvatio sam da ovdje ima jako puno dobrih inženjera koji ne znaju voditi posao. Prvo ćemo u Zagrebu uzeti zgradu, ne preveliku, oko 2000 kvadrata koji ćemo fantastično urediti i u kojoj će na prvom katu biti inkubator, a na drugom naši uredi i uredi tvrtki koje smo prethodno uspješno inkubirali i koji će ostati kod nas. Ti ljudi će raditi ovdje, za klijente iz inozemstva. Mi ćemo ih odvesti u Ameriku na tri do šest mjeseci, otvorit ćemo im tamo firmu da mogu i od tamo dobiti lovu. Imat će najbolje savjetnike, ljude za prodaju, za financije, marketing, PR. CEO će se morati pojavljivati jednom, dvaput godišnje, ali želimo da ljudi ostanu u Hrvatskoj. Ovdje je kvaliteta života puno bolja. Želimo da ovdje plaćaju poreze i da zapošljavaju ljude, da lova izvana dolazi nama. Želimo da naši programeri nisu plaćeni tisuću dolara, nego tri tisuće dolara. Želimo biti vodeći hub za startupove za jugoistočnu Europu. Naši ljudi su pametni, samo im treba malo para - navodi Librić.
Dugoročna vizija
Od travnja planira početi raditi na tome, pronaći odgovarajuću zgradu i urediti je na način kakav, kaže, ne postoji u Hrvatskoj.
- Već imamo dva, tri odlična projekta, jednog klinca koji radi s rasvjetom i ima neviđen proizvod, jedan projekt s golf terenima, jer kada dođem u Ameriku, želim pokazati da već imamo potencijalne - objašnjava.
Dugoročna vizija Renata Librića do 2025. godine, međutim, daleko je šira od svega dosad spomenutog. Početkom 2018. godine, naime, planira krenuti s razvojem - zrakoplovne kompanije. Zvat će se Dharma Airlines. - Postoji jedan avion koji su napravili dečki iz Amerike, koji polijeće vertikalno i leti horizontalno, i oni su ih htjeli plasirati na tržište privatnih aviona. Ja sam ušao u firmu, ali razvoj vidim drugačije. Prije svega, njihov model ide na kerozin. Ja sam došao do jednog Hrvata koji ima sistem koji za dronove stvara struju on-demand, na zahtjev, a da nema baterije. To koristi jednu vrstu malog motora s unutarnjim izgaranjem, svojevrsni hibridni motor. Time dobiješ veći radijus i čistu tehnologiju. Drugo, ja to neću prodavati, nego, recimo, iznajmljivati hotelskim lancima za prijevoz klijenata od helipada do aerodroma. Trebali bismo do 2020. imati deset komada u floti, a 2025. s većim fondom i u suradnji s Bombardierom željeli bismo napraviti prvi komercijalni let između Londona i New Yorka sasvim na struju. Ne na baterije, da se razumijemo, nego s ovakvim modelima s energijom na zahtjev - objašnjava Librić.