NOVAK ZA NEDJELJNI

RAZGOVARALI SMO S JEDNIM OD NAJVAŽNIJIH LJUDI U POVIJESTI ČERNOBILA Vince Novak je nadzirao gradnju svoda kojim je natkriven kobni reaktor broj 4

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.06.2019. u 21:24

Gleb Garanich / Reuters / privatni album

Vince Novak i željezni svod nad reaktorom i sarkofagom u Černobilu

 

Vince Novak jedan od najvažnijih ljudi u novijoj povijesti nuklearne elektrane Černobil. Do prošle je godine bio direktor odjela za nuklearnu sigurnost Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Upravljao je fondovima za nuklearnu sigurnost vrijednim više od 5 milijardi eura, među kojima je i fond od 2,1 milijardu za sanaciju Černobila nakon havarije 1986. godine.

Upoznala sam ga 2000. godine, preko njegova brata Silvija Novaka, prošlog pročelnika Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Zagreba. U svom prvom intervju za Jutarnji list Vince Novak tada mi je ispričao šokantan podatak kako u Rusiji postoji još 11 nuklearnih elektrana černobilskog tipa.

Naše je poznanstvo rezultiralo njegovim pozivom da prisustvujemo zatvaranju Černobila koje je bilo tek 15. prosinca 2000. godine, kada je tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kučma službeno isključio reaktor br. 3, čime je posve zaustavljen rad ove nuklearne elektrane. Razlog zašto do tada nije bio ugašen posljednji reaktor bio je jednostavan, Ukrajina nije mogla lako ostati bez važnog izvora energije usprkos najtežoj nuklearnoj katastrofi u povijesti dok nije dobila kreditnu pomoć za gradnju dva nova reaktora u toj zemlji.

S Novakom smo razgovarali ovih dana o HBO seriji “Černobil”, koja ne gubi na iznimnom interesu javnosti i nakon završetka prikazivanja, kao i o njegovoj karijeri, odlasku iz Zagreba te iznimnoj ulozi u sanaciji posljedica eksplozije elektrane Černobil kroz gradnju željeznog svoda od 30.000 tona kojim su pokriveni eksplodirani reaktor i sarkofag koji sadrži 200 tona radioaktivne prašine i otopljenog nuklearnog goriva. Naime, taj sarkofag sagrađen nakon havarije ubrzo se pokazao nedovoljnim.

Završni test

Željezni svod je travnju ove godine prošao završni test sigurnosti kad je bio 72 sata u pogonu i svi su parametri postigli željene rezultate te će kroz koji mjesec biti predan Ukrajini.

- U kolovozu prošle godine nakon više od 18 godina kao direktor odjela za nuklearnu sigurnost u EBRD-u, moj dugogodišnji zamjenik me naslijedio. Produljili su mi mandat za tri godine, od stupanja godina za mirovinu, što je bez presedana. Od tada, kroz moju konzultantsku tvrtku, radim kao senior konzultant u banci sa zadatkom da se uspješno završi Černobilski program - kaže V. Novak, rodnim imenom Vjenceslav, baš kao njegov pradjed književnik.

Zanimalo nas je što misli o seriji koja je nedavno prikazana? - Vrlo je interesantna i bez obzira na dramatizaciju, jako blizu realnim događajima - smatra Vince Novak. Svijet se ovih dana pod dojmom serije pita - je li sve uistinu bilo toliko strašno?

- Realnost je bila još gora. Ljude su poslali na rad s puno manje zaštitne opreme nego u seriji. No istraživanje uzroka eksplozije je fikcija. Znalo se za nedostatke u dizajnu elektrana černobilskog tipa. Bez obzira na greške operatera, fundamentalni uzrok je sovjetski politički sustav. Valery Legasov je to shvatio - odgovara Novak, s kojim smo pričali telefonom jer živi u Brightonu u Engleskoj.

Nakon 20 godina u Londonu nedavno se preselio u Brighton, prvenstveno, kako kaže, da bude bliže svojim unukama. Rođen je u Zagrebu prije 68 godine, školu je pohađao na Gornjem Gradu, potom je išao u V. gimnaziju i završio Elektrotehnički fakultet, današnji FER.
Iz Zagreba odlazi 1982. godine. Kada se gradnja nuklearne elektrane u Krškom, projekt u kojem je sudjelovao, bližila kraju, tvrtka Westinghouse, tada najveća u svijetu za nuklearnu energiju, ponudila mu posao u Bruxellesu, u njihovoj europskoj centrali.

- Mislio sam da odlazim na dvije-tri godina, samo da se malo odmjerim u internacionalnoj utakmici, a sada ih je već prošlo 37. Godine 1987. vratio sam se u Zagreb kao direktor Westinghousea za bivšu Jugoslaviju i uglavnom sam vodio poslove oko NE Krško, a koncem 1989. odlazim na novi položaj u Bruxelles. Možda je znakovito da me ni 1982. ni 1989. godine nitko nije pozvao da ostanem, ali to me u bivšoj Jugoslaviji nije čudilo - kaže on.

Naime, njegova prva ambicija je bila da radi na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu kao asistent. Sve je, kaže, bilo dogovoreno sa šefom katedre profesorom Begom, ali je sekretar partije odlučio da je “nepodoban za rad s mladima”. I to zato što je sudjelovao u štrajku 1971. godine.

- Ponekad mislim da mu moram biti zahvalan jer bi moj životni put sigurno bio drugačiji - dodaje V. Novak.

stari sarkofag

Kada se desila eksplozija u Černobilu 1986. godine, živio je s obitelji u Španjolskoj, daleko od te lokacije, ali panika je, kaže, bila prisutna i tamo.

- Konkretna posljedica toga događaja globalno je bila da je međunarodna zajednica shvatila kakva opasnost prijeti od sovjetskih nuklearnih elektrana te da se strah nediskriminirano proširio na cijelu nuklearnu industriju - kaže Novak.

Prvi put je posjetio Černobil 1997. godine kao regionalni direktor Westinghousea za Rusiju, Ukrajinu i Baltik - sudjelovao je u jednoj međunarodnoj konferenciji o planovima za sanaciju Černobila.

- To je bio jedan od ključnih trenutaka u mojoj karijeri i životu. Shvatio sam koliko je sve oko Černobila važno i teško i odlučio prihvatiti ponudu da pređem u EBRD i preuzmem menadžment Černobilskog programa, iako sam prije odluke razmišljao o tome više od tri mjeseca. Mnogi su me odgovarali tvrdeći da je to “mission impossible” i nisu bili daleko od istine, ali je upravo to i bio jedan od razloga da prihvatim ponudu - rekao je Novak.

Kako je uopće došlo do gradnje sarkofaga oko uništenog reaktora elektrane koji je trebao štititi okoliš od daljnje radijacije? Između njega i zgrada koje su i dalje bile u uporabi sagrađena je betonska barijera debljine 200 metara.

- Stari sarkofag sagrađen je u kratkom roku i njegova je stabilnost bila upitna. Kišnica je ulazila kroz tisuće kvadratnih metara rupa i pretvarala se u radioaktivnu tekućinu.

Strahovi od kolapsa, od ponovne nuklearne reakcije i od izlijevanja radioaktivnih tekućina u bazen Dnjepra trajali su godinama. Vjerojatno najveća opasnost je prijetila od reaktora broj 3 koji je ugašen tek u zimi 2000. godine, nakon što su 1995. godine Ukrajina i G7/EU potpisali dogovor po kojem se Ukrajina obvezala ugasiti reaktore u Černobilu, a G7 skupiti novac za Černobil i za pomoć u energetskom sektoru - odgovara Vince Novak.

EBRD
 

EBRD je 1997. godine prihvatio poziv od G7 da osnuje međunarodni fond Chernobyl Shelter Fund (CSF), a SAD je organizirao prvu rundu prikupljanja novca u studenom. CSF je službeno pokrenut u prosincu. Vince Novak postaje prvi direktor Chernobyl Shelter Fonda, u listopadu iste godine. Taj je gigantski svod - shelter završen krajem 2016. godine kada je gurnut 300 metara u svoj konačni položaj iznad sarkofaga, a testiranja njegovih funkcija i sistema provodila su se do nedavno.

Riječ je o željeznoj strukturi visokoj više od stotinu metara, dužine 150 metara i širine 260 metara građene s garancijom na sto godina. Ima sustav monitoringa strukture i radijacije u unutrašnjosti. To je sklonište najveća pomična građevina na svijetu i bilo je jedan od najzahtjevnijih građevinskih zadataka u ljudskoj povijesti.

- Ono je puno više od velikog hangara, jedno je čudo u kojem su golemi ventilacijski sistemi. To su tisuće kubičnih metara u kojima treba održavati vlagu i natpritisak ispod 40 posto da se izbjegne korozija i spriječi izlazak radioaktivnih čestica. Unutra je jedan spektakularni kran koji služi za razgrađivanje starog sarkofaga i jednog dana rastopljenog goriva i ostalog što su bacili iz helikoptera 1986. godine - kaže Novak.

protiv korupcije

Pitamo ga kako je sakupljen novac za taj svod i u kojem trenutku se počela tražiti pomoć izvana.

- Nezavisna Ukrajina je tražila pomoć od ranih devedesetih. Jedna od najvećih prepreka je bila da se nije znalo kako riješiti problem, kako definirati opseg radova i konačno cijenu. Autori plana koji je prihvaćen našli su solomonsko rješenje. Definirali su sigurnosne ciljeve i logiku istraživanja i potrebnih odluka, ali ne i tehnička rješenja.

To je postalo jedan od mojih prvih zadataka - naći konceptualna rješenja za stabilizaciju sarkofaga, za novi zaštitni svod i za strategiju za radioaktivni inventar sarkofaga. Zadatak je bio i tehnički i politički kompleksan. Bilo je puno različitih ideja i interesa. Do 2002. godine optimalan koncept se iskristalizirao i dobio podršku na najvišem političkom nivo u Ukrajini - odgovara Novak.

Autori plana su prvo bili izbacili procjenu od USD 768 milijuna, ali su dalje u izvještaju dodali da će cijena biti poznata tek kad se završe istraživanja i donesu odluke o tehničkim rješenjima.

Visitors stand outside the New Safe Confinement (NSC) structure over the old sarcophagus covering the damaged fourth reactor at the Chernobyl Nuclear Power Plant, in Chernobyl, Ukraine June 2, 2019. Picture taken June 2, 2019. REUTERS/Valentyn Ogirenko
REUTERS
 

- Suma od 768 milijuna je bila prihvatljiv nivo za G7 1997. godine, ali konačni iznos od 2,1 milijardu eura nije bio definiran sve dok detaljan dizajn nije bio završen i odobren 2013. godine. Objašnjavati razloge za povećanja troškova vladama više od 40 zemalja donora nije uvijek bilo ugodno - kaže Vince Novak te dodaje da je najveći donator EBRD. Rusija prvo nije htjela sudjelovati, što je svima bio šok, i uključila se tek kasnije nakon što je stvoren G8.

- Velikim uspjehom također smatram što smo zaštitili program od uplitanja korupcije, koja je u Ukrajini gora nego u Hrvatskoj. Novac je bio na računima fonda, i uz političku podršku vlade Ukrajine izbjegli smo nekoliko pokušaja. Za svaki cent i euro možemo prikazati na što je otišao - dodaje Novak.

Ključni akteri u konceptualnom oblikovanju svoda bio je moj međunarodni savjetodavni tim - dvanaest mudraca iz 10 zemalja i stotine inženjera i znanstvenika. Project management su bili Bechtel, EdF i Battelle, dizajn i gradnju svoda su izveli konzorcij Vinci i Bouygues.

Pitamo i koja je njemu bila najpotresnija priča koji je čuo tijekom rada na Černobilu, osim možda opće poznate o vatrogascima na prvoj liniji obrane? Meni je bila tužna i priča o jednoj bakici koja je živjela blizu elektrane te je svoju kravu umotala u kuhinjsku foliju u nadi da će je tako zaštititi od radijacije, a koju sam pročitala u muzeju posvećenoj ovoj tragediji u Kijevu.

- Užasno je puno tragičnih ljudskih sudbina i patnje. I nakon više od 20 godina mojih posjeta Černobilu prolazak pored spomenika trideset i jedne žrtve u prvim danima nakon eksplozije ne može me ostaviti ravnodušnim. Oni, i mnogi drugi, su svjesno ili nesvjesno, žrtvovali sebe i pomogli da se izbjegne još veća tragedija - odgovara on.

U seriji je prikazan iznenađujući broj neznanih heroja. To je i najhumaniji dio priče. Koga bi on posebno istaknuo i zašto, pitamo.

- Puno aktera sam upoznao i radio s njima. Spomenut ću samo jednog - dr. Borovo iz Instituta Kurčatov vodio je specijalnu misiju da uđu u trag “nestalom gorivu iz reaktora”. Rastopljeni uran pomiješan s različitim materijalima koji su se bacali u jezgru nađen je tek dvije godine kasnije.

Gleb Garanich / REUTERS

Černobil, fotografija iz travnja 2016.

 

Navodno se dotle i Politbiro bojao da će doći do situacije kao u filmu “Kineski sindrom”, u kojem gorivo iz jednog rektora putuje kroz čitav planet i curi u nepoznatim smjerovima. Dr. Borovo je najbolji poznavatelj unutrašnjosti Černobilskog sarkofaga i njegovi savjeti 15 godina kasnije su nam pomogli da uštedimo puno novaca i, vrlo vjerojatno, ljudskih života - smatra Vince Novak.

Naime, u seriji taj podatak nije bio razjašnjen do kraja, no dvije godine od havarije nije se znalo gdje je glavnina goriva rastopljena iz rektora. Pokazalo se kasnije, priča Novak, da je kompletno iscurila ispod reaktora na najniže nivoe.

A što da se danas desi nešto slično da li bi scenario bilo bolji? Jesu li su sve elektrane danas sigurnije građene?

- Sigurnost nuklearnih elektrana se stalno poboljšava. Tri slučaja u povijesti komercijalne nuklearne energetike, Thee Mile Island, Černobil i Fukushima Daiichi su svaka na svoj način pridonijela saznanjima i poboljšanjima. Osnovno je pravilo da u pitanjima nuklearne sigurnosti ne smije biti kompromisa - kaže on te dodaje da u Fukushimi nitko nije poginuo od radijacije.

Svijet bez nuklearki

Vezano za seriju, Rusi ovih dana ističu da ona nije realna, da je propaganda te rade svoju. Što mislite o tome?

- Koliko znam, ruska serija je odavno u pripremi. Reakcija ruskih vlasti je nešto drugo. Gorbachev je rekao da je Černobil srušio Sovjetski Savez. Ako je CIA iza černobilske tragedije, onda se zna tko je kriv za Sovjetski Savez - odgovara Novak.

Jednom ste mi rekli da u Rusiji postoji još sličnih elektrana...

- Točno. I dalje je desetak elektrana takvog tipa u pogonu. Neke se sada gase i zamjenjuju standardnim dizajnom. No i stare elektrane su značajno modificirane i, što je ključno, sigurnosna klima nije usporediva sa stanjem prije 20 ili 30 godina. Nakon što smo 2004. godine završili studije o sigurnosti s ruskim i zapadnim stručnjacima, moji ruski kolege su sami proveli i financirali unapređenja, i bili ponosni na to - kaže Novak.
Kada bi se zatvorila većina nuklearnih elektrana na svijetu to bi, objašnjava Novak, značilo povećanje ovisnosti o fosilnim gorivima. Otvoreno je pitanje je li svijet spreman živjeti bez nuklearnih elektrana.

A general view shows a New Safe Confinement (NSC) structure over the old sarcophagus covering the damaged fourth reactor at the Chernobyl nuclear power plant, in Chernobyl, Ukraine November 29, 2016. REUTERS/Gleb Garanich - RC16F4C03300
Gleb Garanich / REUTERS
 

 - Neke su zemlje donijele političke odluke o zatvaranju nuklearnih elektrana. Druge vide nuklearnu energiju kao nužni dio energetskog miksa ako smo ozbiljni vezano za odluke o emisijama ugljikova dioksida. Njemačka, koja je silno svjesna svega oko zaštite okoliša i gasi nuklearne elektrane, povećava pritom emisije CO2. Francuska s oko 70 posto proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana emitira nekoliko puta manje CO2 nego Njemačka - rekao je on te dodaje da su i u Japanu nakon Fukushime porasle emisije ugljičnog dioksida jer više koriste elektrane na plin i ugljen.

Vince Novak, ovih dana sprema se, pak, za dolazak u Hrvatsku, u koju svraća nekoliko puta godišnje.

- Moja mama, brat i njegova obitelj te nekoliko prijatelja iz mladih dana magnet su za naše posjete. Dodatno moje kćeri i unuke vole, kao i mi, ljetovanja u Gajcu, usprkos Zrću. Unuke učimo hrvatski koji one zovu “Gajac language”. Preko ljeta puno ili previše čitam hrvatske novine i uvijek se ljutim. Hrvatska bi trebala biti puno bogatija samo da je više poštenja u politici i manje administracije - zaključio je Vince Novak.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo