KAKO SE ZAŠTITITI?

Stručnjaci izračunali koliko točno tekućine morate piti tijekom toplinskog vala: ‘Zaboravite na osam čaša vode...‘

 Damjan Tadic/Cropix/Cropix
Jedite tekuće obroke, ugasite klimu pola sata prije izlaska iz stana ili ureda i pazite na oči, i one se mogu isušiti, kaže dr. Tanja Ćorić

Samo u Velikoj Britaniji, procjenjuju stručnjaci, tijekom prošlogodišnjih toplinskih valova od direktnih posljedica preminulo je oko 60 tisuća ljudi, a temperature su dosezale i do 48 stupnjeva Celzijusovih. S obzirom na to da se temperaturni ekstremi predviđaju i u Hrvatskoj sve do kraja tjedna, liječnici podsjećaju da toplotni udar koji predstavlja opasnost po zdravlje uopće ne mora dosezati takve rekorde- dovoljno je naime da bude 25 stupnjeva.

Rizik za zdravlje raste što je osoba dulje izložena vrućinama, a posebne skupine kao što su stariji, bolesni i ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom jer se njihova temperatura teže regulira.

Pregrijavanje, odnosno toplotni udar, mogu se spriječiti uz par jednostavnih trikova, no prvo je važno razumjeti kako i zašto do njega dolazi. Ljudsko tijelo najbolje funkcionira na 37 stupnjeva, a kada se ta temperatura tijela povisi enzimi i proteini koji su zaduženi za ključne procese u organizmu polako prestaju funkcionirati. Ovo ima negativne posljedice kao što su odumiranje stanica, otpuštanje toksina, a ponekad i zatajenje organa.

image
Nikola Brboleza/Cropix

Kako do ovoga ne bi došlo tijelo je razvilo određene postupke kojima samo regulira temperaturu ne bi li ona bila što bliže idealnoj. To je razlog zašto se ljeti znojimo, jer znoj rashlađuje kožu. No u vlažnoj i sparnoj klimi ovi mehanizmi hlađenja nisu baš od velike koristi jer znoj tada ne isparava iz tijela.

Prvi simptom- zbunjenost

Prvi simptom toplotnog udara je zbunjenost zbog toga što su moždane stanice one koje su pogođene prve. Ostali simptomi uključuju vrtoglavicu, slabost, glavobolju, crvenu i znojnu kožu, brze otkucaje srca ili nesvjesticu.

Kad dođe do pregrijavanja velike se količine krvi usmjeravaju ka koži ne bi li ona proizvodila više znoja što može dovesti do zatajenja nekih organa. Proteini u mišićima se razgrađuju i otpuštaju u krv što šteti bubrezima. Također rad srca se ubrzava ne bi li krv brže stigla do kože.

image
Nikola Brboleza/Cropix

Istraživanje provedeno u Kanadi na 60 odraslih otkrilo je kako se brzina rada srca udvostručuje kod mladih pacijenata sa svakim povećanjem temperature od 1,5 stupnjeva no kod onih s bolestima srca to nije bilo tako.

Znanstvenici u Europi su također proveli istraživanje i dokazali kako porast temperature loše utječe i na zdravlje probavnog sustava, a šteta je izraženija kod stariji pacijenata. Temperature omogućuju bakterijama da dospiju u krvi i u nekim slučajevima uzrokuju sepsu.

Kako se zaštititi

Stručnjaci su izdvojili nekoliko korisnih savjete za zaštitu protiv toplotnog udara. Kako kažu za one koji putuju na odmor u krajeve gdje je temperatura znatno viša nego u njihovoj zemlji preporučuje se da nekoliko puta posijete saunu ne bi li se naviknuli na razlike. Ne preporučuju su nikakve aktivnosti na temperaturama od oko 30 stupnjeva i na više, a predlažu da se izlazak ili turističke aktivnosti pomaknu na vrijeme kada je hladnije. Poželjno je da se nose svijetle boje i lagani materijali kao što je pamuk ili lan. Stručnjaci napominju kako neki lijekovi kao što su Brufen mogu negativno utjecati na probavni sustav i bubrege što također povećava rizik od toplotnog udara, stoga preporučuju da se oni, koliko je to moguće, izbjegavaju.

Najbitnija je hidratacija

Toplotni se udar najčešće povezuje uz dehidraciju stoga je ključno piti više vode nego kada su temperature normalne, a stručnjaci savjetuju da se smanji i unos kave te alkohola jer oni djeluju kao diuretici koji izlučuju vodu iz organizma.

Kako piše The Independent liječnici inače preporučuju od šest do osam čaša vodne dnevno, ali s porastom temperatura raste i ta brojka. Američka nacionalna akademija znanosti, inženjerstva i medicine utvrdila je da je adekvatan dnevni unos tekućine 15,5 čaša (3,7 litara) dnevno za muškarce i 11,5 čaša (2,7 litara) dnevno za žene.

„Za vrijeme toplijih dana ili ako vježbamo potrebe našeg tijela za vodom će rasti. Za vrijeme vrućina moramo popiti oko tri litre, ali je bitno da su one ravnomjerno raspoređene tijekom cijelog dana“, savjetovala je dr. Angela Rai.

image
Luka Gerlanc/

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi kako bi se popila voda jer je tijelo onda već dehidrirano. Još neki od simptoma dehidracije su žarko urin intenzivnog mirisa, vrtoglavica ili suha usta.

Klinika Mayo sugerira da svakih 15 do 20 minuta popijete oko 250 mili litara vode, a moguće je organizam i previše hidrirati što dovodi do preniske koncentracije soli. Ako pa ne volite piti vodu dio tekućine možete dobiti i iz voća i povrća kao što su krastavci, rajčice, celer, lubenica, tikvice, jagode, zelena salata, breskve i jogurt.

Stanje u Hrvatskoj

Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim stranicama također donosi preporuke za zaštitu od toplinskog vala.

„U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati“, napisali su.

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na svojim stranicama također ima preporuke za zaštitu od toplinskog vala, a dio se smjernica posebno odnosi na stariju populaciju. O tome smo razgovarali i s voditeljicom Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Tanjom Ćorić, dr. med., specijalist epidemiologije.

„Ako nije nužno nemojte se izlagati vanjskim temperaturama odnosno suncu između 10 i 17 sati. Prije je to vrijedilo za razdoblje od 11 do 16, ali preporuke su se promijenile jer postaje sve toplije i temperature su sve više na što organizam nije naviknut“, poručila je doktorica te nadodala da oni koji moraju u tom razdoblju izaći van to trebaju učini u adekvatnoj odjeći.

„Bitno je da se zaštiti glava osobito kod osoba koje gube ili su izgubile kosu zato što je glava najviše izložena direktom utjecaju topline. Odjeća mora biti lagana i prozračna da tijelo može disati, a idealno bi bilo da se neki dijelovi tijela ne izlažu direktnim sunčevim zrakama. Tu su još i kreme sa zaštitnim faktorom, a potrebno je paziti i na oči jer se i one mogu isušiti zbog visokih temperatura, rekla je doktorica Ćorić.

Također preporučuje da se pije puno vode i izbjegavaju napitci s puno kofeina, alkohola ili šećera no ključna je stvar da se organizam hidratizira kontinuirano.

„Ne smijemo dozvoliti da osjetimo jaku žeđ, potrebno je kontinuirano piti manje količine tekućine. Preporučuje se minimum od dvije litre tekućine. Tu se ne misli samo na vodu, mogu se konzumirati i rashlađeni čajevi bez dodatka šećera“, otkriva doktorica.

Kako kaže u preporučeni dnevni unos tekućine ubraja se i ona koju tijelo dobiva konzumacijom juhe, variva ili voća i povrća koji sadrže puno tekućine kao što su to lubenica, krastavac, dinja ili rajčica.

„Ako pojedete voće ili povrće koje sadrži puno vode tada neće u organizam unijeti samo tekućinu već i sve elektrolite koje smo izgubili znojenje. Kad bi se znoj samo nadomjestio vodom moglo bi doći do razrjeđenja elektrolita što opet nosi svoje posljedice“, pojasnila je doktorica te savjetovala da ljudi koriste svoju čašu ili bocu te pomoću nje prate koliko su kroz dan popili tekućine.

Također na stranici predlažu kupanje u mlakoj vodi, prozračnu i laganu posteljinu te da se jedu što češće mali i ako je moguće ‘tekući‘ obroci i izbjegava hrana s previše bjelančevina. Posebna se pozornost mora obratiti na osobe koje na ovakvim vrućinama rade na otvorenom.

„Oni moraju raditi češće pauze, sklanjati se u hlad i pri tome njihova količina nadoknađene tekućine mora biti preko tri litre. Proces rada im mora biti prilagođen s češćim pauzama i odlascima u hlad da se maknu sa sunca i popiju tekućinu“, opisala je doktorica.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo također savjetuju da ljudi rashlade svoje domove za koje tvrde da bi idealna temperatura bila ispod 32 stupnja danju i ispod 24 noću.

„Važno je napomenuti da ljudi koji rade u klimatiziranim prostorima prije samog napuštanja radnog mjesta ugase klimu i petnaestak minuta ili pola sata tijelo prilagode da nemaju nagli prelazak iz jedne temperature u drugu“, pojasnila je.

Doktorica apelira na sve kronične bolesnika da se probaju zaštiti i da se ne izlažu ako je to moguće visokim temperaturama te da terapiju piju u dogovoru sa svojim liječnicima.

„Moramo za kraj napomenuti i upozoriti roditelje i vlasnike kućnih ljubimaca da nikako svoju djecu ili bilo koje drugo živo biće ne ostavljaju u automobilu pa makar na minutu i s otvorenim prozorima jer temperature unutar vozila mogu dosegnuti i pedeset stupnjeva“, završila je doktorica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. srpanj 2024 10:54