PAŠMAN RIVIJERA

Tko je Jeff Blackard, pokretač najveće investicije u povijesti hrvatskog turizma i potencijalni kupac poslovnog carstva Petra Pripuza?

    AUTOR:
    • Vedran Marjanović

  • OBJAVLJENO:
  • 21.10.2018. u 19:30

 

Na posljednjih godina prilično opustjelom arhipelagu velikih stranih investitora u Hrvatskoj pojava Jeffa Blackarda (60), pokretača dosad najveće investicije u hrvatski turizam i potencijalnog kupca poslovnog carstva “kralja otpada” Petra Pripuza, djeluje gotovo kao priviđenje investicija uvijek žednog domaćeg gospodarstva. No, Blackard je i za posljednjeg posjeta Hrvatskoj sredinom tekućeg mjeseca više puta izrazio odlučnost da u sklopu projekta Pašman rivijere na istoimenom otoku sagradi turističko naselje u vrijednosti pola milijarde eura i stupi u partnerstvo s Petrom Pripuzom, koje neki tumače i kao početak preuzimanja.

- Gospodin Blackard na mene je ostavio dojam investitora koji je odlučan u namjeri da realizira projekt Pašman rivijere - kaže nam načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić osvrćući se na sastanak s Blackardom koji je održan u petak, 12. listopada. Na tom sastanku, prema riječima Krešimira Ćosića, američki investitor izložio je master plan projekta Pašman rivijera, a sljedeća je Blackardova obveza prezentacija idejnog rješenja projekta.

Gentry Beach, Jeffrey Blackard, Petar Pripuz i Rick Santorum. Beach se poput Blackarda bavi nekretninskim biznisom, ali i financijskim ulaganjima. Rick Santorum je bivši američki senator iz savezne države Pennsylvanije i aktualni politički komentator CNN-a

 

- Nakon prezentacije idejnog rješenja Pašman rivijere, raspisat ćemo, nadam se do kraja godine, obvezujući natječaj za davanje ponuda za koncesiju na području zamišljene Pašman rivijere. Očekujemo da će se Blackard javiti na taj natječaj, nakon toga procedura ide svojim tijekom - objašnjava Ćosić.

Najveći projekt u regiji

Jeff Blackard u izjavi za Nedjeljni Jutarnji razgovore na Pašmanu ocjenjuje kao, kako kaže, dio kompleksne procedure pripreme i gradnje turističkog naselja.

- Posjet Pašmanu bio je konstruktivan i kvalitetan, povezali smo se s lokalnom zajednicom i predstavnicima vlasti koji su uvidjeli kvalitetu i važnost projekta. Trenutačno smo u procesu javnog natječaja i čeka nas dugotrajna priprema prije finalne realizacije. Važno je reći da ovdje nije riječ o gradnji hotela ili neke druge turističke atrakcije na obali. Sagraditi naselje koje će produljiti turističku sezonu i imati sadržaje koje planiramo, iznimno je zahtjevno, ali ako ga realiziramo, projekt može postati jedan od najvećih u regiji - navodi Blackard.

Ukupni kapacitet zamišljenog turističkog naselja na Pašmanu je 4000 kreveta, površina naselja 260 hektara, od čega bi 100 hektara bilo urbanizirano, a prostiralo bi se uzduž osam kilometara obale

 

Ukupni kapacitet zamišljenog turističkog naselja na Pašmanu je 4000 kreveta, površina naselja 260 hektara, od čega bi 100 hektara bilo urbanizirano, a prostiralo bi se uzduž osam kilometara obale

Ukupni kapacitet zamišljenog turističkog naselja na Pašmanu je 4000 kreveta, površina naselja 260 hektara, od čega bi 100 hektara bilo urbanizirano, a prostiralo bi se uzduž osam kilometara obale

Kad je riječ o Blackardovim razgovorima s Pripuzom za boravka američkog poduzetnika u Hrvatskoj, obje strane šturo su izvijestile javnost da su vodile razgovore o strateškom partnerstvu uz mogućnost ulaska Blackarda u vlasništvo Pripuzova C.I.O.S-a. Ipak, Blackardovo priopćenje otkrilo je da C.I.O.S. sudjeluje i u projektu Pašman rivijere.

- C.I.O.S. grupa jedna je od najimpresivnijih tvrtki u regiji, i posebno sam ponosan što je moja tvrtka Zero Global Waste trenutačno u fazi dubinske analize s ciljem kupnje udjela u vlasništvu tvrtke ili formiranja nekog drugog oblika strateškog partnerstva. Impresionirao nas je varaždinski pogon za obradu otpada. Smatramo C.I.O.S. besprijekornim partnerom za implementaciju naše tehnologije - prokomentirao nam je Blackard razgovore s Pripuzom. Inače, u srpnju prošle godine Blackard je posjetio i Varaždin, gdje je s lokalnim poduzetnicima u gospodarenju otpadom razgovarao o projektu gradnje pogona u kojem bi se novom tehnologijom obrade otpada proizvodili briketi za ogrjev. I tada se Blackard razbacivao optimističnim poslovnim najavama izrazivši, među ostalim, uvjerenje kako bi se za proizvodnju briketa iz otpada u Varaždinskoj županiji moglo otvoriti nekoliko tisuća novih radnih mjesta.

U svakom slučaju, investicijski pohod teksaškog poduzetnika upravo na turizam s nekretninskim ulaganjima i gospodarenje otpadom u našoj zemlji, u skladu je s njegovim poduzetničkim pothvatom u Americi. Jeffory Jeff Blackard rođen je u Peoriji u Illinoisu, a u toj američkoj saveznoj državi dovršio je i školovanje na Sveučilištu Northwestern, gdje ga pamte kao jednog od sto najboljih studenata u povijesti tog sveučilišta. Prije 35 godina preselio se u Teksas i otkad razvija poduzetničku karijeru u nekretninskom i biznisu gospodarenja otpadom, kojim upravlja Blackardova tvrtka Zero Global Waste.

Nekretninski dio biznisa vodi tvrtka Blackard Global koja u poslovne reference ubraja vođenje više od 20 projekata gradnji većih i manjih stambenih naselja, u kojima je dom pronašlo oko 15.000 američkih obitelji. Bave se, među ostalim, i gradnjom poslovnih ureda, hotela, škola, marina, trgovačkih centara i golf-terena.

Građevinski dio poduzetništva Blackard razvija u znaku široj, ne samo američkoj javnosti malo poznatog graditeljskog pravca neoretroizam koji ga je zapravo i doveo, ili bolje reći, “priveo” k Hrvatskoj. Na poziv hrvatskih prijatelja predvođenih poduzetnikom u medicinskom turizmu Miljenkom Burom, naime, Blackard je posjetio Supetar na Braču i toliko se oduševio tamošnjom arhitekturom da je odlučio repliku tog mjestašca, a nazvao ju je Adriatica, napraviti u teksaškom gradiću McKinneyu, tridesetak kilometara udaljenom od Dallasa.

Photo by Jed Rollins

Na poziv hrvatskih prijatelja predvođenih poduzetnikom u medicinskom turizmu Miljenkom Burom, Blackard je posjetio Supetar na Braču i toliko ga je oduševila tamošnja arhitektura da je u Teksasu odlučio napraviti repliku tog mjestašca, a nazvao ju je Adriatica

 
Jed Rollins Photography

Na poziv hrvatskih prijatelja predvođenih poduzetnikom u medicinskom turizmu Miljenkom Burom, Blackard je posjetio Supetar na Braču i toliko ga je oduševila tamošnja arhitektura da je u Teksasu odlučio napraviti repliku tog mjestašca, a nazvao ju je Adriatica

- Adriatica je naselje čija je vrijednost 250 milijuna dolara. Gradnja je inspirirana Supetrom i temelji se na dugotrajnom i temeljitom proučavanju naselja u Hrvatskoj i duž regije. U njemu trenutačno živi oko 1400 ljudi, koji mogu biti u stanovima čiji je mjesečni najam 900 dolara ili u prostranim kućama vrijednosti više od dva milijuna dolara - ističe Blackard.

Što je Neoretroizam?

Neoretroizam, čiji je Blackard aktivni promicatelj, počiva, prema njegovim riječima, na drukčijim zasadama od uobičajenog američkog pristupa gradnji i nekretninskom biznisu.

- U posljednjih sto godina u Americi je postala uobičajena praksa razvijati nekretnine na način da se ljudi segregiraju na temelju toga koliko zarađuju ili otkud potječu njihovi preci. Neoretroizam predstavlja filozofiju razvoja nekretnina koja se temelji na proučavanju povijesnih naselja, načina na koji su ona nastajala i razvijala se - objašnjava graditelj Adriatice. Tisuće godina, dodaje, ljudi su se zbližavali u zajednicama i neoretroizam najbliže može povezati moderne nekretnine i stvaranje suživota s ciljem kreiranja organskog, prirodnog naselja.

- Neoretroizam zastupa integrirani pristup i stavlja naglasak na vlasništvo manjih jedinica. Naselja postoje kako bi zadovoljila ljudske potrebe, stoga kad razvijemo prostor koji je usmjeren na interaktivnost, postoji manji rizik od praznog prostora, a dobiva se više osobnosti i više kritične mase - ističe Blackard koji je s Adriaticom izazvao pravu senzaciju u SAD-u, ali sa slabašnim ehom u Hrvatskoj. Istina, Adriaticu je svojedobno posjetila ekipa HRT-a, a njezin graditelj je dobio, zaslugom i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, originalno zvono iz supetarske crkve Marijina Navještenja, čiju je repliku također dao sagraditi u McKinneyu. No, u cjelini, nije naš turizam iskoristio priliku za promociju na američkom tržištu koju mu je pružila Adriatica. Hoće li sada, kada Blackard nudi projekt Pašman rivijere, slučaj biti drukčiji? Pitamo načelnika Općine Pašman Krešimira Ćosića kako država i lokalna zajednica mogu pridonijeti da Pašman rivijera postane stavrnost.

- Država i Županija mogu pomoći realizaciji Pašman rivijere u okviru svojih ovlasti. Država, primjerice, može pomoći potrebnim odlukama oko granica pomorskog dobra. Općina Pašman nema nikakve obveze prema projektu Pašman rivijere, pristupna cesta do te lokacije već postoji. Prema spomenutome master planu, potrebna je još jedna pristupna cesta, a to je obveza investitora - referira Ćosić.

Glasnogovornik Zadarske županije Ante Župan potvrđuje nam da će županijska uprava učiniti sve što je u njezinim zakonskim ovlastima i mogućnostima da, ističe, svakom investitoru, pa tako i Jeffu Blackardu, izađe u susret kako bi se investicija ubrzala i dogodila.

- To konkretno znači da ćemo ubrzati postupke izdavanja građevinskih dozvola za investitore i staviti na raspolaganje potrebnu prostorno-plansku dokumentaciju bude li potrebno. Također, možemo ubrzati usklađivanje općinskih i županijskih prostornih planova - kaže Župan.

U spomenutome master planu Pašman rivijere spominje se most kopno - Pašman dužine čak dva kilometra i 200 metara, gotovo kao novi Pelješki most.

- Most kopno - Pašman projekt je koji Županija zastupa i promiče, a ovisi, dakako, o financijskim mogućnostima države. Koliko je nama u Županiji poznato, most kopno - Pašman nije preduvjet gospodina Blackarda za realizaciju investicije - navodi glasnogovornik Zadarske županije.

Čekajući idejno rješenje

Master plan Pašman rivijere, među ostalim, podrazumijeva gradnju hotela, turističkih apartmana, marina, vila, plaža i rekreacijskih sadržaja. Ukupni kapacitet zamišljenog turističkog naselja na Pašmanu je 4000 kreveta, površina naselja 260 hektara, od čega bi 100 hektara bilo urbanizirano, prostiralo bi se uzduž osam kilometara obale, što ga čini najvećom greenfield investicijom u hrvatski turizam dosad.

- Nemam informacija kad bi gospodin Blackard mogao ponovno doći u Hrvatsku, odnosno kad će nam predstaviti idejno rješenje Pašman rivijere. O tome nismo razgovarali - kaže načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić.

Kako doznajemo od Ćosića, Blackard se na Pašmanu prije desetak dana pojavio u društvu Ricka Santoruma i Gentryja Beacha, što bi moglo biti važno za realizaciju poslovnih ambicija teksaškog poduzetnika u Hrvatskoj. Rick Santorum, naime, bivši je američki senator iz savezne države Pennsylvanije i aktualni politički komentator CNN-a, a u biografiji ima i podatak da se kandidirao za predsjednika SAD-a. Riječ je zapravo o Santorumovoj kandidaturi iz 2012. na unutarstranačkim izborima Republikanske stranke za kandidata stranke na američkim predsjedničkim izborima. Santorum se natjecao s kasnijim kandidatom Republikanske stranke Mittom Romneyjem koji je pak izgubio izbore od Baracka Obame. Gentry Beach predstavio se sudionicima Investicijskog foruma zdravlja i turizma, koji je 10. listopada ove godine u zagrebačkom hotelu Westin priredio Blackardov prijatelj Miljenko Bura, kao član odbora za financiranje izborne kampanje aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Beach se poput Blackarda bavi nekretninskim biznisom, ali i financijskim ulaganjima.

Političke veze

Za Santoruma i Beacha može se reći da predstavljaju prave predstavnike američkih republikanaca od korijena, odanih, kako ističu u javnim istupima, Bogu i obitelji. Za ilustraciju, Santorum, čiju je predsjedničku kandidaturu unutar Republikanske stranke Blackard aktivno podržavao, u obitelji ima sedmero djece, a Beach petero.

Prema bilješki bivšeg hrvatskog veleposlanika u SAD-u Joška Pare o posjetu predsjednice Grabar-Kitarović Washingtonu, New Yorku i Bostonu tijekom početkom 2017., bilješci koja je u sklopu Wikileaksa procurila u medije nakon što se u javnosti problematizirala odluka predsjednice da na taj put ode u privatnom aranžmanu, Kolinda Grabar-Kitarović, među ostalim, tom se prilikom susrela i sa Santorumom.

Blackard se pak u intervjuu za Balkan Insight nakon posjeta Kolinde Grabar Kitarović Americi pohvalio da je sudjelovao u organiziranju Predsjedničinih sastanaka sa Santorumom i još nekim visokim dužnosnicima Republikanske stranke. Predsjednica je, s druge strane, pružila pokroviteljstvo spomenutom Adriatic Forumu na kojem su Blackard, Santorum i Beach bili udarni govornici, a projekt Pašman rivijera zapravo glavna tema foruma kao primjer da su strane investicije u hrvatski turizam ne samo moguće nego da mogu doseći i vrtoglave financijske razmjere. Hoće li sve ostati samo na pokaznom primjeru, bit će jasnije kad Blackard predstavi idejno rješenje Pašman rivijere, kao i pripadajuće studije izvodljivosti s financijskim planovima i rokovima gradnje.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo