Lidija Likar radila je više od 15 godina kao knjigovotkinja. Imala je siguran posao s redovnom plaćom. No, život joj se, kaže, svodio uvijek na ista slova i papire, nije bio kreativan, a ona je bila puna ideja.
Zato je počela izrađivati vlastite magnetiće i šalice kako bi utažila svoju želju za kreacijom. Prvo ih je poklanjala prijateljima i obitelji. Stizale su pohvale, pa narudžbe, pa nove ideje. U travnju prošle godine 43-godišnja Lidija odlučila je u potpunosti promijeniti životni smjer i posvetiti se svom snu. Otvorila je obrt i danas je ponosna vlasnica brenda Litkica.
Lidija je, naime, jedna od čak 500 novih obrtnika koji su prošle godine pokrenuli posao i postali dio Obrtničke komore Zagreb.
A od 500 novih obrtnika lani čak ih polovica izrađuje suvenire.
- Najviše je otvoreno novih obrta za izradu suvenira, a velik je broj i onih koji su se specijalizirali za građevinske radove. Trenutačno imamo oko 17.900 obrtnika, a nadamo se da će taj broj i dalje rasti - ističe Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.
Porast suvenirnica u prošloj godini došao je u vrijeme kada je Zagreb rušio sve rekorde posjećenosti po broju dolazaka turista. Svaki obrtnik je tražio svoj recept za najbolji proizvod, a u tu utrku se uključila i Lidija s početka priče. Ona izrađuje originalne drvene magnetiće i šalice sa zagrebačkim simbolima.
Simboli grada
- Od drveta radim magnete na kojima ručno napišem poznate zagrebačke slengove tipa ‘Da, ziher’ ili ‘Idemo delat’, ali i neke fore iz Alana Forda poput ‘Tko spava nije budan’. Azijci i Španjolci su jednostavno ludi za tim magnetima - priča Lidija.
Osim magneta radi i brojne keramičke proizvode poput šalica i posuda na koje crta poznate zagrebačke znamenitosti. Tako ima šalice sa slikom Markova trga ili posudu za grickalice s uzorkom šestinskih kišobrana, a glavna karakteristika njenih proizvoda jest da ih izrađuje potpuno sama.
Uzmimo za primjer magnete. Prvo izreže drvo na male kockice, onda pobrusi rubove, stavi prvi sloj boje, pa drugi, slijedi ručno pisanje poruke i onda još lijepljenje magneta.
Ulaganje
U jednom danu stigne napraviti 50-ak komada, a da jedan bude gotov, treba osam puta proći kroz njene ruke. I to naplati 20 kuna. Voli, kaže, svoj novi način života.
- Iako sam prije imala stalnu plaću, ona bi se već istopila do 20. u mjesecu pa je zadnjih deset dana uvijek bilo dosta teško. Sada zarađujem onoliko koliko radim. Za advent zaradim dovoljno da imam do Uskrsa, onda na uskrsnom sajmu da imam do ljeta. Preko ljeta imam i malu kućicu na moru pa tamo prodajem do kraja sezone, kada opet čekam Božić. Zna biti teško i naporno, ponekad radim cijelu noć samo da te iste proizvode ujutro prodam na štandu. Ali, ne žalim se. Uživam u svakoj izradi - veli Lidija.
Tek je prije dvije godine počela ozbiljno razmišljati o vlastitom obrtu. Primala je sve više narudžbi, bila je na nekoliko sajmova, ali strahovala je da će ući u svijet gdje ima previše konkurencije. Išla je prvo istražiti teren. Posjetila je brojne suvenirnice u Zagrebu i došla do iznenađujućeg zaključka - svi imaju isti proizvod! Zato je odlučila riskirati i uložila je sve u svoj obrt.
Kreativnost
Priznaje da je u početku bilo teško. Nije mogla dobiti poticaje, nije imala stalne kupce, a za njen brend Litkica još se nije znalo. Ipak, nije htjela odustati od svoje “male ovčice” i nastavila je raditi na svom proizvodu.
- Imam dva pravila. Prvo je da proizvod bude prepoznatljiv, a drugo da se može upotrijebiti. Zato imam soljenku u obliku ovce ili zvono zamaskirano u kulu Lotrščak. Za advent već pripremam maketu sata s Trga i zagrebački tramvaj. Toliko toga imam još napraviti - kaže Lidija.
Ne zna odakle joj je kreativnost došla. Kaže kako joj je otac bio dobar slikar i stolar, ali da je više cijenio urednost od šarenila i kreativnosti. Kada je pomagala ocu u izradi ormara, trudila se uvijek unijeti neke svoje ideje, ali nitko je nije slušao. Sve dok nije odlučila pustiti maštu van iz glave i prepustiti se izradi nečega novog.
Više otvorenih, nego zatvorenih obrta
Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, kaže kako je 2017. povijesna godina jer su prvi put u zadnjem desetljeću imali više otvorenih nego zatvorenih obrta. Lani je otvoreno oko 900 novih obrta, a zatvoreno je oko 400, tako da je godina završena s 500 više obrtnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Kao glavni pokretač vidi uspješnu turističku sezonu te poticajne mjere za obrtnike, među kojima ističe novčanu pomoć od Grada Zagreba i Zagrebačke županije, razne stipendije i radionice, zajedničku nabavu s popustima za članove Komore te platformu Zagreb Crafts preko koje obrtnici mogu online ponuditi svoje proizvode.
- U zadnjih osam godina zatvoreno je više od 3000 obrta, tako da smo jako sretni što smo prošlu godinu završili u tako velikom plusu - kaže Šabić. (M.B.)