‘TOPLINSKI OTOCI‘

Alarmantno otkriće, znanstvenici tvrde: Na udaru stotine milijuna ljudi, obrasci su diljem svijeta

Podatkovni centar; ilustracija

 Ranko Suvar/Cropix
Temperatura tla u prosjeku se povećala za oko 2 °C nakon pokretanja centra, dok u ekstremnim slučajevima porast doseže i do 9 °C
Temperatura tla u prosjeku se povećala za oko 2 °C nakon pokretanja centra, dok u ekstremnim slučajevima porast doseže i do 9 °C

Ogromni podatkovni centri koji pokreću umjetnu inteligenciju troše goleme količine energije, no novo istraživanje upozorava na još jedan zabrinjavajući učinak – stvaranje tzv. “toplinskih otoka”. Riječ je o pojavi pri kojoj se područje oko centara zagrijava i do 9 °C, što dodatno otežava život za više od 340 milijuna ljudi, piše CNN.

“Postoje još velike praznine u razumijevanju utjecaja podatkovnih centara, iako ih je sve više,” kaže Andrea Marinoni, docent u Grupi za opservaciju Zemlje Sveučilišta u Cambridgeu i jedan od autora studije koja još nije recenzirana.

Marinoni i njegovi kolege odlučili su istražiti toplinu koju centri oslobađaju zbog intenzivne obrade podataka i rada sustava hlađenja. Analizirali su temperaturne podatke iz posljednjih 20 godina i usporedili ih s lokacijama velikih AI centara, koji mogu zauzimati i preko 10 hektara.

“Usredotočili smo se na podatkovne centre izvan gusto naseljenih područja kako bismo isključili utjecaje industrije i grijanja kućanstava te filtrirali sezonske i globalne klimatske trendove,” pojašnjava Marinoni.

Rezultati pokazuju da se temperatura tla u prosjeku povećala za oko 2 °C nakon pokretanja centra, dok u ekstremnim slučajevima porast doseže i do 9 °C. “Ovi porasti nisu ograničeni samo na neposrednu okolinu – mogu zahvatiti područja udaljena i do 10 kilometara,” dodaje Marinoni. Slični obrasci zabilježeni su diljem svijeta, primjerice u meksičkoj regiji Bajío i španjolskoj Aragoniji.

Deborah Andrews, emeritus profesorica dizajna održivosti na London South Bank University, koja nije sudjelovala u istraživanju, upozorava: “Potraga za ‘AI-zlatom‘ izgleda da nadjačava dobre prakse i sistemsko razmišljanje, razvijajući se daleko brže od održivih sustava.”

Drugi stručnjaci ističu da su potrebna dodatna istraživanja. “Studija daje zanimljive brojke, ali rezultati izgledaju vrlo visoki,” kaže Ralph Hintemann, viši istraživač u Borderstep Institutu za inovacije i održivost. “Što se klimatskih promjena tiče, emisije povezane s napajanjem podatkovnih centara i dalje su najalarmantniji aspekt,” dodaje.

Marinoni zaključuje: “Još uvijek možda postoji vrijeme da se razmotri drugačiji put bez ugrožavanja potražnje za AI-em i njezine sposobnosti da donese napredak čovječanstvu.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. svibanj 2026 07:31