ČUDO PRIRODE

ALARMANTNO UPOZORENJE ZNANSTVENIKA Nakon desetljeća ljudskog djelovanja, umire najveći živući organizam na svijetu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 18.10.2018. u 08:53

The aspens are all native to cold regions with cool summers, in the north of the Northern Hemisphere, extending south at high altitudes in the mountains. They are all medium-sized deciduous trees reaching 1530 m (4998 ft) tall. All of the aspens typically grow in large clonal colonies, derived from a single seedling, and spread by means of root suckers; new stems in the colony may appear at up to 3040 m (98131 ft) from the parent tree. Each individual tree can live for 40150 years above ground, but the root system of the colony is long-lived. In some cases, this is for thousands of years, sending up new trunks as the older trunks die off above ground. For this reason, it is considered to be an indicator of ancient woodlands. One such colony in Utah, given the nickname of
Profimedia, Alamy

Šuma Pando, Utah

Znanstvenici upozoravaju da drevna šuma koja se smatra najvećim pojedinačnim živim bićem na svijetu umire, unatoč svim nastojanjima za njezino očuvanje.

Pando aspen je ogromno prostranstvo sa 40.000 stabala, od kojih su sva stabla klonovi s identičnim genetskim sastavom, što znači da se zajedno smatraju jednim bićem. Smatra se da je ta kolonija stabala stara 80.000 godina. Poznata je i kao 'drhtavi div', a ta je šuma kandidat za najstariji organizam na svijetu, kao i najteži i najveći.

Ta stabla koja potječu iz jednog podzemnog 'roditelja klona' prekrivaju 43 hektara Nacionalne šume Fishlake u američkoj saveznoj državi Utah.

No tijekom posljednjih se godina tragedija polako razotkrivala tragedija. Unatoč velikim naporima, znanstvenici misle da ovo prirodno čudo koje je trajalo tisućljećima neće preživjeti nekoliko desetljeća ljudskog djelovanja.

'Pando je vjerojatno postojala tisućama godina, no nemamo metodu kojom bi mogli precizno utvrditi njezinu starost, sada nam pred očima propada', rekao je ekolog na Sveučilištu Utah, profesor Paul Rogers.

Nakon precizne analize stanja šume Pando, profesor Rogers i njegov kolega profesor Darren McAvoy ispitali su 72 godine staru zračnu fotografiju koja je otkrila stalni pad stanja te šume. Dok su se ljudi širili prema šumi, ona se postupno smanjivala, a time su oštećena neka područja koja se nikad nisu do kraja oporavila.

Dodatni pritisak tijekom godina stvarale su i suše, ali i gladni jeleni koji su ulazili u šumu. Sve ti zajedno je otežalo vraćanje na početno stanje.

'Nakon značajnom ulaganja u zaštitu Pando klonova, ovakav nas je rezultat razočarao', rekao je profesor Rogers.

Rani napori da se šumu zaštiti od jelena ogradama i dopuštanje rasta mladih izdanaka činili su se obećavajućima. Ipak, te metode nisu spriječile životinje od ulaska u šumu, a profesor Rogers kaže da su jeleni pronalazili načine i preskakali barijere.

Često se pokazalo da je teško mjeriti pravi opseg ovako velikih organizama kao što je Pando, no ta bi šuma mogla biti kandidat za najveći živući organizam, piše Independent.

Izdvajamo