Riječanin Mićo Tatalović (31), autor zapaženog bloga “Scientific Croatian” na portalu Jutarnji.hr , postao je jedan od urednika u najpoznatijem svjetskom znanstveno-popularnom magazinu New Scientist. Tako je ostvario san o kojem maštaju mnogi novinari čija je specijalnost znanost.
- Početkom studenog počinjem raditi kao urednik vijesti u području okoliša i bioloških znanosti, dakle svega što se tiče Zemlje i života na njoj. Radit ću i na online i u tiskanom izdanju - rekao je Tatalović.
Mladi Riječanin u Engleskoj je završio treći razred srednje škole, a zatim studirao na najboljim europskim sveučilištima, Oxfordu i Cambridgeu.
- Nisam otišao s planom da ostanem dulje, ali je tako ispalo. U 2002. sam trebao početi studirati na Oxfordu gdje sam bio primljen, ali si nisam mogao priuštiti školarinu tako da sam godinu dana pauzirao i tražio stipendije - ispričao je Tatalović. Nakon diplome prvostupnika na Oxfordu nastavio je diplomski studij na Cambridgeu gdje je magistrirao zoologiju. Kako se želio baviti znanstvenim novinarstvom, Mićo Tatalović je na Imperial College u Londonu završio studij komunikacija u znanosti. Zatim je počeo raditi na portalu SciDevNet koji je bavi znanošću i tehnologijom u zemljama u razvoju.
- Počeo sam kao pomoćnik urednice za vijesti, a nakon dvije godine su me promaknuli u urednika za vijesti. Tako sam osmišljavao uredničku politiku i upravljao budžetom od oko 100.000 eura godišnje. Volio sam raditi s kolegama urednicima iz ureda u Riju, Kairu, Nairobiju, New Delhiju i Manili, ali i s novinarima iz cijeloga svijeta, naročito kada sam mogao pružiti priliku mladim ili neiskusnim ljudima da objave svoje prve radove na engleskom jeziku - ispričao je Tatalović.
Ipak, privukao ga je veći izazov: urednički posao u prestižnom New Scientistu.
- Vidio sam oglas i javio se na natječaj. Poslovi u takvim časopisima se rijetko otvaraju i često se zapošljavaju već iskusni novinari iz prestižnih medija kao što su časopis Nature i BBC. Nakon dva teška intervjua, koja su me podsjetila na proces upisa na Oxford, jer su zahtijevali jako dobro teoretsko razumijevanje znanosti, ponudili su mi posao - rekao je Tatalović.
Naš sugovornik kaže da uživa u zanimljivom poslu znanstvenog novinara.
- Često putujem, uglavnom na konferencije i seminare gdje imam prilike upoznati zanimljive ljude, znanstvenike, diplomate, političare. Na summitu u Budimpešti intervjuirao sam jordansku princezu Sumayu bint El Hassani, koja je jako aktivna u znanstvenoj politici, i razgovarao s jednim jordanskim diplomatom. On mi je, pak, pričao o susretima s bivšim predsjednikom Mesićem i hvalio Hrvatsku - rekao je Tatalović.
- Intervjuirao sam i Johna Holdrena, savjetnika za znanost Bijele kuće. S premijerom Cookova otočja sam razgovarao u Abu Dhabiju gdje sam imao malo problema s njegovim osiguranjem jer je zbog moga intervjua kasnio na sastanak s japanskim ministrom financija - dodao je Tatalović, koji je ove godine bio na konferencijama i školama u Salvadoru, Brazilu, Bruxellesu, Kopenhagenu, na Siciliji, ali i u Podgorici i Čakovcu. Mladima koje zanima znanstveno novinarstvo poručuje da budu ustrajni.
- Redovito pišite barem na svome blogu kako biste napravili portofolio. Prilika za redovni posao od znanstvenog novinarstva nema puno. Ipak, za one koji to vole i koji su ustrajni uvijek se otvore prilike - zaključio je Tatalović.
Zadovoljstvo mi je otkriti nešto novo
- Najveće zadovoljstvo je otkriti javnosti nešto novo i biti prvi koji će objaviti nešto važno - ističe Tatalović. On je 2011. godine napisao nagrađenu vijest o tome kako su znanstvenici prognozirali katastrofalnu sušu u Istočnoj Africi mjesecima prije nego što je počela. - No, zbog nefunkcionalnog sustava komunikacije među znanstvenicima, međunarodnim organizacijama i lokalne vlasti ta je prognoza ostala neuprotrijebljena iako je mogla spasiti brojne živote - naglasio je Tatalović. Ističe uredničku odgovornost u prepoznavanju tema o kojima mogu ovisiti ljudski životi poput cijepljenja, novih lijekova, prognoza katastrofa.