StoryEditor
VELIKI USPJEH

‘Cjepivo imamo. Ispitano je na miševima, no teško možemo naći 10.000 dobrovoljaca‘

Reporteri Jutarnjeg u Nacionalnom kemijskom institutu u Ljubljani gdje 20 znanstvenika razvija cjepivo protiv zloglasnog virusa
Roman Jerala
 Ronald Gorsic/CROPIX

Jesu ga našli?

Pitanje je to koje nas zatiče dok ulazimo u zgradu slovenskog Kemijskog instituta. U zgradu u modernom djelu Ljubljane ulazimo gotovo pobožno, a pitanje postavlja portir koji se naginje kroz prozor kućice, smještene ispod krošnje zimzelenog drveta. U zgradi koju čuva ulazi se samo s pisanom dozvolom, pa je ovaj stariji zaposlenik znatiželjan i uporan.

No jesu li ga našli, ponavlja.

Ne znamo odgovor. Još. Došli smo kako bismo ga čuli, a pitanje koje nas zanima jednako kao znatiželjnog portira je sljedeće - imaju li Slovenci cjepivo za koronu?

Cjepivo razvijaju Amerikanci, Englezi, Rusi, i svaka zemlja koja imalo drži do ugleda svoje znanosti. Mala dežela je, saznajemo, otišla dalje od mnogih. Slovenski znanstvenici, pod vodstvom svjetski uglednoga sinteznog biologa dr. Romana Jerala, uspješno protiv korone cijepe miševe, na redu su klinička ispitivanja. Svjesni su da nemaju izgleda prestići farmaceutske velesile, niti im je, kaže dr. Jerala, to cilj.

image
zgrada Kemijskog instituta u Ljubljani
Ronald Gorsic/CROPIX

- Cjepivo, razvijeno i testirano na miševima, generiralo je visok imunološki odgovor, a antitijela su neutralizirala vezanje virusa u mjeri usporedivoj s drugim cjepivima i antitijelima kod pacijenata koji su preživjeli infekciju - učeno govori dr. Jerala. Laički, slovensko je cjepivo ravnopravno svjetskima. Iako zasad, samo na miševima. Tako će izgleda i ostati, barem što se korone tiče, jer nakon ove, početne faze, cjepivo bi trebalo opsežno testirati na ljudima. Ni sam dr. Jerala nije siguran da će do toga i doći.

Dobra osnova

- Drugi su daleko ispred nas, pa razvoj cjepiva protiv korone nema smisla ako se ustanovi da ima djelotvornih i sigurnih cjepiva koja su dostupna za kratko vrijeme. Zasad toga još nema, no naše će cjepivo biti dobra osnova za ostala cjepiva - govori nam znanstvenik.

Dr. Roman Jerala izvrstan je sugovornik. S malom bradicom i znanstvenim umom, sliči profesoru Baltazaru. Puno je za radnim stolom ili pred kompjuterom, kao i mnogi njegovi kolege u što smo se uvjerili u petak poslijepodne. U Kemijskom institutu ne vidi se da je dan uoči vikenda. Znanstvenici su, imamo osjećaj, zaboravili na vrijeme. Dr. Jerala razbija nam romantičnu viziju predanih učenjaka.

- Radno je vrijeme klizno, pa svatko dođe i ode kad želi. Mora odraditi osam sati, a uglavnom svi znanstvenici ovdje, rade puno više zbog motivacije. I da, nitko ne pokušava zbrisati i “uvaliti” nekome karticu da provuče umjesto njega - čita nam znanstvenik misli.

Njegovo je zvanje biokemičar i sintetički biolog. U znanstvenom je svijetu međunarodno poznat kao vođa slovenskih timova koji su nekoliko puta osvojili glavnu nagradu na međunarodnom natjecanju u sintetičkoj biologiji prestižnog američkog sveučilišta MIT.

Posjet i razgovor dogovorili smo jednim telefonskim razgovorom i, reda radi, formalnim emailom. Iako smo se zbog crvenog statusa na slovenskoj epidemiološkoj listi pribojavali kako ćemo u Sloveniju, problema nije bilo. Za 40 minuta vožnje od granice prima nas dr. Jeral. Trudi se govoriti nam na hrvatskom.

- Za mene je znanost život, nije posao. Strast - kaže. Zato ne čudi da je i doktorova supruga znanstvenica. Dok njih dvoje sa sinom, liječnikom i budućim patologom (29) razgovaraju o znanosti, kći (21), studentica francuskog i filozofije, ostavlja lumene u njihovom svijetu.

- Teško, teško joj je s nama - od srca se smije doktor. Baš se sa suprugom vratio iz Istre. Idu u apartmane, zasebne objekte, što se u pandemiji pokazalo kao najpoželjnija opcija. Vole i u svijet, ali ove ih je godine korona u tome osujetila.

Najugledniji znanstvenik

Dr. Roman Jerala nikad nije razmišljao o drugom zanimanju, osim o znanosti. Dok su djeca voljela tjelesni ili likovni, njemu su i u školi i izvan nje, draže bile kemija i fizika. Studirao je u Ljubljani i poslijedoktorski u Virginiji, SAD. Danas je jedan je od najuglednijih slovenskih znanstvenika, međunarodno priznat, dobitnih bronih nacionalnih i svjetskih nagrada, član je EMBO - prestižne međunarodne organizacije koja okuplja 1800 znanstvenika i uključuje brojne nobelovce, a članci mi objavljuju u uglednim znanstvenim časopisima.

Rijetki su Slovenci koji sumnjaju u koronu. Valjda nijedan javno nije posumnjao u njezino postojanje, a kamoli demonstrirao zbog napornih epidemioloških mjera.

image
Roman Jerala
Ronald Gorsic/CROPIX

- Nema se što ne vjerovati. To je činjenica. Jedna od najgorih pandemija u posljednjih 100 godina. Do kraja godine broj žrtava će premašiti milijun. To nije šala. I svjetsko gospodarstvo je u opasnosti - kaže.

Sa Slovencima uglavnom nema problema, ne žale se da im maske kvare ten, malo ih se žali da su ugrožena njihova ljudska prava.

- Disciplinirano nose maske gdje trebaju, u svim zatvorenim prostorima, ako nema dva metra razmaka - hvali doktor sunarodnjake. Tih je dana, prošli tjedan, 40-50 Slovenaca dnevno obolijevalo od covida-19, a u subotu se brojka približila 80. Na cjepivu za koronu u Kemijskom institutu radi tim od 20 ljudi. Svi su dobrovoljci. Svoj su rad ostavili po strani i fokusirali se na cjepivo. Ima ih od početnika do seniora.

- Odlučio sam naše znanje i energiju uključiti u borbu protiv virusa. Pitao sam ih žele li. Od ožujka smo u punom angažmanu. U to smo vrijeme počeli raditi i na jednom europskom projektu koji je još ambiciozniji. Oko virusa stvaramo kaveze da ih neutraliziraju - govori profesor i pokazuje nam kompjutorske animacije. Jedna mrlja i male točkice uokolo. Za nas. Za znanstvenike virus i kavez oko njega.

Nije išlo glatko

Na izumu cjepiva nije sve išlo glatko.

- Bilo je pogrešaka, vraćanja unatrag. Nemamo mi neku strašnu tradiciju s cjepivima. Radili smo na nekim projektima, ali dosad to nije bio naš fokus. Cilj je bio pripomoći, ali ne kopirati ono što drugi rade. Završili smo pretkliničke studije i u fazi smo priprema za kliničke s doktorima i farmaceutima. Testovi na miševima su uspjeli, cjepivo neutralizira virus - kaže nam.

Znate li kako funkcionira cjepivo? - pita.

- Ne - kažemo dok gledam u pod, a fotoreporter kao čisti leću na objektivu.

- Dakle, u tijelo ubacujemo proteine virusa, naše tijelo osjeća nešto strano, opasno i počne se braniti. Da proizvede antitijela i ćelije koje prepoznaju ćelije koje su inficirane virusom, kako bi ih mogle ubiti. Tako da je naše tijelo spremno. Cjepivo, dakle, sprema ćelije koje proizvode antitijela protiv virusa, pa kad dođe do infekcije, antitijela se vežu na virus, neutraliziraju ga i sprečavaju da se veže na humane ćelije. Što smo mi napravili? Uzeli smo djelić proteina virusa, dio kojim se virus veže na receptor na humanim ćelijama. Posebno je to da nismo uzeli samo dio proteina, jer se naše tijelo baš ne odaziva na male proteine. Jače se odaziva prezentiramo li više kopija proteina - pokušava nam objasniti najjednostavnije moguće.

Ionako nismo ništa shvatili. Bit će mu žao naših blentavih izraza lica.

Nakon toga pali kompjutor i ponovno nam pokazuje sliku mrlje i mrljica uokolo. Nekoliko ih je u nizu. Predstavljaju cjepiva.

- U ovoj čestici je šest kopija proteina, u drugoj je 24, u treći 60 i četvrtoj isto 60. Usporedili smo učinak tih različitih cjepiva i zaključili kako je prvi najslabiji, sljedeći su stotinu puta bolji, a posljednji je najbolji i najbolje neutralizira virus. U miševe smo ubacili DNA sa zapisom tog proteina - poučava nas dr. Jerala. Na koliko se miševa testiralo cjepivo?

- U svakoj seriji pet... Hm, hm... Serija je bilo.. (zbraja u glavi, nap.a.). Oko 200 miševa. Uspjeli smo. Što se miševa tiče. Imamo kandidata za dobro cjepivo! - ponosan je dr. Roman Jerala.

Nema utjecaja

Cijepi se dvaput u četiri tjedna. Drugi je put “buster” za poboljšanje imuniteta. Nakon mjesec dana miševi su razvili antitijela.
Sada bi na red trebala doći klinička ispitivanja. Na taj dio dr. Jerala nema utjecaja.

On još mora odraditi papirologiju, dokumentaciju za Europsku medicinsku agenciju (EMA), koja ubrzano radi na pregledu dostavljenih im cjepiva. Birokratska procedura je duga, i bude li sve išlo idealno, za dva bi mjeseca bila gotova.

- Slanje Europskoj agenciji nije obaveza, ali mi to želimo. Želimo da agencija s iskustvom potvrdi jesmo li na dobrom putu i usmjeri nas što dalje. Cjepivo se mora uskladiti s “good manufacturing practice” propisima, kako bi se moglo sigurno ubacivati u ljude - pojašnjava. Slijede dva stupnja kliničkog testiranja na 100-tinjak ljudi.

image
Roman Jerala
Ronald Gorsic/CROPIX

- To bi još bilo moguće odraditi u Sloveniji. Nije to jeftino. Treći stupanj, faza u kojoj je devet cjepiva, zahtijeva testiranje 10.000 ljudi, za što je Slovenija premala. Cjepiva se, inače, testiraju multicentrično, ne samo doma. Jasno, treba ga testirati i u žarištu virusa.

Osim devet cjepiva u trećoj fazi - SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Australija, Italija... - još je njih 180 u nekoj od nižih faza kliničkog ispitivanja. Dr. Roman Jerala neće reći da je slovensko cjepivo najbolje, nego da je drukčije.

- Kod našeg cjepiva je interesantno to da smo razvili nešto što se može upotrijebiti i kod drugih cjepiva. Nije isključivo za koronavirus. Ovo što smo pronašli, moguće je univerzalno primijeniti i kod dosta drugih virusa. Bilo bi dobro da je za koronu, ali ostala cjepiva u ovom trenutku imaju nenadmašivo veće izglede. Iskreno se nadam da će neko od njih biti uspješno - bez zavisti u glasu govori slovenski znanstvenik. Njegov je favorit američko cjepivo, kinesko je slično.

- Znači, Trump ne govori gluposti kad kaže da će američko cjepivo uskoro? - pitamo.

- Priča Trump puno gluposti, ali Amerikanci su napravili dobro jer imaju pet različitih platformi i svaku podupiru s milijardom, dvije dolara. Znači, nemaju sva jaja u jednoj košari. Išli su “fast trackom” - veli. Kako bi Slovenci ušli u klinička testiranja, prve dvije faze koštale bi oko dva milijuna dolara, treću je teško procijeniti. Vjerojatno skuplje od 20 milijuna dolara. Mačji kašalj za Amerikance, Ruse ili Kineze, za Slovence puno.

- Do određene se granice možemo nositi s njima, ali vrijeme je zlato. Četiri smo mjeseca iza njih. U znanstvenom smislu, sigurno imamo nešto novo, inovativno i vrijedno. Mi smo i autsajderi u cjepivima. Oni su sa znatno više iskustva, i odmah su započeli raditi na cjepivu. Počeli su ga testirati i prije nego što smo mi počeli uopće razmišljati da uđemo u igru - kaže. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da želi cjepivo prije američkih predsjedničkih izbora 3. studenoga. Njegova je izjava izazvala bojazan da bi politika mogla prevladati nad sigurnosti u utrci za razvoj cjepiva. Jednako je i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ono što u Americi radi 1000 znanstvenika, u Sloveniji ih radi 20. Ni novac, ni brzina, ni ogromno ljudstvo, ne mora u konačnici značiti da će veliki i pronaći cjepivo, što teoretski znači da je i Slovenija u igri. Također, nitko ne zna koliko će dugo trajati imunitet cijepljenog.

- Jedino Rusi znaju unaprijed da će to biti dvije godine - smije se dr. Jerala.

image
Roman Jerala
Ronald Gorsic/CROPIX

Uvjeren je da velike farmaceutske sile, iako klinička ispitivanja još nisu gotova, već imaju proizvedene velike količine cjepiva kako bi bile spremne za distribuciju čim dobiju odobrenje. Američka agencija koja odobrava puštanje na tržišta lijekova i cjepiva, Uprava za hranu i lijekove (FDA) sugerirala je kako bi mogla dati zeleno svijetlo cjepivima za koronavirus i prije završetka treće faze kliničkog ispitivanja. Govori se o 1. studenoga, dva dana uoči američkih izbora.

Da vam sad tu dođu Amerikanci i Rusi. Jedni Vam uzmu lijevu ruku, drugi desnu, čije biste cjepivo primili?

- Rusi nisu prezentirali nikakve rezultate, pa mislim da ne bih imao dilemu. Iako, svi oni imaju vrlo slična cjepiva. Naše je prilično drugačije. Kod njih su struktura i fokus samo na jedan dio. Najviše je cjepiva na bazi adenovirusa, a naše se bazira na plazmidnoj DNK. Također, mi imamo više kopija malog dijela proteina, dok većina ima jedan veći dio proteina. Ima razlika. Iskreno, mislim da će Kinezi prvi imati cjepivo. Prvi su počeli, dosta prije svih, prvi su imali kliničke rezultate i jedini razlog da ih Amerikanci prestignu je to da je sada korona u SAD-u u punom razmahu, a u Kini je skoro nema. I AstraZeneca je odradila jako puno testiranja - drago je doktoru.

Najučinkovitije mjere

Upravo je britanski dobrovoljac, cijepljen cjepivom AstraZenece, koje razvijaju znanstvenici s Oxforda, ovih dana dobio ozbiljne nuspojave. Obolio je od transverzalnog mijelitisa, upale ovojnice u kojoj se nalaze živci leđne moždine, a obično je posljedica virusne infekcije. Istraživačima predstoji otkrivanje može li to biti povezano s cjepivom. Navodno je to već drugi takav slučaj. Kinezi cjepiva testiraju na vojsci.

- Oni imaju mjere koje nisu baš najdemokratskije, ali su za epidemiju najučinkovitije. Svatko na mobitelu mora imati status, je li zeleni ili crveni. Odmah su počeli agresivno, milijun ljudi su nedavno u Wuhanu testirali na koronu u 10 dana i ugušili virus. Njihovi su izgledi takvim metodama i za cjepivo veliki - govori dr. Jerala. Kemijski institut u Ljubljani u finom je kvartu. Preko ceste imaju kompleks bazena u zdanju moderne arhitekture. Na žalost, kompleks s nama nema veze - smije se znanstvenik.

Slovenci su u vrhu.

Danas su u igri s farmaceutskim divovima poput Johnson & Johnsona, BioNTecha, GlaxoSmithKlinea, Pfizera, Mercka, Moderne, Sanofija i Novavaxa. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2020 19:17