Ministar znanosti Željko Jovanović nedavno je upozorio na znanstvene časopise koji su “bili u privatnim rukama, a financirani su iz državnog proračuna”.
- To se osobito odnosi na dva časopisa Hrvatskog filozofskog društva, koji su dobivali prosječno 600.000 kuna godišnje od Ministarstva znanosti te još od Ministarstva kulture i Grada Zagreba - rekao je Jovanović. - Urednici tih časopisa imali su škare u rukama i određivali tko može napredovati i zašto, dakle kreirali su sudbinu mladih znanstvenika - optužio je Jovanović.
Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, časopisi o kojima je govorio ministar znanosti, spadaju među najizdašnije financirane hrvatske znanstvene časopise. Primjerice, Filozofska su istraživanja u razdoblju od 2007. do 2012. godine od MZOS-a primila ukupno 1,808.586 kuna, što ih čini najbolje financiranim časopisom iz humanistike, od kojega su bolje financirani samo jedan časopis iz prirodnih te dva časopisa iz biotehničkih znanosti.
U 5 god. 2,5 mil. kuna!?
Synthesis Philosophica, donedavno deklariran kao međunarodno izdanje Filozofskih istraživanja, u istom je razdoblju dobio ukupno 720.580 kuna. Drugim riječima, oba su časopisa na čijem su čelu isti ljudi, glavni urednik Ante Čović i njegov zamjenik Hrvoje Jurić, u pet godina dobila više od 2,5 milijuna kuna.
No, čini se da Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica predstavljaju dobar primjer samizdata, fenomena raširenog u hrvatskoj akademskoj zajednici u kojem urednici objavljuju velik broj radova u časopisima koje sami uređuju. Tako su članovi uredništva ta dva časopisa u posljednjih petnaestak godina sami sebi objavili više od 100 radova!
Takvo postupanje, koje nije u skladu s dobrom uredničkom praksom u renomiranim znanstvenim časopisima u svijetu, mnogima je omogućilo napredovanje u akademskoj zajednici, stalan posao te za hrvatske prilike pristojnu i sigurnu plaću: ona se za docente kreće između 7000 i 9000 kuna neto, za izvanredne profesore između 9000 i 11.000 kuna, a za redovite profesore između 12.000 i 14.000 kuna.
Prosvjed protiv reda
Primjerice, dr. Hrvoje Jurić izabran je 2008. godine za docenta na Filozofskom fakultetu isključivo na osnovi osam radova objavljenih u Filozofskim istraživanjima i Synthesis Philosophica.
No, upravo je Jurić bio jedan od nekoliko znanstvenika koji su nedavno ispred zgrade MZOS-a spaljivali svoje radove u znak prosvjeda protiv novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Taj Pravilnik postrožuje uvjete za izbor u zvanja. Njime se, također, ograničava praksa da uredništva hrvatskih znanstvenih časopisa sama sebi objavljuju radove i tako napreduju na akademskoj ljestvici.
Jurić, Čović i Gosić na upit su ostali bez teksta
Na naša pitanja je li moralno samome sebi objavljivati radove i tako napredovati, dr. Hrvoje Jurić nije želio odgovoriti. Odgovore nam je uskratio i Ante Čović, glavni urednik spomenutih časopisa koji se nije javljao na česte telefonske pozive niti na e-mail s postavljenim pitanjima.
Čović, redovni profesor na Filozofskom fakultetu, na tematskoj se sjednici Saborskog odbora za znanost i visoko obrazovanje održanoj u veljači okomio na predstavnike MZOS-a te ih nazvao “kompaktnom autističnom skupinom”.
Ni predsjednica Hrvatskog filozofskog društva Nada Gosić, profesorica na Sveučilištu Rijeka, nije odgovorila na naše upite.