'OBNOVA ŽIVOTA'

ČOVJEČANSTVU SE PRUŽA PRILIKA DA ISPRAVI GRIJEHE PROŠLOSTI 'Renesansa je na pomolu, možemo unucima ostaviti zdrave oceane'

Humpback whale (Megaptera novaeangliae) breaching. When this whale breaches, it can generate enough upward force with its tail to lift nearly half of its body out of the water. It is not known for certain why whales breach, but it is thought to be related to courtship or play activity. The humpback whale can grow to 27 tonnes in weight and 15 metres in length, and is found in deep coastal waters in all of the world's oceans. Photographed in the Gulf of California, Mexico., Image: 129091908, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: CHRISTOPHER SWANN / Sciencephoto / Profimedia
CHRISTOPHER SWANN / Sciencephoto / Profimedia

 

Prema preglednom znanstvenom radu objavljenom u uglednom časopisu "Nature", svjetski se oceani unutar 30 godina mogu vratiti u "dane stare slave".

The Guardian prenosi da se u članku "Obnova života pod morem" navodi da se kitovi kod Australije, tuljani kod Sjedinjenih Američkih Država i kornjače kod Japana oporavljaju.

Unatoč tome što čovjek stoljećima oceanima i njegovim stanovnicima nanosi tešku štetu, bilo da je riječ o prekomjernom izlovu ribe, uništavanju obala ili zagađivanjem, konzervatorski su projekti pokazali da su oceani puno otporniji nego što se to prethodno mislilo.

Znanstvenici tvrde da sada imaju znanje koje je potrebno da oceani do 2050. godine dožive renesansu, ali i da se poboljšaju "oceanske usluge" na koje su ljudi navikli, kao što su hrana, obalna zaštita i stabilnost klime. Mjere koje bi se trebale poduzeti, a koje uključuju zaštićivanje velikih dijelova oceana, održivo ribarstvo i kontrolu zagađivanja, koštale bi milijarde dolara na godinu, međutim znanstvenici kažu da bi se te investicije čovjeku vratile deseterostruko.

Međutim, aktualna klimatska kriza također se mora riješiti kako bi se oceane zaštitilo od kiseljenja i gubitka kisika te kako bi se zaustavila devastacija koraljnih grebena. Znanstvenici kažu da raste svijest o sposobnostima oceana, mangrova i slanih močvara da brzo upiju ugljični dioksid i osnaže obalna područja kako bi se ista mogla oduprijeti rastućim razinama mora.

Ostavimo unucima zdrav ocean

"Imamo priliku svojim unucima predati zdrav ocean, a imamo znanje i alate da to napravimo", rekao je profesor Carlos Duarte sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Kralj Abdulah u Saudijskoj Arabiji, inače vodeći autor rada objavljenog u Natureu. "Nije opcija da ne prihvatimo ovaj izazov te time unucima ostavimo slomljeni ocean koji ne može ljudima omogući da od njega žive."

Profesor Callum Roberts sa Sveučilišta York rekao je da prekomjerni izlov i klimatske promjene uzimaju sve veći danak, ali da je moguće restaurirati oceane. "Jedna od glavnih poruka rada je da će se oceanski život vratiti ako ga prestanemo ubijati. Možemo preokrenuti cijelu situaciju ta da ima smisla i za čovjeka, za ekonomiju i okoliš", dodao je.

U članku stoji da globalno ribarstvo polako postaje održivije te da se prestalo uništavati staništa kao što su mangrove i morske livade. Diljem svijeta ta se staništa polako oporavljaju.

Primjerice, 1968. godine bilo je svega nekoliko stotina grbavih kitova koji su migrirali od Antarktike do istočne Australije. Nakon što je lovljenje istih zabranjeno, njihov je broj skočio na današnjih 40 tisuća. Slične su pojave zabilježene na zapadu Kanade kada je riječ o morskim vidrama, a raste i broj jedinki tuljana i kormorana u i oko Baltičkog mora.

"Počinjemo vidjeti vrijednost onoga što gubimo i ne samo u smislu ljepote, nego i u smislu očuvanja društva od negativnih pojava", rekao je Roberts.

Težak i složen put

Put do napretka, međutim, nije jednostavan i pravocrtan.

Otpad s farmi i plastika još uvijek onečišćuju oceane, oni se sve više griju, a destruktivno ribarstvo još nije napušteno. "Mediteran je još uvijek totalna ludnica", rekao je Roberts. "Stravično prekomjeran izlov ribe još je uvijek prisutan u većim dijelovima jugoistočne Azije i Indije. Ribari tamo kupe sve na što nalete i pretvaraju to u ulje i riblje brašno."

Zagrijavanje oceana otjeralo je sjevernoatlantskog crnog ledenog kita bliže obalama zapadnog Atlantika gdje ih usmrte sudari s ribarskim brodicama i užad. U Meksički se zaljev ulijevaju velike količine gnojiva koje se koriste na farmama američkog sjeverozapada.

"Kada sam počeo raditi na znanosti zaštićenih morskih površina, bila je to dosta uska niša", rekao je Roberts. "Sada se o tome raspravlja na najvišim međunarodnim razinama i zemlje diljem svijeta se obavezuju da će do 2030. godine zaštititi 30 posto oceanskih površina."

Članak "Obnova života pod morem" donosi zaključak da je obnova oceana do 2050. godine velik izazov koji se može ostvariti ako svi udvostruče svoje napore. "To bi bio povijesni pothvat i još jedan korak ka održivoj budućnosti", stoji u članku.

Izdvajamo