BIVŠI ŠEF VLADE

ČOVJEK KOJI ĆE U OŽUJKU PROSLAVITI 99. ROĐENDAN Hrvatski profesor uz pomoć korejske biotehnološke tvrtke otkrio tajnu dugovječnosti Josipa Manolića!

Zagreb, 110615.
Nazorova 57.
Josip Manolic, hrvatski politicar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske te bivsi visokopozicionirani pripadnik UDBA-e, napisao je knjigu Politika i domovina.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX / CROPIX

 

Političar Josip Manolić prvi je poznati Hrvat čiji je cjelokupni genom sekvenciran. Tako se 98-godišnji Manolić, bivši hrvatski premijer te lider omladinskog komunističkog i antifašističkog pokreta, pridružio klubu slavnih svjetskih osoba koji na USB-u, odnosno memorijskom štapiću posjeduju informacije o svom genomu, tj. skupu svih svojih gena. Među tim slavnima su i nobelovac James Watson, glumica Glenn Close, televizijski voditelj Larry King, južnoafrički nadbiskup i dobitnik Nobelove nagrade za mir Desmond Tutu, roker Ozzy Osbourne...

Iako analizom Manolićeva genoma nije na prvi pogled otkriven neki supergen, čini se da je njegovo cjelokupno genetsko ustrojstvo u kombinaciji sa zdravim i aktivnim stilom života ključ dugovječnosti tog čovjeka koji je doživio 41 premijera.

- Ja sam zadovoljan što smo to napravili - rekao je Josip Manolić kad smo mu prije nekoliko dana uručili panele s prikazom njegova genoma.

Ideja za sekvenciranje i analizu genoma jednog od najdugovječnijih hrvatskih političara rođena je prije nešto više od godinu dana na Facebooku. Krajem rujna 2017. godine gledala sam na TV-u prvi dio serijala o hrvatskim premijerima koji je bio posvećen Josipu Manoliću. Slušajući ga kako se u visokoj dobi s lakoćom prisjeća događaja iz prošlosti, na svom Facebook profilu napisala sam: “E, da se može sekvencirati genom Jože Manolića!” Odmah su krenuli komentari, naravno šaljivi. No javio se i molekularni biolog Kristian Vlahoviček, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, koji je ideju shvatio ozbiljno. “Možda bi gospodin Joža to želio. Možeš li nekako doći do njega?” poslao mi je Vlahoviček poruku.

Sutradan sam se raspitivala među kolegama kako da dođem do Manolića, a onda sam se sjetila da je moj dugogodišnji prijatelj dr. Kruno Pisk, bivši direktor Instituta “Ruđer Bošković”, bio član stranke Hrvatski nezavisni demokrati koju su 1994. godine osnovali tadašnji HDZ-ovi disidenti Josip Manolić i Stipe Mesić. Kad sam Pisku rekla za ideju o sekvenciranju Manolićeva genoma, bio je vrlo iznenađen. Ipak, želio nam je pomoći.

Prvi susret

- Nisam se već dugo vidio s gospodinom Jožom, no nazvat ću ga i reći da ga ti i Vlahoviček želite uključiti u znanstveni projekt. Ako pokaže interes, mogu dogovoriti sastanak s njim - rekao mi je Kruno Pisk. Još uvijek radoznao, Josip Manolić pristao je na sastanak, i to u sobi dr. Piska na Institutu “Ruđer Bošković”.

U tom hramu hrvatske znanosti sastali smo se 18. listopada 2017. godine. Bio je sunčan i vrlo topao dan, kao da je kraj kolovoza.

- Dobro sam, samo malo teže hodam pa nosim štap - odgovorio je Manolić na pitanje o svom zdravlju. Zatim mu je Kristian Vlahoviček pojasnio što je genom, odnosno cjelokupna nasljedna informacija koju sadrži svako živo biće.

- Ljudski genom sastoji se od oko tri milijarde slova A, T, G i C. Ipak, nije svako od tih tri milijarde slova jednako bitno za utvrđivanje sklonosti nekoj bolesti ili nečijeg podrijetla. Oko dva posto genoma nosi izravnu informaciju o tome kako će izgledati stanični proteini i za njih znamo najviše na koji su način povezani s nasljednim bolestima ili drugim svojstvima. Kod vas bi bilo zanimljivo utvrditi imate li specifične promjene u genima povezanima s dugovječnošću - rekao je Vlahoviček.

Manolića je zainteresirala priča o ljudskom genomu i ideja da sazna ne samo nešto više o svom podrijetlu, nego i nosi li u svojim genima promjene koji su ključ njegove dugovječnosti i izvrsnog zdravlja. Stoga smo dogovorili novi sastanak u njegovu omiljenom kafiću na Britanskom trgu. Kako je vrijeme i dalje bilo lijepo i toplo, sjedili smo i razgovarali na otvorenom. Dok nam je Josip Manolić pričao o svojim životnim navikama, svaki čas bi nam prilazio netko te ga srdačno pozdravljao.

‘Pušio sam mjesec-dva’

- Cijeli život sam zdrav. Jedno sam vrijeme imao problema s krajnicima koji su mi stvarali glavobolju pa mi ih je prije 60-ak godina izvadio dr. Padovan. Kad sam već imao 70 godina, imao sam problema s prostatom pa sam operiran. Pitao sam tada moga urologa Marekovića kako će biti s onom muško-ženskom stvari. Doktor mi je rekao: ‘Bit će isto kao i prije’. I ja sam bio zadovoljan - prisjetio se Manolić.

Kaže da je kratko vrijeme i pušio.

- Pušio sam mjesec-dva. Kao oficir sam dobivao ‘fasung cigareta’. Moja prva supruga, s kojom sam se vjenčao 1946. i u braku s njom bio do njezine smrti 2003., pušila je od svoje 15. godine. Jednoga dana rekla mi je: ‘Ja vidim da se ti mučiš s cigaretama. Nemoj se ti mučiti, daj mi te cigarete’. Ja sam se stvarno mučio, a htio sam pred njom pokazati da i ja mogu pušiti. Predao sam ženi i cigarete i šibice i od toga dana ne pušim - ispričao je Manolić.

Saznali smo i o njegovoj prehrani u djetinjstvu koje je proveo u Podravini. Njegov je otac umro od posljedica Prvoga svjetskog rata kad mu je bilo šest godina. Majka, koja je doživjela 88 godina, preudala se pa su mali Josip, njegov brat i dvije sestre odrastali uz četvero djece njihova očuha.

- U djetinjstvu sam stalno jeo poriluk i grah te kiseli kupus tijekom zime. To su bile tri namirnice koje su mi došle do vrata. Ujutro smo jeli kukuruzne žgance. Bilo je malo mlijeka i masti koju bismo dobili kada bismo zaklali jednu svinju od 100-120 kilograma. Dobilo bi se oko 30 kilograma masti, i to bi se rasporedilo na cijelu godinu za sve nas. Jako me je malo masti zahvatilo u djetinjstvu - prisjetio se Manolić. Ni sad ne pretjeruje u jelu i piću, voli jesti laganu hranu, ribu te popiti čašu vina za ručak.

- Nikad nisam bio debeo. Doduše, u jednom razdoblju života, oko moje 50. godine, malo sam se udebljao. To je bilo nakon 1971. kad sam umirovljen kao politički nepodoban. Tada sam u obitelji bio jedini umirovljenik i imao sam vremena, stoga sam vodio brigu o domaćinstvu i kuhao. U tom sam se razdoblju malo udebljao, a to je bilo samo zato što mi je bilo žao baciti bilo što od hrane koju sam skuhao. Tako bih pojeo sve što je ostalo pa su se kilogrami počeli slagati - ispričao je Manolić.

Jednom je prilikom ispričao epizodu iz partizana koja svjedoči o njegovoj golemoj izdržljivosti.

- U siječnju 1944. godine nalazili smo se u Lici, a jedini liječnik bio je Pavle Gregorić koji je konstatirao da imam visoku temperaturu od 39 stupnjeva. Ipak, bio je u dilemi je li to gripa ili tifus. No kako je počela ofenziva, morali smo u pokret. I ja sam tako s temperaturom od 39 stupnjeva išao kroz snijeg u Lici od Bijelog polja prema Lapcu. Kad sam došao do Lapca, to je bilo nakon 30 do 40 kilometara hodanja, temperatura je pala sama od sebe. Preživio sam to, no cijeli sam život u dilemi je li to bio tifus ili gripa - prisjetio se Manolić.

Kako smo postali ekipa

Kako ste mogli hodati s temperaturom od 39 stupnjeva, začuđeno sam upitala.

- Pa, morao sam jer je jedina alternativa bila pričekati njemačke tenkove da me zgaze. Može se hodati s temperaturom od 39 stupnjeva ako morate. Bilo je hladno, ispod nule, padao je snijeg. Poslije sam bio na Baniji gdje je harao tifus, a ja sam ulazio u kuće gdje su svi ležali oboljeli od tifusa. Pio sam vodu u tim kućama, no nisam se zarazio - dodao je Manolić.

Nakon nekoliko naših sastanaka u kafiću na Britancu Josip Manolić je pristao na sekvenciranje genoma. Za to je potpisao i ugovor kojim se u potpunosti štiti njegova privatnost kako se podaci dobiveni sekvenciranjem, koji su osobne prirode, ne bi mogli zloupotrijebiti. Iako mu vađenje krvi nije omiljeno, pristao je otrpjeti tu torturu. Tako smo prof. Vlahoviček i ja 16. studenoga 2017. godine ujutro došli u Manolićev dom.

- Nas troje smo postali ekipa - rekao nam je dobro raspoloženi gospodin Joža. Dok smo se vozili prema KBC-u Zagreb, pričao je o svom prijateljstvu sa Stevom Krajačićem, o Franji Tuđmanu, ali i o svjetskim liderima poput Angele Merkel i Vladimira Putina. Jer, Josip Manolić ne samo da vodi aktivan društveni život, nego svaki dan prati vijesti, a pretplaćen je i na Jutarnji list i Doktor u kući.

Vađenje krvi prošlo je bez traume.

- Uzorke krvi sada ćemo poslati na sekvenciranje u biotehnološku tvrtku Macrogen u Južnoj Koreji. Kada bude završeno, uslijedit će analiza - pojasnio nam je Kristian Vlahoviček.

Sekvenciranje genoma Josipa Manolića trajalo je nešto više od dva mjeseca, a analiza toga genoma napravljena je u hrvatskoj biotehnološkoj tvrtki Exaltum koju je osnovao Kristian Vlahoviček.

U međuvremenu je Josip Manolić 22. ožujka proslavio 98. rođendan. I dalje je u odličnoj formi. Analiza genoma malo se oduljila zbog brojnih obaveza prof. Vlahovičeka i njegovih suradnika. Naposljetku je sve bilo gotovo prošli tjedan, a predaju panela s genomom, USB-a s genetičkim informacijama i dokumenta “Genom na dlanu” prije nekoliko smo dana obavili u pivovari Medvedgrad, u prisutnosti našeg fotoreportera Damjana Tadića. Damjana je zanimala cijena sekvenciranja te mogu li privatne osobe naručiti svoje genetske analize u tvrtki Exaltum.

- Cijena sekvenciranja sve tri milijarde slova koja čine ukupni genom i njegove računalne analize kreće se od 15.000 do 25.000 kuna. No kako cijena sekvenciranja pada, za nekoliko godina iznosit će nekoliko stotina eura. Najveće usko grlo već nije samo čitanje genoma, nego njegova računalna analiza koja za cijeli genom traje prilično dugo i ne može je baš svatko napraviti. Ovaj je projekt bila potvrda da posjedujemo dovoljno znanja da ovako opsežnu analizu napravimo i u Hrvatskoj. Vrlo skoro će si svatko od nas moći priuštiti sekvenciranje svoga genoma i potreba za kvalitetnom analizom onoga što je u njemu zapisano bit će sve veća - rekao je Vlahoviček.

Zatim je Josipu Manoliću uručio i pokazao panele koji u nekoliko glavnih grafika prikazuju najvažnija svojstva njegova genoma.

Male promjene

- Ovo je prikaz vašeg genoma sa svim kromosomima kojih ima 22 para, kao i spolnih kromosoma X i Y. Po svim tim kromosomima smo gledali varijacije, uspoređivali s već sekvenciranim genomima ili njihovim dijelovima. Gledali smo promjene po slovima i pokazalo se da nema puno promjena koje bi ukazivale da se vaša genetika jako razlikuje od genetike ljudi iz Europe - pojasnio je Vlahoviček.

Analiza Manolićeva genoma uključila je i njegovo podrijetlo prema mitohondrijskom DNK koji se prenosi s majke na dijete te preko Y kromosoma koji se prenosi s oca na sina. Pokazalo se da Josip Manolić ima očekivano podrijetlo, po ocu je to najbliže hrvatskom i regionalnom podneblju. Po majci nosi tzv. haplogrupu J koja je česta u Sjevernoj Europi, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj te na Bliskom istoku. Nadalje, Josip Manolić naslijedio je i vrlo malo židovskih gena.

- Nikad nisam po crkvenim knjigama tražio neko daljnje podrijetlo moje obitelji. Ono što znam o našem podrijetlu seže do 1850. godine, dakle do moga pradjeda. Oni su svi bili Podravci, a jedan se brijeg u Podravini zove Manolićev. Po prezimenu, moja bi majka mogla vući na Mađarsku. Njezino je prezime bilo Nađ-Đođ - rekao je Manolić.

Analiza Manolićeva genoma pokazala je da ima vrlo malo promjena u genima koji utječu na krvožilni i skeletni sustav, a slična je situacija i s imunološkim sustavom. Također ima ponešto promjena u genima povezanima s metabolizmom šećera i predispozicijom za mršavost. To može biti jedan od razloga njegove dugovječnosti jer nije imao problema s taloženjem masti od metabolizma šećera. U Manolićevu genomu uočena je po očevoj i po majčinoj liniji nasljedna promjena na genu za hemoglobin, što bi moglo biti objašnjenje za njegovu izdržljivost.

- Možda ste i vi te napore tijekom rata izdržali puno bolje jer ste imali bolju kondiciju genetski uvjetovanu promijenjenim hemoglobinom. I to vam može dati prednost pred drugim ljudima - istaknuo je Vlahoviček.

Produljenje vozačke

- Ako ja odlučim prodati te informacije o svom genomu, mogu li to učiniti? - upitao je Manolić.

- Da, jako puno farmaceutskih kompanija želi dobiti što više informacija o genima kako bi mogli dizajnirati dobre i kvalitetne lijekove. I njima je u interesu dobiti takvu informaciju, ali, naravno, pritom moraju štititi vaše osobne podatke. Podatke ili samo dio njih možete i ustupiti znanstvenoj zajednici za daljnje proučavanje, a i u tom slučaju oni se potpuno anonimiziraju - odgovorio je Vlahoviček.

- Jednom kad posjedujete svoj genom u digitalnom obliku, uvijek se može ponovno analizirati i usporediti s novim znanstvenim spoznajama do kojih smo došli u međuvremenu. Možda će promjene u genima koje vi posjedujete, a dosad nisu bile otkrivene ni u jednom drugom sekvenciranom genomu, jednoga dana biti opisane upravo kao najvažnije za dugovječnost i izvrsnu mentalnu i tjelesnu kondiciju - dodao je Vlahoviček.

Zadovoljan onim što je čuo, gospodin Joža rekao nam je da uskoro mora po svoj auto koji je na servisu. - Da, produžili su mi vozačku do 100. godine. Ako doživim 100 godina, bit će mi neugodno tražiti da je ponovno produžim - zaključio je smijući se Josip Manolić.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo