U četvrtak se u britanskim i američkim knjižarama pojavila nova knjiga sir Davida Attenborougha "Život na našem planetu: Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti", a hrvatski prijevod u izdanju Školske knjige izaći će 15. listopada. Istodobno, od četvrtka je dostupan istoimeni Netflixov dokumentarni film.
U svojoj najnovijoj knjizi i dokumentarcu, koji je naručila Svjetska zaklada za zaštitu prirode (WWF,) legendarni Attenborough svjedoči o klimatskoj krizi, prognozira što će se događati do kraja 21. stoljeća ako se prema prirodi nastavimo ponašati onako kako smo to dosad činili te predlaže rješenja za ispravljanje pogrešaka i modele novog suživota s planetom.
- Živimo udobnim životima u sjeni katastrofe za koju smo odgovorni sami. Tu katastrofu uzrokuje upravo ono što nam omogućuje da živimo udobnim i ugodnim životima. I potpuno je prirodno nastaviti živjeti ovako sve dok ne bude postojao uvjerljiv razlog da to ne činimo i vrlo dobar plan za neki drugi, alternativni način. Upravo sam zato napisao ovu knjigu - ističe Attenborough (94), poznati britanski prirodoslovac, redatelj i filmski producent
- Divlje smo zamijenili pitomim. Zemlju smatramo svojim planetom, kojim čovječanstvo upravlja u korist čovječanstva. Malo smo mjesta ostavili za ostatak živog svijeta. Pravi je divlji svijet - onaj koji ne pripada čovjeku - nestao. Pregazili smo Zemlju - ustvrdio je Attenborough koji je posljednjih desetak godina snažno angažiran u borbi protiv klimatskih promjena.
Iz kakve obitelji potječe David Attenborough?
David Frederick Attenborough rođen je 8. svibnja 1926. godine u Londonu u uglednoj obitelji rektora Sveučilišta Leicester. S braćom Richardom i Johnom rastao je u intelektualnom ozračju sveučilišnog kampusa, a obitelj se tijekom Drugoga svjetskog rata dodatno povećala jer su Attenboroughovi usvojili dvije židovske djevojčice.
Davidova braća bili su uspješni svaki na svom području: John Attenborough (1928. - 2012.) bio je biznismen u automobilskoj industriji, a Richard Attenborough (1923. - 2014.) poznati glumac i redatelj koji je za film "Gandhi" 1982. godine dobio Oscara za režiju. Nakon završene srednje škole dobio je stipendiju za Sveučilište Cambridge, gdje je diplomirao prirodne znanosti.
Zatim se 1947. godine pridružio Kraljevskoj mornarici u kojoj je ostao dvije godine. Nakon odsluženja oženio se s Jane Oriel, a brak je trajao do njezine smrti 1997. godine. Dobili su dvoje djece, Roberta i Susan. Robert predaje biološku antropologiju na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, a Susan je očeva poslovna tajnica i brine o njegovoj medijskoj promociji.
Kad je počeo snimati dokumentarce?
David Attenborough zaposlio se na BBC-ju 1952. godine kao mladi producent. No, nije lako došao do radnog mjesta: na prvoj audiciji za BBC-jev radio nije uspio proći prvi eliminacijski krug. Odustao je od radijskog programa i prijavio se na televizijski, gdje je primljen odmah. Njegova prva dokumentarna serija bila je "ZOO Quest", čije je emitiranje trajalo cijelo desetljeće (1954. - 1964.).
Snimio je brojne izvanredne dokumentarce, no najpoznatiji je po svojoj trilogiji: "Život na zemlji" (1979.), "Živi planet" (1984.) i "Izazovi života" (1995). No, ništa manje zanimljivi nisu ni njegovi filmovi "Privatni život biljaka" (1995.), "Život ptica" (1998.), "Plavi planet" (2001.), "Život sisavaca" (2002.), "Planet Zemlja" (2006.) i "Hladnokrvni život" (2008.). Od 1969. do 1973. godine bio je direktor BBC-jeva programa. No, nije ga zanimala menadžerska karijera pa je odbio poziciju generalnog direktora.
- Nisam se dobro snalazio u uredima, na sastancima, u odijelima. Oduvijek sam se bolje osjećao u prirodi, satima proučavajući ponašanje ptica ili nekih drugih životinja - rekao je jednom Attenborough koji je posljednjih desetak godina posebno angažiran u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako je Attenborough snimao filmove?
Tijekom 60 godina terenskog rada David Attenborough 10 puta je obišao naš planet. Obišao je najzabačenija i najdivljija mjesta na svijetu u potrazi za životinjama, a neke je primjerke s putovanja donio i u londonski zoološki vrt. Često je krijumčario životinje i nosio kući u Richmond, elitno predgrađe Londona. Zato su hotelske sobe u kojima je odsjedao često sličile na male zoološke vrtove. U kadi su se brčkale ribe, a šišmiši su visjeli sa stropova.
- Jednom se dogodilo da sam pokupio punu kutiju malih crnih babura (maleni račići op. a.) s Madagaskara, koje sam želio odnijeti sa sobom. Mirno sam otišao na spavanje. Međutim, ujutro sam shvatio da su životinjice pobjegle iz kutije u kojoj sam ih držao. Nastao je živi urnebes jer su se razbježale po cijelom hotelu. Trčao sam uokolo i skupljao ih, ali je bilo puno problema kad su u hotelu shvatili što se dogodilo - ispričao je Attenborough u razgovoru za Globus 2005. godine.
Koja je priznanja dobio?
Za neumorni rad dobio je brojna priznanja, uključujući vitešku titulu Sir koju mu je 1985. godine dodijelila britanska kraljica Elizabeta II. U anketi Reader’s Digesta 2006. godine proglašen je Britancem kojem se najviše vjeruje, a 2007. godine proglašen je najvećom živućom britanskom kulturnom ikonom.
Po njemu je nazvano nekoliko biljnih i životinjskih vrsta, poput Nepenthes attenboroughii, divovske biljke mesožderke koja proždire životinje velike poput štakora. U njegovu čast nazvan je i britanski polarni istraživačku brod RRS Sir David Attenborough. Prošle godine na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu dodijeljena mu je nagrada Crystal za vodstvo u stvaranju pozitivnih promjena.
- Mi smo dio cjelovitog ekosustava. On nije samo pitanje ljepote, čuda. Ključna sastavnica ljudskog života je zdrav planet. Mi uništavamo prirodu, a s njome uništavamo sebe. Ako ništa ne poduzmemo, propast naše civilizacije i nestanak većeg dijela vrsta su na horizontu - upozorio je tada David Attenborough.
Koje su zanimljivosti o Sir Davidu?
Tijekom svojih putovanja najviše je uživao promatrajući ptice.
- Najviše me radovalo proučavanje života ptica, ranojutarnja snimanja kad još pospani odlazite na teren kako biste vidjeli ptice. Ne mogu vam opisati koliko se opušteno i sretno osjećam kad u toj tišini, u skladu s prirodom, satima slušam i gledam taj život oko sebe - rekao je više puta David Attenborough.
Priznaje da nije obožavatelj baš svih životinja jer ne voli štakore. Zanimljivo da nikad nije položio vozački ispit pa nema automobil. Također, i dalje preferira da mu se pisma šalju poštom nego e-mailom. Ipak, svjestan važnosti digitalnih tehnologija nedavno je pristupio Instagramu, gdje je nakon četiri sata i 44 minute prikupio svojih prvih milijun pratitelja.
Na prvom mjestu po brzini prikupljanja pratitelja za 32 minute je prestigao dosadašnju vodeću korisnicu, Jennifer Aniston. Prije su isti rekord postizali korisnici kao što su papa Franjo i David Beckham. Prvi sadržaj koji je Attenborough objavio na Instagramu kratki je video u kojem želi upozoriti na klimatske promjene, a upoznavanje šire javnosti na to koliko su štetne klimatske promjene ujedno je bilo njegov motiv za otvaranje Instagram računa.