PSIHOLOGIJA NOVCA

DONOSI LI POTROŠNJA SREĆU? Manje nego što to mislimo. Zadovoljstvo uvelike proizlazi iz odnosa s drugim ljudima, zato smo sretni kada trošimo na druge

Zagreb, 100419.
Filozofski fakultet.
Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Nikola Erceg

Danas se na Filozofskom fakultetu (FF) u Zagrebu u organizaciji Odsjeka za psihologiju FF-a od 11 do 21 sati održava 5. PsihoFest. Riječ je o festivalu psihologije na kojem će se putem brojnih radionica, predavanja, prezentacija i eksperimenta demonstrirati ovo fascinantno znanstveno područje. Festival je besplatan te namijenjen široj javnosti, posebice djeci, učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, odraslima, umirovljenicima.

Među nizom najava našu je pozornost privuklo predavanje “Ja i novac” koje će održati Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju. Za sve one koji neće moći poslušati ovo predavanje, ovaj mladi znanstvenik u ZOOM-u pojašnjava psihologiju novca.

Koji su mehanizmi djelovanja novca na našu psihu?

Novac pokreće svijet, kaže stara izreka. Slagali se s njom ili ne, evidentno je da novac ima veliki utjecaj na nas. Znanstvenici ističu kako naš strastven odnos prema novcu proizlazi iz dvaju mehanizama pomoću kojih on utječe na naše psihološko funkcioniranje.

- S jedne strane, novac je instrument koji nam služi da pribavimo važne stvari u životu pa se trudimo zarađivati ga kako bismo mogli živjeti željenim životnim stilom.

S druge strane, suvremena istraživanja sve jasnije pokazuju da je novac konačan cilj sam za sebe, odnosno da funkcionira slično drogi - pojašnjava Nikola Erceg koji je sa svojim mentorom dr. Zvonimirom Galićem, izvanrednim profesorom na Filozofskom fakultetu, objavio priručnik “Ja i novac: psihologija novca i potrošnje”.

- Neuroekonomska istraživanja u kojima se opažaju i mjere aktivnosti mozga dok se ljudi upuštaju u financijske aktivnosti pokazuju kako dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem. Ti se dijelovi aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju ‘svoju’ drogu. Vjerojatno je snaga tog ‘impulsa’ u nekih ljudi tako jaka da im skupljanje novca postaje svrha života - dodao je Erceg.

Je li novac pokazatelj uspjeha i društvenog statusa?

- Količina novca koju primamo za svoj rad osim ekonomske vrijednosti ima i informacijsku funkciju. Ona šalje drugima informaciju koliko smo uspješni u onome čime se bavimo i upozorava na naš društveni status. Kad procjenjujemo zadovoljstvo svojom materijalnom situacijom, nije nam presudna informacija koliko imamo novca u apsolutnom smislu nego gdje smo u odnosu prema ljudima s kojima se želimo uspoređivati - kaže Nikola Erceg. Ističe kako se može zamisliti situacija u kojoj je neka osoba potpuno nesretna s plaćom od 15. 000 kuna, a druga vrlo zadovoljna onom od 5000 kuna ako je prva među slabijim, a druga među bolje plaćenim zaposlenicima u svom zanimanju.

- Nadalje, novac je socijalni resurs jer nam daje sigurnost da smo se sposobni nositi s problemima, zadovoljiti vlastite potrebe i planirati budućnost. Istraživanja psiholoških posljedica nezaposlenosti pokazuju da ona narušava psihičko zdravlje zato što nedostatak novca do kojeg ona dovodi ljudima onemogućuje planiranje bliske i dalje budućnosti. U ovom slučaju gubitak novca uzrokuje gubitak psihološke kontrole koji onda dovodi do ozbiljnih psihičkih problema - naglasio je Erceg.

Kupuje li novac sreću?

“Ne marim previše za novac jer novac ne može kupiti ljubav”, pjevali su legendarni Beatlesi u svom hitu iz 1964. godine “Can’t buy my love”. No, ako je suditi po njihovu životnom stilu, preostali živući Beatlesi Paul McCartney i Ringo Starr danas više ne misle kao prije 55 godina.

- Novac kupuje sreću, ali manje nego što to mislimo. Brojna istraživanja pokazuju da su bogatiji ljudi zadovoljniji svojim životima od siromašnih. Ako imamo novca, možemo se kvalitetnije hraniti, više paziti na zdravlje, redovitije se odmarati, lakše planirati budućnost i općenito manje biti opterećeni svakodnevnim problemima. No, poslije nekog iznosa, u pravilu onog koji nam omogućuje ugodan život srednje klase, dodatno povećanje prihoda ne povećava sreću. Vjerojatno je razlog tomu što ljudi često pogrešno troše novce jer krivo procjenjuju što će im donijeti pravo zadovoljstvo - pojašnjava Nikola Erceg.

Kako sretno trošiti?

Novija psihologijska istraživanja daju jasne savjete kako ostvariti veće zadovoljstvo iz potrošena novca. - Bolje je ako novac trošimo na druge nego na sebe. Naše zadovoljstvo u životu uvelike proizlazi iz odnosa s drugim ljudima. Upravo smo zato sretni kada novce trošimo na druge.

Nadalje, bolje je trošiti na iskustva nego na stvari. Možemo kupovati materijalne stvari, kao što su mobiteli, odjeća i automobili, ili iskustva kao što su putovanja i izlasci.

Svi dokazi pokazuju da ćemo biti mnogo zadovoljniji ako kupujemo iskustva, a ne stvari - istaknuo je Nikola Erceg. Među savjetima za sretno trošenje navodi kako je bolje trošiti na više manjih stvari nego na jednu veću, a poželjno je i odgoditi potrošnju te izbjegavati impulzivnu kupnju.

Gotovina ili kartice?

Prema nedavnu istraživanju o navikama korištenja financijskim uslugama, čak 95 posto Hrvata plaća karticama, a u prosjeku se u našim novčanicima nađu čak tri debitne ili kreditne kartice.

- Iako su znatno praktičnije i jednostavnije, uz kartice se veže i velik psihološki problem. Kada upotrebljavamo kartice, spremni smo za istu stvar potrošiti mnogo više novca nego plaćamo li gotovinom - ustvrdio je Erceg. Primjerice, studija hrvatskog znanstvenika Dražena Preleca s MIT-a pokazala je da su ljudi kada karticom kupuju ulaznicu za sportski događaj spremni platiti dvostruko više nego kad kupuju za gotov novac. - Glavni je razlog ovog fenomena takozvana bol plaćanja. Bol plaćanja odnosi se na neugodan osjećaj koji imamo kad smo usredotočeni na cijenu nečeg što kupujemo i dok se rastajemo od svoga novca. Istraživanja pokazuju da veću bol plaćanja osjećamo kad plaćamo gotovinom nego karticama. Budući da prilikom plaćanja karticom osjećamo manju bol, skloniji smo stvari platiti više nego kad ih plaćamo gotovinom - pojasnio je Nikola Erceg.

Zašto uzimamo kredite?

Otprilike svako drugo kućanstvo u Hrvatskoj trenutačno je kreditno zaduženo, a prema izvješću Hrvatske narodne banke iz listopada 2018., ukupni krediti stanovništva iznosili su oko 121 milijardu kuna. Od toga su većina stambeni i nenamjenski krediti.

- Odluka o podizanju kredita često je motivirana različitim objektivnim čimbenicima ili racionalnim kalkulacijama. Tako uzimanje stambenoga kredita može biti motivirano procjenom da se više isplati 30 godina otplaćivati kredit i na kraju imati vlastiti stan nego cijeli život drugima plaćati za podstanarstvo. Netko može uzeti kredit za školovanje smatrajući da je to racionalno ulaganje u bolju budućnost. Kredit je, nažalost, za mnoge jedini način podmirivanja svakodnevnih troškova - ustvrdio je Erceg.

No, upozorava kako su česte situacije u kojima kreditno zaduživanje nije posljedica racionalne procjene financijske situacije nego plod naše impulzivnosti i iracionalnosti.

- Zajednička je karakteristika svih kredita to što nam omogućuju da dobra konzumiramo odmah, a platimo poslije. Kombinacija uživanja u sadašnjosti, a plaćanja u

budućnosti može biti opasna: ljudi se znaju zaduživati i za nepotrebne luksuze ne promislivši dovoljno o tome koliko će ih to stajati u budućnosti - zaključio je Nikola Erceg.

Izdvajamo