NOVA KNJIGA

Finski poučak: Obrazovanje je skupo, ali neznanje svakoga košta mnogo više

Finsko se društvo u velikoj mjeri temelji na povjerenju i dobroj informiranosti ljudi koji razumiju kako društvo funkcionira
Kirsti Lonka
 Youtube/screenshot

Bez finskog porodiljnog dopusta, vrtića, predškole i besplatnog obrazovanja vjerojatno nikada ne bih postala profesorica. Toliko toga dugujem tom nordijskom sustavu da vrlo rado plaćam porez, napisala je profesorica psihologije obrazovanja sa Sveučilišta u Helsinkiju Kirsti Lonka u predgovoru svoje nove knjige. Iako je glavna poruka koju Lonka želi prenijeti - obrazovanje je investicija koja se zaista isplati (Fincima sigurno već i jest), vrijednost ovoga uratka jest u opisima novih smjerova razvoja jednog od najboljih, a i najdinamičnijih svjetskih sustava obrazovanja.

Unatoč odabiru naizgled hvalisavog naslova "Fenomenalno učenje iz Finske" (koji vjerojatno želi simbolizirati novi finski koncept učenja utemeljenog na fenomenima), Lonka u knjizi (izdanje Ljevak, studeni 2020.) ne bježi od kritičnosti, svjesna da finskim učiteljima ne ide lako prilagodba novozadanim promjenama. Zato se iz njezina uratka jasno vidi respekt društva prema jednom od najatraktivnijih poziva u Finskoj: "Okolina se toliko promijenila da se učitelji, koji se moraju odreći nečega staroga ako bi stvorili nešto novo, suočavaju s brojnim izazovima. Doista ih ne možemo stavljati pred vremenski pritisak jer i njima treba vrijeme kako bi mogli promisliti o svemu tome. Moramo ih istinski slušati, sigurni da ne ugrožavamo njihovu dobrobit".

Učenici koji raspravljaju

Stvari u Finskoj - koliko god sklona bila baviti se stalnim poboljšanjima svoga sustava - idu posve drukčijim tempom i metodama nego, recimo, u Hrvatskoj. Za početak, rasprave o položaju obrazovanja u društvu tamo su okončane konsenzusom: "Ako želite miroljubivo i bogato društvo, čak i ako nemate previše prirodnih resursa, ključ je u obrazovanju. Ako mislite da je obrazovanje skupo, razmislite o tome koliko košta neznanje. Finsko se društvo u velikoj mjeri temelji na povjerenju i dobroj informiranosti ljudi koji razumiju kako društvo funkcionira. Ne postoje inspekcije učitelja i škola, kao što ni učenike neprestano ne ispitujemo. Uz to smo prilično samokritični, a kritiziramo i svoje političare".

Kirsti Lonka više od deset godina bavi se razvojem programa za obrazovanje učitelja, kao i razvojem finskih škola, a interes su joj inovativni načini učenja i poučavanja. Karijeru je počela sredinom osamdesetih baveći se istraživanjem učenja i razvojem novih metoda aktiviranja učenika. Lonka je radila u Torontu, Stockholmu, potom u nizozemskom Groningenu, a tijekom pisanja knjige radila je kao izvanredna profesorica na Sveučilištu North-West kampusa Vaal Triangle u Južnoj Africi. Članica je i odbora na NTUST-u u Kineskom Taipeiju (Graduate Institute of Digital Learning and Education). Aktivna je na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Helsinkiju, unutar kojega je pokrenut projekt "Progresivno obrazovanje učitelja". Financira ga finsko ministarstvo obrazovanja, a taj je projekt jedan od ključnih za uspostavu nove komponente u finsko obrazovanje: ideja je pružiti jaču potporu budućim i sadašnjim učiteljima u razvoju novih vještina i u upravljanju projektima utemeljenima na fenomenima. Učenje na fenomenima je pojačani "hit" u finskom obrazovnom sustavu, nakon što je Barometar finske mladeži 2017. pokazao da samo 34 posto adolescenata smatra da su naučili vještine društvenog utjecaja u školi. Zato zadnji finski nacionalni kurikulum pokušava promijeniti tu situaciju.

Kroz učenje na fenomenima učenici osmišljavaju područje koje žele proučiti, primjerice, navodi Lonka, život i smrt, rat i mir, proces osmišljavanja izuma, a imaju i mogućnost konzultirati se sa stručnjacima izvan škola. "Želimo li istražiti tako široke fenomene, kombinirat ćemo različite nastavne predmete. Učenici se stavljaju u ulogu kognitivnih i motivacijskih kapetana vlastitog učenja, što im omogućava da proces učenja dožive na smislen način (…). Učenici postavljaju pitanja, a učitelji umjesto da odgovaraju na njih trebaju vidjeti kako sama djeca razmišljaju o njima. Ako samo slušaju objašnjenja odraslih, nikada neće imati priliku raspravljati o svojim originalnim idejama", objašnjava Lonka. Da bi se uspostavio takav oblik poučavanja, i učiteljima treba jaka podrška, a upravo su u tome Finci nenadmašni: metode poticanja aktivne uključenosti učenika uveli su još osamdesetih, pa danas tek mali broj njihovih učitelja predaje ex cathedra.

Dizajn škola

Od uvođenja novog kurikuluma u Finskoj se mijenja i dizajn škola. Lonka objašnjava važnost poticajne okoline za učenje, pri čemu je novina u tome da arhitekti i inženjeri koji ipak nisu stručnjaci za pedagogiju ulaze u područje dizajna škola, što u praksi znači suradnju arhitekta, inženjera, pedagoga i učenika. Daje primjer: želje učenika mogu se odnositi na to da bi rado postavili kauč negdje u školski prostor, kao i automat sa sokovima. Time učenici razvijaju osjećaj samoefikasnosti, odnosno samopouzdanja.

Kirsti Lonka je kroz knjigu odradila i novinarski posao, intervjuirajući niz aktualnih obrazovnih stručnjaka, poput Mervi Willman, iz helsinškog Ureda za obrazovanje mladih i odraslih. Na pitanje o viziji budućnosti, Willman joj odgovara: - Poučavanje se sve više usmjerava na vještine, manje na činjenice. Roboti će biti uključeni u škole kao pomoćnici. Češće ćemo raditi izvan samih školskih zgrada, na projektima, lokalnim i globalnim. Imamo priliku biti ujedinjeni više nego ikad prije, ali postoji i opasnosti od izolacije i polarizacije.

Finska posebnost je u snažnoj autonomiji učitelja, ali i škola koje samostalno uvode inovacije, pri čemu najbolje primjere prakse šire na cijeli sustav.

Zadovoljstvo je važno

Jedan od primjera opisan u Lonkinoj knjizi jest projekt "Poduzetništvo kroz fenomene" u srednjoj školi Etu-TÖÖÖlÖ. Škola nudi čak deset tečajeva poduzetništva u kojima učenici uče osnove poduzetništva, vježbaju intervjue za posao, uče o međunarodnom poslovanju i inovacijama. Finci su, navodi Lonka, jaču važnost poduzetništvu dali nakon što je Ured za ekonomsko informiranje proveo istraživanje među srednjoškolcima, a koje im je pokazalo da 70 posto ispitanika procjenjuje da se u srednjoj školi uči vrlo malo o životu u svijetu rada. Tu su podigli na sve četiri predstavnike velikih tvrtki i sveučilišta, Finski fond za inovacije i druge, ne bi li hitro kreirali digitalne poslovne tečajeve. Rezultati su vidljivi u novom istraživanju - 90 posto srednjoškolaca izjavilo je da bi tečajeve preporučili svim učenicima. Tečajevi su certificirani na engleskom i švedskom, kako bi se mogli distribuirati i drugim zemljama, a idući je korak, prema Lonkinu navodu, uvođenje digitalnih poslovnih tečajeva u osnovne škole.

Pritom je Finska jedna od zemalja u kojima digitalizacija škola još nije uznapredovala - za to se pripremaju polaganije od niza drugih. Situaciju s digitalizacijom škola Lonka opisuje na ovaj način: "Naši izvrsni učitelji možda još imaju poteškoća s istinskim integriranjem digitalnih tehnologija u svakodnevni rad u školi. Naravno, tu postoje velike razlike, mnoge su škole ispred vremena. Budući da je glavna snaga finskog obrazovnog sustava jednakost prilika za sve, nije nam prihvatljivo da se stupanj svrhovite digitalizacije u tolikoj mjeri razlikuje".

To povezuje s PISA testiranjem, konstatirajući kako je vrlo zanimljiv popis prvoplasiranih država (Singapur, Japan, Estonija, Tajvan i Finska). Lonka primjećuje da su zemlje ispred Finske puno spremnije implementirale digitalne tehnologije u nastavu nego što je to bio slučaj kod njih, no vuče i sljedeću paralelu: zemlje u kojima su djeca najzadovoljnija svojim životom su Nizozemska, Meksiko, Dominikanska Republika, Finska i Kostarika. Zemlje u kojima su 15-godišnjaci najmanje zadovoljni svojim životima su Turska, Koreja, Hong Kong, Tajvan, Makao, Kina, Tunis i Japan. "S obzirom na naše kratke školske dane i činjenicu da u Finskoj nema večernjih instrukcija, naši su rezultati, s obzirom na vrijeme provedeno u školi, odlični. Naša djeca imaju vremena za igru i uživanje u životu. Odlični rezultati te bogatstvo i zadovoljstvo životom obično ne idu ruku pod ruku", zaključuje Kirsti Lonka

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. siječanj 2021 16:46