ŽESTOKE KRITIKE

HRVATSKI BIOLOG: NEMA STRAHA OD TZV. BEBA IZ KATALOGA Kinezi istražuju jesu li doista rođene prve bebe s modificiranim genima

Hrvatski molekularni biolog Kristian Vlahoviček kaže da nema straha od tzv. beba iz kataloga jer jer je genetsko dizajniranje i dalje nepoznanica

Vijest da su u Kini rođene “genetski modificirane bebe” izazvala je žestoke reakcije diljem svijeta. Kineski znanstvenik dr. He Jiankui na jednom je znanstvenom skupu u Hong Kongu objavio kako je koristio metodu CRISPR-Cas 9 u modifikaciji embrija nastalih medicinski potpomognutom oplodnjom.

Tako je eliminirao gen CCR5 s ciljem da bebe budu otporne na HIV infekciju. Prema agenciji Associated Press, prve “CRISPR bebe” rođene su početkom studenoga, a riječ je o blizankama čiji identitet nije poznat, baš kao ni njihovih roditelja. Međutim, He Jiankui, znanstvenik sa Southern University of Science and Technology u Shenzhenu, tvrdi da je otac blizanki želio spriječiti da mu djeca dobiju HIV zbog diskriminacije s kojom se sam susreće.

Ipak, njegov rad nije objavljen ni u jednom znanstvenom časopisu pa su mnogi kritizirali kineskog znanstvenika zbog netransparentnosti i neetičnosti u istraživanjima. Također, brojni su znanstvenici okarakterizirali njegov rad kao opasan jer je oko metode CRISPR-Cas 9 još mnogo nepoznanica. Nadalje, fakultet na kojem radi ogradio se od postupka, objavio da nije bio upoznat s postupkom i najavio provođenje istrage, baš kao i krovna zdravstvena organizacija u zemlji.

Rezanje

DNK CRISPR-Cas 9 jest metoda koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Ova tehnologija znanstvenicima omogućava da na točno određenom mjestu u DNK izrežu neki dio, neki neispravan gen i eventualno ga zamijene drugim, ispravnim ili korisnim. Prednost tehnologije njezina je relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost pa je primjenu već našla ne samo u razvoju novih terapija, uključujući i liječenje raznih vrsta tumora, nego i u poljoprivredi te biotehnologiji.

Defektni geni

Metoda je već korištena u modifikaciji defektnih gena na embrijima, a prvi su to 2015. godine učinili kineski znanstvenici sa Sveučilišta Guangzhou. Nakon njih CRISPR su u eksperimentima na embrijima koristili i američki te britanski istraživači. Međutim, svi su ti embriji zatim bili uništeni.

Rad kineskog znanstvenika komentirao je molekularni biolog Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

- Pročitao sam da je pokušaj modificiranja embrija pomoću tehnologije CRISPR-CAS9 napravljen u želji da ukloni stigmu HIV infekcije roditelja iz njihovih potomaka jer očito postoji veliki problem s tim u Kini. S kombinacijom taoističke filozofije ovaj pokušaj mogao je biti izuzetno plemenit. Možda je transparentnost izostala jednostavno zbog toga što se etičke smjernice nisu dovoljno razvile kako bi uzele u obzir suptilnije nijanse ovakvih eksperimenata. Ipak, mislim da je oprez svakako potreban zbog činjenice da još ne znamo dovoljno o samoj tehnologiji - rekao je Vlahoviček.

Bebe iz kataloga 

No naglasio je kako nema osnove za bojazan od stvaranja “dizajniranje djece”.

- Osnovni razlog što se ne treba plašiti nekog utopijskog scenarija izrade “beba iz kataloga” jest to što je poznavanje veze između genetičke informacije i većine svojstava i dalje velika nepoznanica. Biološki sustavi su iznimno kompleksni i u njima vrlo rijetko postoji jednostavan odnos “ako promijenim bazu na mjestu X, dogodit će se Y” pa stoga ostaje još mnogo posla u otkrivanju kako život funkcionira prije nego što će ga biti moguće proizvoljno mijenjati - zaključio je Vlahoviček.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo