VELIKI SOLJAČIĆEV USPJEH

INTELIGENTNI STROJEVI UMJESTO NOVINARA? Znanstvenici na čelu s prof. Soljačićem razvili poseban oblik AI koji obavlja dio novinarskog posla

Prof. Marin Soljačić i Mićo Tatalović

 

Futurolozi već neko vrijeme upozoravaju kako će inteligentni strojevi u budućnosti velikim dijelom obavljati poslove u nizu profesija, uključujući i novinarsku. Da takva predviđanja nisu puka znanstvena fantastika, pokazuje i studija tima pod vodstvom poznatog hrvatskog znanstvenika prof. Marina Soljačića s Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavljena u novom broju časopisa Transactions of the Association for Computational Linguistics. Soljačić i njegovi suradnici, Rumen Dangovski i Li Jing, prof. Preslav Nakov te znanstveni novinar Mićo Tatalović, napravili su novu vrstu neuronske mreže koja može čitati sažetke znanstvenih radova i zatim ih ukratko opisati u nekoliko rečenica. Drugim riječima, znanstvenici su razvili poseban oblik umjetne inteligencije koji obavlja dio posla znanstvenog novinara.

- Ovaj članak je zadnji u nizu serije naših radova o novoj vrsti neuronskih mreža koje su inspirirane određenim matematičkim objektima koji se relativno često koriste u fizici, ali u kompjuterskoj znanosti nisu baš česti. Prednost korištenja tih specificnih matematičkih objekata dolazi kod izražaja pogotovo kod neuronskih mreža koje trebaju pamtiti informacije dugo vremena te izvoditi inteligentne zaključke iz podataka koji su međusobno prilično razdvojeni, ili u prostoru i/ili u vremenu – rekao nam je Marin Soljačić, redoviti profesor na MIT-u. Zatim je pojasnio kako je došlo do suradnje s Riječaninom Mićom Tatalovićem, bivšim urednikom u New Scientistu i Natureu, te aktulnim predsjednikom Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (BASW).

- Mi smo radili na tim novim neuronskim mrežama baš kad je Mićo Tatalović stigao na jednogodišnju studiju za znanstvene novinare, Knight Science Journalism Fellowship na MIT-u. Otišao sam sa Mićom na rucak i on mi je ispričao da ga zanima koliko bi današnja umjetna inteligencija mogla biti dobra u sažimanju znanstvenih radova. Rekao sam da upravo radimo na vrsti neuronskih mreža koje bi možda mogle poslužiti baš toj svrsi i da bi bilo interesantno probati. I tako smo započeli našu suradnju koja je nakon 1,5 godine kulminirala ovim radom – prisjetio se Soljačić.

Ističe kako su posljednjih godina neki znanstvenici pokazali da neuronske mreže mogu prilično dobro sažimati članke, primjerice s CNN-a ili Daily Maila.

- Mi smo se fokusirali na sažimanje znanstvenih članaka i trenutno imamo sustav koji može prilično dobro sažeti članak od, primjerice, 500 riječi u oko 50 riječi. I uistinu izgleda da su naše nove neuronske mreže pogotovo prikladne, između ostaloga, baš za tu primjenu. Sada znamo i dalje korake koje je važno probati kako bismo mogli sažeti cijeli znanstveni članak, recimo iz Sciencea ili Naturea, u oko 500 riječi koje će također biti pisane tekstom razumljivim za prosječnog čitatelja. Čini mi se da postoji dobra šansa, veća od 50 posto, da bi se to moglo ostvariti u idućih dvije do pet godina – ustvrdio je Soljačić.

Ipak, smatra da sustav umjetne inteligencije koji razvija nije zamjena nego pomoć novinarima specijaliziranim za znanstvene teme. - Znanstveni novinari rade mnogo više poslova od pukog sažimanja znanstvenih članaka. Primjerice, kada znanstveni novinar piše članak, istražit će cijelo polje i napisati mali 'pregled' toga, zatim razgovarati s autorima, napisati viziju budućnosti itd. Takvi 'zadaci' su trenutno prilično teški za umjetnu inteligenciju. Stoga mislim da će u idućih pet do 10 godina sustavi na kojima radimo služiti samo kao 'oruđa' znanstvenim novinarima. Ti će im sustavi pomagati da posao obavljaju još bolje te da se fokusiraju na najkreativnije aspekte svoga posla dok će trivijalnije aspekte svoga posla moći 'povjeriti' umjetnoj inteligenciji. No, u roku dužem od pet do 10 godina, nije isključeno da bi umjetna inteligencija mogla imati još dublji utjecaj na novinarsku profesiju – naglasio je Marin Soljačić.

Ipak, koautor studije, znanstveni novinar Mićo Tatalović smatra kako će umjetna intelegencija u budućnosti ugroziti posao ne samo znanstvenih novinara nego i novinara općenito.

- Već sada velike novinske kuće kao što su Washington Post i Quartz zapošljavaju specijaliste za umjetnu inteligenciju i strojno učenje koji razvijaju aplikacije za upotrebu u medijima: na stotine novinskih uradaka iz domene vijesti o sportskim reuzltatima, finacijskih izvještaja i političkih izbora pišu ‘roboti’, odnosno softver dizajniran za automatsko pisanje – rekao je Mićo Tatalović.

- Treba, dakle, prvo uzeti u obzir da ti ljudi koji su eksperti za tehnologiju imaju veće plaće nego novinari te da njihovi proizvodi omogućavaju brže novinarstvo i više uradaka s manje novinara. Sve to znači manje novca, ali i manje potrebe za novinarima. A tek smo na samim počecima razvoja ove tehnologije u svrhu primjene u novinarstvu. Slažem se sa stručnjacima koji smatraju da će automatizacija i umjetna inteligencija potpuno promijeniti novinarstvo baš kao su to već dosad učinili internet i pametni mobilni telefoni – ustvrdio je Mićo Tatalović.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo