Mjesto je to na koje ljudska noga rijetko kroči. Izoliran od civilizacije i smješten na australskom Sjevernom teritoriju gdje temperature trenutačno dosežu 40 Celzijevih stupnjeva, Seizmološki i infrazvučni opservatorij Warramunga dosad je uglavnom bio poznat samo stručnjacima. No, istekom sporazuma Novi START (New START Treaty) iz 1992. godine, koji je među ostalim bio i moratorij na nuklearne probe, riječ Warramunga mogla bi postati dio svakodnevnog medijskog, ali i javnog žargona. Jer taj izolirani opservatorij dio je globalne mreže za praćenje nuklearnih pokusa, a vodi ga poznati hrvatski znanstvenik Hrvoje Tkalčić, profesor seizmologije i matematičke geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri.
- Istekom Sporazuma Novi START-a prvi put od 1972. godine ne postoji nikakvo ograničenje kvantiteta nuklearnog oružja između SAD-a i Rusije. To znači da obje strane mogu slobodno povećavati arsenale bez provjere i inspekcija. U kombinaciji s Trumpovim najavama o ponovnom nuklearnom testiranju, svijet ulazi u najopasnije razdoblje nuklearne nestabilnosti od Hladnog rata. Fascinantno je to kako se čovječanstvo ove godine vraća na Mjesec, ali u isto vrijeme, i u to mračno razdoblje – kaže prof. Tkalčić koji gotovo 19 godina vodi Warramungu.
Više od 30 godina svijet je de facto provodio moratorij na testiranje nuklearnih eksploziva jer je posljednji američki test bio 1992. a ruski 1990. godine. Sporazum novi START bio je ključan u ograničavanju razvoja nuklearnog oružja pri čemu su opservatoriji poput Warramunge imali su važnu ulogu u njegovu provođenju jer su potencijalni prekršitelji znali da će svaka značajna nuklearna eksplozija biti otkrivena.
- S prijetnjama o ponovnom nuklearnom testiranju SAD-a i Rusije, te bez ikakvih sporazuma o ograničenju na arsenale, globalna mreža verifikacije postaje ključna za održavanje transparentnosti. Warramunga je jedinstvena kao sveučilišni opservatorij koji radi za UN, a naša sposobnost detekcije eksplozija bilo gdje na svijetu čini skrivena testiranja politički vrlo skupima. Upravo taj odvraćajući učinak vjerojatno je važniji nego ikad – dodao je Tkalčić.
Opservatorij Warramunga dio je Međunarodnog sustava praćenja (IMS) za Comprehensive Nuclear Test Ban Treaty (CTBTO), organizaciju pri Ujedinjenim narodima sa sjedištem u Beču. Warramunga je jedna od primarnih postaja u globalnoj mreži od preko 300 objekata koje CTBTO koristi za verifikaciju zabrane nuklearnog testiranja. - Zbog naše geološke stabilnosti i udaljenosti od oceana i gradova, detektiramo više seizmičkih događaja nego bilo koja druga postaja u mreži. Kada je Sjeverna Koreja detonirala svoju najveću nuklearnu napravu u rujnu 2017. godine, naši su instrumenti to jasno zabilježili na udaljenosti od oko 7000 kilometara. Warramunga je detektirala svih šest sjevernokorejskih deklariranih nuklearnih testova, a naši su podaci bili među prvima koji su stigli do Međunarodnog podatkovnog centra u Beču – ističe Tkalčić.
Warramunga je mreža seizmoloških i infrazvučnih instrumenata. Seizmološka mreža se sastoji od 24 pojedinačna elementa u obliku slova L, koji su međusobno udaljeni u prosjeku oko dva kilometra. Jedan krak se proteže približno u smjeru sjever - jug, a drugi u smjeru istok – zapad.
- Naši podaci pomažu u razumijevanju potresa, strukturi duboke unutrašnjosti Zemlje, te praćenju raznih fenomena od udara meteorita do atmosferskih valova. Na primjer, naš infrazvučni niz 1970-ih godina prvi je znanstveno dokumentirao Morning Glory oblake - izvanredne atmosferske valove koji se razvijaju na sjeveru Australije u zaljevu Carpentaria, a prostiru se i do 1.400 kilometara u širinu. Warramunga detektira seizmičke događaje diljem svijeta, uključujući i oluje nad oceanima, a zabilježeni seizmogrami pomažu u istraživanju Zemljine duboke unutrašnjosti i razumijevanja potresa, evolucije australskog kontinenta, te kod donošenja odluke o alarmiranju za moguće tsunamije – pojasnio je Tkalčić.
Opservatorij Warramunga nalazi se oko 500 km sjeverno od Alice Springsa i 1200 km jugoistočno od Darwina. Najbliže naselje je Tennant Creek, oko 50 km udaljeno od Warramunge koja se nalazi na teritoriju Aboridžina (narod Warumungu), a Australsko nacionalno sveučilište ima s njima ugovor o posudbi na 100 godina. Kako Tkalčić živi i radi u više od 2000 km udaljenoj Cannberri, opservatorij vodi na daljinu. No, dva tehničara u Warramungu putuju svaki dan iz Tennant Creeka.
- Iz Canberre koordiniram između tehničara na terenu, australske vlade i CTBTO-a u Beču, osiguravajući kontinuirani tok podataka i održavanje sustava. Posjećujem Warramungu najmanje jednom godišnje za provjeru opreme i razgovore s tehničarima, te redovito putujem na sastanke u Ujedinjene narode u Beču. Ovaj model uspješno funkcionira već više od 50 godina, tehničari vode svakodnevne operacije, dok ja vodim partnerstvo između sveučilišta, vlade i UN-a – zaključio je Hrvoje Tkalčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....