James Watson

Odlazak ‘enfant terriblea‘ svjetske znanosti, zaslužan je za najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, no mnogi pamte i što je izjavio u šokantnom intervjuu

James Watson

 Odd Andersen/Afp
Pred kraj života James Watson suočio se s profesionalnim kritikama i javnim osudama zbog svojih rasističkih i seksističkih izjava
Pred kraj života James Watson suočio se s profesionalnim kritikama i javnim osudama zbog svojih rasističkih i seksističkih izjava

Nobelovac James Watson, suotkrivač strukture DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, preminuo je u četvrtak u hospiciju u New Yorku u 98. godini života, objavio je sinoć New York Times. James Watson bio je jedan od najvažnijih znanstvenika prošlog stoljeća, ali pred kraj života suočio se s profesionalnim kritikama i javnim osudama zbog svojih rasističkih i seksističkih izjava.

„Enfant terrible” svjetske znanosti, kako su neki nazivali Watsona, rođen je 1928. u Chicagu u obitelji biznismena. Bio je čudo od djeteta pa je već kao 15-godišnjak upisao studij biologije ne bi li zadovoljio strast za promatranjem ptica. No, nakon stečene diplome, a tijekom rada na doktoratu, mladi se James zainteresirao za genetiku, pa se 1950. uputio na postdoktorski studij u Dansku, da bi se godinu dana poslije našao u Cambridgeu. Ondje je upoznao 12 godina starijeg britanskog znanstvenika Francisa Cricka (1916. – 2004.), po struci fizičara, s kojim je počeo raditi. Nepune dvije godine kasnije, 28. veljače 1953. godine, otkrili su strukturu „molekule života” DNK, famoznu dvostruku uzvojnicu. Dvojac Watson-Crick spoznao je da DNK izgleda poput dvostruke spirale ili uvijenih ljestvi s gusto poredanim prečkama. Svaka je prečka sastavljena od para nukleotida: ako je s jedne strane adenin (A), na drugoj je strani timin (T), ili ako je s jedne strane guanin (G), s druge je strane citozin (C).

image

James Watson i Francis Crick

A. Barrington Brown/Sciencephoto/Profimedia

- Razjašnjenje strukture dvostruke spirale ubraja se, uz Mendela i Darwina, među tri najveća otkrića u biologiji – rekao je za Nature Bruce Stillman, predsjednik Laboratorija Cold Spring Harbor.

No, priča o velikom otkriću imala je i svoju tamniju pozadinu.

Tijekom uzbudljive potrage za strukturom DNK, Watson i Crick imali su i konkurenciju, znanstvenicu Rosalind Franklin (1920. - 1958.) s King‘s Collegea u Londonu, kojoj je kao asistent dodijeljen Maurice Wilkins (1916. - 2004.). No, Wilkinsu se nije svidjela takva podjela rada jer je mislio da će on biti šef, a Franklin asistentica. Umjesto da blisko surađuju, Wilkins i Franklin radili su svatko za sebe. Tenzije između njih dvoje toliko su ojačale da je Wilkins naposljetku uspostavio bolji odnos s konkurentskim dvojcem te je njima u tajnosti prenosio informacije o istraživanjima Rosalind Franklin. Ključan doprinos otkriću strukture DNK bio je kristalografski rad Rosalind Franklin, famozna fotografija 51, koju je bez njezina znanja Wilkins pokazao Watsonu i Cricku. Za otkriće strukture DNK Watson, Crick i Wilkins dobili su 1962. godine Nobelovu nagradu za medicinu, dok je Rosalind Franklin preminula četiri godine ranije od raka jajnika.

Nakon velikog otkrića, Watson je postao profesor na Harvardu, a 1967. prihvatio je direktorsku poziciju u institutu Cold Spring Harbor Laboratory (CSHL) u New Yorku, koji će idućih godina pretvoriti u jedan od najvažnijih svjetskih centara molekularne biologije. Nadalje, bio je jedan od najglasnijih pokretača tri milijarde dolara vrijednog projekta "Ljudski genom". Projekt je pokrenut 1989., a Watson je bio prvi voditelj sve dok se 1992. nije posvađao s vodstvom Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

image

James Watson

Daniel Mordzinski/Afp

Kada je 1969. godine objavio knjigu „Dvostruka uzvojnica”, James Watson pokazao je svoju kontroverznu stranu. U knjizi je briljantni znanstvenik Francis Crick ispao kao neka sporedna osoba u otkriću strukture DNK, pričljivi hvalisavac, gotovo čudak. Nadalje, posprdno je govorio i o Rosalind Franklin, nazivajući je Rosy, iako je tako nisu zvali ni najbliži prijatelji. Ta je knjiga razbjesnila obitelj Rosalind Franklin, ali i ukazala na seksizam koji je tada vladao u znanosti.

Iako se u mladosti ružno ponio prema Rosalind Franklin, James Watson kasnije joj je odao priznanje. Kad se 2003. godine u Londonu obilježavalo pola stoljeća od otkrića strukture DNK, James Watson je pokazao lijepu gestu jer je, govoreći o danima koji su prethodili velikom otkriću, istaknuo golemu ulogu Rosalind Franklin. - Bila je inteligentna žena, a iako smrtno bolesna, nije se ni na što žalila, nego je radila sve do smrti - rekao je Watson na King‘s Collegeu na proslavi u Londonu u travnju 2003. godine, na kojoj sam i ja bila s brojnim novinarima.

James Watson vjenčao se 1968. godine s 20 godina mlađom studenticom Elizabeth Lewis, a u njihovu braku rođeni su sinovi Rufus i Duncan. Kao adolescentu Rufusu je dijagnosticirana shizofrenija, što je Watson smatrao „genetskom nepravdom”. Više puta u javnosti je rekao da ga mentalno stanje njegova sina motivira na istraživanja u molekularnoj genetici. Ponekad nije birao riječi. Primjerice, 2003. godine izjavio je da je toliko tužan zbog boli koju trpi njegov sin da bi čak želio da je njegova žena pobacila dok je bila trudna.

image

James Watson

Angela Weiss/Afp

No, 2007. godine Watson je uoči promocije svoje knjige "Avoiding Boring People" u Velikoj Britaniji šokirao svijet intervjuom Sunday Timesu. - Intimno sam veoma sumoran kada je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao i naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina – rekao je Watson. Dodao je i to da je vjerovao da su svi ljudi jednaki, no "svi oni koji su imali crnačke zaposlenike znaju da nije tako". Izbio je golemi skandal planetarnih razmjera, a Watson je ekspresno umirovljen te se povukao iz javnosti.

Kada je američka javna televizija PBS 2019. godine prikazala dokumentarni film "American Masters: Decoding Watson", pokazalo se da slavni biolog ne odustaje od svog kontroverznog stava o povezanosti rase i inteligencije. No, Bruce Stillman ne vjeruje da je Watson bio rasist i ističe njegovo zalaganje za financiranje istraživanja etičkih, pravnih i društvenih implikacija sekvenciranja ljudskog genoma. - Kasnije je imao neke komentare s kojima se nisam slagao. I imali smo mnogo rasprava o tome – rekao je Stillman u Natureu. On i drugi kolege pitaju se hoće li Watsonovi uvredljivi komentari prevladati nad znanstvenim dijelovima njegove ostavštine. - Za sto godina, mislim da će se ljudi sjećati dvostruke spirale – naglasio je Stillman.

Prije pet godina James Watson stradao je u prometnoj nesreći, nakon čega je u velikoj mjeri izgubio pamćenje. Preminuo je u hospiciju u New Yorku nakon što je neko vrijeme boravio u bolnici zbog infekcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 08:10