SMRT GENIJALNOG FIZIČARA

Kada je imao 22 godine davali su mu dvije godine života, ali nije dopuštao da ga to pokoleba: 'Prije nego što sam se razbolio bilo mi je dosadno'

 Profimedia, Sciencephoto RM
 

ZAGREB - Čovjek s velikim smislom za humor, svjetski popularni ambasador znanosti, fizičar Stephen Hawking, jedan od najcjenjenijih i najpoznatijih znanstvenika svoga doba uvijek je želio osigurati da javnost ima izravni pristup njegovu radu, ističu svjetski mediji.

Hawking je preminuo u svom domu u Cambridgeu u srijedu rano ujutro u dobi od 76 godina nakon cjeloživotne borbe s neurodegenerativnom bolesti amiotrofičnom lateralnom sklerozom koja ga je s vremenom potpuno paralizirala pa je komunicirao umjetnim glasom i pokretima obrva. "Duboko smo ražalošćeni smrću našeg voljenog oca" objavila su u priopćenju njegova djeca Lucy, Robert i Tim.

Znanstvenik koji je nastojao objasniti neka od najkompleksnijih pitanja života to je činio dok je čitav život nad njim lebdjela opasnost vjerojatne prijevremene smrti, piše britanska agencija Reuters.

Od 1974. radio je na povezivanju dva temelja moderne fizike - Einsteinove teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom i pojavama velikih razmjera i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama.

Kao rezultat istraživanja Hawking je predložio model Svemira temeljen na dva koncepta vremena: stvarnog vremena, onakvog kakvo ljudi doživljavaju, i imaginarnog vremena kvantne teorije u kojemu svijet živi.

Physicist Stephen Hawking sits on stage during an announcement of the Breakthrough Starshot initiative with investor Yuri Milner in New York April 12, 2016. REUTERS/Lucas Jackson      TPX IMAGES OF THE DAY      - GF10000380227
Lucas Jackson / REUTERS

"Imaginarno vrijeme možda zvuči kao znanstvena fantastika... no to je stvarni znanstveni koncept", napisao je u jednom predavanju objašnjavajući da se stvarno vrijeme može prikazati kao horizontalna linija u kojoj je na lijevoj strani prošlost a na desnoj budućnost, dok postoji druga vrsta vremena koja ima vertikalni smjer. "To se zove imaginarno vrijeme jer to nije vrijeme koje normalno doživljavamo, no ono je zapravo također stvarno poput stvarnog vremena".

Hawking je otkrio fenomen koji je postao poznat kao Hawkingovo zračenje a radi se o 'curenju' zračenja iz crnih rupa i nestaju.

Hawkingovu mladost obilježila je teška dijagnoza

Stephen Hawking rođen je u Oxfordu 8. siječnja 1942. Njegov otac, istraživački biolog, preselio se u taj grad s njegovom majkom kako bi izbjegao njemačka bombardiranja. Hawking je odrastao u Londonu i nakon što je diplomirao fiziku na Oxfordu prešao je na doktorski studij iz kozmologije u Cambridge.

Kao tinejdžer uživao je u jahanju i veslanju no na Cambridgu u dobi od 21 godine postavljena mu je dijagnoza oblika neurodegenerativne bolesti koja će ga s vremenom potpuno paralizirati.

Prve naznake bolesti primijetio je na završnoj godini na Oxfordu kada je uočio da je postao prilično nespretan pa je tako pao sa stepenica te je imao poteškoća prilikom veslanja.

Simptomi su se pogoršavali i govor mu je postao blago nerazumljiv. Njegov otac primijetio je promjene kada je Stephen došao doma za božićne blagdane, a tada su provedena i opsežna medicinska ispitivanja.

Liječnici su tada procijenili da mu preostaje još dvije do tri godine života. Nakon dijagnoze Hawking je pao u depresiju. Liječnici su mu savjetovali da nastavi sa studijem, no on je smatrao kako to nema smisla.

U vrijeme kada se razbolio započela je njegova ljubavna veza sa Jane Wild s kojom se i zaručio 1964. godine. Kasnije je izjavio da su mu zaruke dale nešto za što je imalo smisla živjeti.

Njegova bolest je napredovala mnogo sporije nego što su liječnici očekivali.

Imao je poteškoća sa hodanjem bez pomoći, a govor mu je bio gotovo nerazumljiv, no vratio se radu sa velikim entuzijazmom. Počeo je razvijati svoju reputaciju briljantnog i oštroumnog znanstvenika. Kada mu se glas gotovo u potpunosti izobličio mogli su ga razumjeti samo obitelj i najbliži prijatelji. Za ostale, njegove riječi uvijek bi prevodio netko tko ga je mogao razumjeti.

Na rubu smrti od upale pluća

Početkom 80-tih godina obolio je od teške upale pluća prilikom posjeta CERN-u. Bio je u teškom zdravstvenom stanju, a liječnici su predložili njegovoj supruzi da isključi aparate koji su ga održavali na životu. Ona je odbila. Nakon toga napravljena mu je traheotomija i oduzela mu ono malo što mu je ostalo od govora.

Kao način komunikacije služio se podizanjem obrva. Ubrzo je primio računalni program zvan „Equalizer“ Walta Woltosza. U programu koji je koristio do svoje smrti, koristeći prekidač birao je fraze, riječi ili slova sa zaslona od 3000 skeniranih.

Stephen i Jane imali su troje djece i 1988., dovršio je knjigu "Kratka povijest vremena" laički vodič kroz kozmologiju.

Njegova knjiga postala je neočekivani bestseler iako je nejasno koliko ju je ljudi uspjelo pročitati do kraja, piše BBC. Knjiga je prodana u više od deset milijuna primjeraka a bila je poznata kao "najpopularnija knjiga koja nije čitana".

Znanstvenik se pojavio u nizu popularnih televizijskih show programa i "posudio je" svoj sintetizirani glas u brojnim prigodama.

Zvjezdani status Hawkinga priznat je čak i popularnim Simpsonima - prikazan je u baru kako pije s Homerom pri čemu se sugeriralo da bi mogao ukrasti Homerovu ideju da je svemir oblika probušene krafne.

Sam se pojavio u epizodi humoristične serije "Teorija velikog praska" o životu mladih fizičara u kojoj je pronašao pogrešku u radu jednog od glavnih likova, a često je bio meta šala likova iz serije. Pojavio se i u u epizodi BBC-ijeve serije Crveni patuljak kao hologram svoga lika iz Zvjezdanih staza.

Rock grupa Pink Floyd koristila je njegov prepoznatljiv umjetni glas kao uvod u "Keep talking" na njihovu albumu "The Division Bell".

Znanstvenik je impresivnim kapacitetima prevladavao ograničenja bolesti

Bio je poznat po svojim iznimnim kapacitetima vizualiziranja znanstvenih rješenja bez izračuna ili pokusa.

Njegov impresivni um probijao je granice ljudskog razumijevanja kako bespuća Svemira tako i bizarnog submolekularnog svijeta kvantne teorije za koju je smatrao da može predvidjeti što se događa na početku i kraju vremena, piše Reuters.

LONDON, UNITED KINGDOM - FEBRUARY 8: Stephen Hawking arrives at the 68th British Academy Film Awards, at the Royal Opera House, on February 8, 2015, in London, England., Image: 217738746, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Barcroft Media
Profimedia, Barcroft Media

Neke od najpoznatijih izjava genijalnog fizičara

Inteligencija je mogućnost prilagođavanja promjenama.

Život bi mogao biti tragičan kada ne bi bio smiješan.

Žene - one su totalna misterija.

Iako je 11. septembar bio užasan, on nije zaprijetio opstanku ljudske rase kao što je slučaj sa nuklearnim oružjem.

Ne bojim se smrti, ali mi se i ne žuri da umrem. Postoji mnogo stvari koje bih želio učiniti prije toga.

Ljudi koji preuveličavaju svoj IQ su gubitnici.

Ograničiti našu pažnju samo na zemaljske materije bi predstavljalo ograničavanje ljudskog duha.

Bog možda postoji, ali znanost može objasniti svemir bez potrebe za stvoriteljem.

Ne bih ih usporedio sa seksom, ali traju duže. (govoreći o znanstvenim otkrićima)

Nažalost, Eddie nije naslijedio moj dobar izgled. (komentirao je vlastiti izgled nakon premijere filma 'Teorija svega' u kojemu glumi Eddie Redmayne)

Njegov rad obuhvaćao je raspon od porijekla Svemira, preko izazovnog putovanja kroz vrijeme do tajni svemirskih proždirućih crnih rupa. No vjerojatno je njegova "teorija svega" koja je sugerirala da se Svemir razvija po dobro definiranim zakonima privukla najviše pažnje. "Kompletni set zakona može nam dati odgovore na pitanja poput onog kako je svemir nastao", kazao je. "Kamo ide i hoće li imati svoj kraj? Ako je tako, kako će završiti? Ako pronađemo odgovore na ta pitanja stvarno ćemo upoznati Božji um".

"Bio je veliki znanstvenik i iznimni čovjek čiji će rad i naslijeđe živjeti godinama", napisala je njegova obitelj. "Njegova hrabrost i ustrajnost zajedno s njegovom briljantnošću i humorom inspirirali su ljude širom svijeta", poručila je obitelj Hawking.

Nepokoleban teškim zdravstvenim stanjem Hawking je nastavio raditi kao profesor matematike na Cambridgeu na jednoj od najprestižnijih pozicija a 2001. njegova druga knjiga "Svemir u orahovoj ljusci" objavljena je.

Vjerovao je da mu je bolest donijela neke koristi - kazao je da mu je prije nego što se razbolio bilo dosadno u životu. Zbog njegova stanja postao je sve ovisniji o drugima. Često je odavao priznanje svojoj supruzi koja se za njega brinula više od 20 godina pa je šokirao prijatelje i rođake kad ju je napustio zbog jedne od njegovateljica s kojom se vjenčao 1995.

Sumnje u zlostavljanje

Do 2000. Hawking je bio česti posjetitelj hitnog odjela bolnice Addenbrooke u Cambridgeu gdje je primao liječničku pomoć zbog niza ozljeda. Policija je provela istragu zbog navoda da je godinama trpio fizičko i verbalno nasilje no nikakve optužnice nisu podignute. Bio je poznat kao nepredvidiv, a gotovo je lakomisleno upravljao svojim električnim kolicima pa je ustrajavao na tome da ozljede nisu posljedica zlostavljanja.

Stephen Hawking, (born 1942) British theoretical physicist, in freefall flight, 26 April 2007. He is on board a modified Boeing 727 jet owned by the Zero Gravity Corporation. The jet completes a series of steep ascents and dives that create short periods of weightlessness due to freefall. During this flight Hawking experienced 8 such periods. In 1963 Hawking was diagnosed with amyotrophic lateral sclerosis (ALS), a form of motor neurone disease, which has left him wheelchair-bound. Hawking is best known for his work on cosmology and black holes, and writing the popular science book A Brief History of Time (1988)., Image: 102277308, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
Profimedia, Sciencephoto RM
Stephen Hawking

U 2007. postao je prva osoba s kvadriplegijom koja je iskusila bestežinsko stanje u modificiranoj letjelici specijalno izrađenoj da simulira bestežinsko stanje. Objasnio je da je to učinio kako bi potaknuo interes za putovanja u Svemir.

"Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne otputi u Svemir. Stoga želim potaknuti interes javnosti za Svemir".

U 2014. film "Teorija svega" objavljen je na temelju priče Jane Hawking o njihovoj vezi i braku. Hawking se susreo s glumcem Eddiejem Redmayneom u okviru njegove pripreme za ulogu. Za Discovery Channel kazao je kako je potpuno razumno pretpostavljati da negdje drugdje postoji inteligentni život no upozorio je da bi vanzemaljci mogli naprosto poharati Zemlju i ići dalje.

Hawking o teškoj bolesti koja mu je obilježila život

U knjizi je napisao kako se osjećao kad mu je postavljana dijagnoza.

"Osjećao sam da je to nepravedno - zašto se to meni dogodilo?". "Tada sam mislio da je moj život završen i da nikad neću ispuniti sve što sam mislio da mogu. No sada, 50 godina kasnije, mogu biti zadovoljan svojim životom".

Napisao je da je patio od teške bolesti gotovo čitav život no to ga nije spriječilo da ima obitelj i bude uspješan u radu.

"To pokazuje da nitko ne smije gubiti nadu".

Što je ALS?

Amiotrofična lateralna skleroza (ili ALS) je ozbiljna neurološka bolest koja uzrokuje slabost mišića, invalidnost i na kraju smrt. ALS se često naziva Lou Gehrigova bolest, po slavnom igraču bejzbola kojemu je dijagnosticirana 1939.

Često počinje s trzanjem mišića i slabosti u ruci ili nozi, ili nerazgovijetnim govorom. Na kraju, ALS utječe na sposobnost upravljanja mišićima za kretanje, govor, hranjenje i disanje.

Bolest često počinje u rukama ili nogama, a zatim se širi na druge dijelove tijela. Kako bolest napreduje mišići postaju progresivno slabiji dok ne dođe do paralize. To na kraju utječe na žvakanje, gutanje, govor i disanje. Kod amiotrofične lateralne skleroze, živčane stanice koje kontroliraju kretanje mišića postupno odumiru, tako mišići s vremenom progresivno slabe i propadaju. U 1 od 10 slučajeva bolest je nasljedna, dok se u ostalim slučajevima bolest pojavljuje nasumično.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2022 02:13