Vulkan Mount Kilauea na Velikom otoku Havaja, jedan od najaktivnijih na svijetu, i dalje se ne smiruje. U erupcijama je od početka mjeseca uništeno nekoliko desetaka kuća, a aktiviralo se dvadesetak raspuklina. Na Velikom otoku na snazi je izvanredno stanje, a više lokalnih cesta razrušeno je ili blokirano kamenjem. Geolozi upozoravaju na mogućnost velike erupcije iz kratera Halemaumau na vrhu vulkana. Ta bi erupcija mogla poslati oblake pepela i do 19 kilometara u zrak.
Kilauea je jedan od pet vulkana na Velikom otoku. Od 1983. godine u stanju je konstantnih erupcija, a znanstvenici ističu da je gotovo nemoguće predvidjeti koliko će trajati ova. Vulkan visok 1247 metara početkom mjeseca počeo je izbacivati lavu nakon brojnih potresa koji su pogodili otok. To je kulminiralo 5. svibnja, kad je Veliki otok pogodio potres magnitude 6,9 prema Richteru, no srećom nije bilo ljudskih žrtava.
Što je vulkan?
Vulkan je otvor na Zemljinoj kori kroz koji iz podzemnih komora izbijaju rastaljene mineralne tvari, vulkanski pepeo i određene vrste plinova. Magma je naziv za rastaljene tvari, užarenu žitku masu u utrobi Zemlje. Kad magma erumpira i počne teći po Zemljinoj površini, zove se lava. Na našem planetu postoji otprilike 1500 potencijalno aktivnih vulkana, od čega je oko 500 erumpiralo otkako su ljudi počeli pratiti i zapisivati vulkanske aktivnosti. Najviše vulkana je na Aljasci, Havajima, u Kaskadskom gorju na sjeverozapadu SAD-a te na Islandu koji ima čak 30 aktivnih vulkana.
Koji su najaktivniji vulkani na svijetu?
Osim Mt. Kilauea, još nekoliko vulkana na svijetu je vrlo aktivno. U Europi prednjači Etna na Siciliji. Svojom trenutačnom visinom od 3329 m, koja raste svakom erupcijom, Etna je najviši vulkan i najviši vrh ispod Alpi u Europi. U Europi je vrlo aktivan i islandski vulkan Eyjafjallajökull. Riječ je zapravo o vulkanu ispod glečera, a erumpira još od ledenog doba. Taj vulkan, čije se ime teško izgovara, postao je poznat nakon erupcije u travnju 2010. godine kad je vulkanska prašina, koja se dizala visoko u zrak, izazvala kaos u zračnom prometu iznad Starog kontinenta. Vulkan Mount Sinabung na indonezijskom otoku Sumatri od druge polovine 2013. godine povremeno erumpira, zadnji put u veljači ove godine, kada je izbacio stup pepela visok pet kilometara.
U proteklih pet godina oko 30.000 ljudi zbog aktivnosti toga vulkana, visine 2460 metara, bilo je prisiljeno napustiti domove. Yasur je vulkan na otoku Tanna (država Vanuatu) koji je pod stalnim nadzorom od 1992. godine. Promjer mu je 300 m i dubina oko 150 m, a erumpira nekoliko puta na dan. Vulkan Nyiragongo u Demokratskoj Republici Kongo otkriven je 1880. godine, a otada je aktivan stalno. Nalazi se u blizini grada Gome, a posljednji je put erumpirao 2010. godine.
Godina bez ljeta
Erupcija vulkana Mount Tambora na otoku Sumbawu u indonezijskom arhipelagu u travnju 1815. godine bila je razorna katastrofa za Indoneziju, Europu i SAD. Više od 70.000 ljudi poginulo je u Indoneziji: neki uslijed erupcije, a mnogi zbog udisanja vulkanskog pepela ili od gladi jer je pepeo preplavio njihove usjeve. Erupcija Tambore rashladila je naš planet za dva Celzijeva stupnja, a iduća, 1816. godina, ušla je u povijest u Americi i Europi kao “godina bez ljeta”.
Mjeseci neprekidne kiše i hladnog vremena uništili su ljetinu i doveli do najraširenije gladi na Zapadu u mirnodopsko vrijeme. Zbog katastrofalnog uroda tisuće ljudi u Europi bilo je prisiljeno napustiti domove i lutati u potrazi za hranom. Te bande skitnice uznemiravale su vlade koje su često odgovarale teškim kaznama, čak i na sitni kriminal. Deseci tisuća ljudi u srednjoj i istočnoj Europi umrli su od gladi, a u nekim južnim njemačkim državama smrtnost je dosegnula 20 posto.
Kad Vezuv eksplodira
“Već je bilo pepela, iako još rijetkog. Obazreh se: za leđima nam je prijetila gusta tmina koja nas je, prekrivši zemlju, slijedila poput bujice...” napisao je među ostalim Gaj Plinije Mlađi u svome pismu rimskome povjesničaru Tacitu opisujući strašnu erupciju Vezuva koja se zbila 24. kolovoza 79. godine prije nove ere. Eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visok oko 20 kilometara, a slijedila je “kiša” malog kamenja te vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 kilometara.
Erupcija Vezuva uništila je obližnje gradove Pompeje, Herkulanej i Stabiju, a među 20.000 poginulih bio je i Gaj Plinije Stariji, jedan od najpoznatijih prirodoslovaca antičkoga Rima. Potaknut znanstvenom radoznalošću, ali i željom da pomogne prijateljima, iz Mizena, gdje je zapovijedao rimskom flotom, brodovima se uputio prema podnožju Vezuva. No, u Stabiji su ga ugušili otrovni plinovi. Između 1631. i 1944. godine, kada je ubio 26 ljudi, Vezuv je stalno erumpirao. Njegova erupcija danas bi bila prijetnja za 600.000 ljudi u Napulju i okolici.
Najopasniji vulkan današnjice
Najopasnijim na svijetu neki znanstvenici smatraju vulkan Cumbre Vieja na otoku La Palma u Kanarskom otočju. Tako britanski vulkanolog Bill McGuire tvrdi da bi erupcija tog vulkana mogla izazvati takav odron zemlje, da bi se u Atlantski ocean srušilo praktički cijeli planinski lanac. Ako bi se to dogodilo, moglo bi doći do stvaranja tsunamija između 30 i 90 metara visine. Krećući se brzinom zrakoplova, tsunami bi već za nekoliko sati mogao doći do obala Afrike, zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Uništio bi sve obalne gradove.
Supervulkani
U blizini Napulja je i supervulkan (vulkan goleme razorne moći koji predstavlja veliku opasnost za okolinu) Campi Flegrei (prema grčkoj riječi phlox, što znači vatra). Supervulkan Campi Flegrei ima mnogo veću maksimalnu eksplozivnost od Vezuva. To znači da su njegove maksimalne moguće erupcije ekstremno devastirajuće u odnosu na maksimalnu erupciju Vezuva. Srećom, takve su razorne erupcije jako rijetke, a na području Campi Flegrei zabilježene su prije 39.000 i 15.000 godina. Posljednji put eksplodirao je 1538. godine, ali je ta erupcija bila slaba.
Najveći svjetski supervulkan jest Yellowstone Caldera. U posljednjih 2,2 milijuna godina eruptirao je tri puta, zadnji put prije 70.000 godina. Još aktivan, supervulkan je pod stalnim nadzorom znanstvenika: naime, pretpostavlja se da bi njegova erupcija imala snagu 500 atomskih bombi. Precizna istraživanja pokazala su da se površina stijena u Yellowstoneu, od prvih mjerenja izvedenih 1923. godine do danas, podigla za više od 70 centimetara, a jedino objašnjenje za to jest uzavrela aktivnost magme u krateru.