Dok države i vlade grozničavo pokušavaju usporiti širenje Covida-19, donedavno nepoznati soj koronavirusa zavladao je globalnim medijskim i javnim prostorom. Stoga je pandemija nove bolesti u drugi plan gurnula i najveći globalni problem današnjice - klimatske promjene. Ipak, analitičari upozoravaju kako bi pandemija Covida-19 mogla snažno utjecati na našu borbu s globalnim zagrijavanjem.
Iako nema dokaza da su upravo klimatske promjene bile okidač koji je potaknuo SARS-CoV-2 da "skoči" sa životinja na ljudi, znanstvenici već desetljećima upozoravaju kako bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do različitih posljedica po ljudsko zdravlje.
Primjerice, izvještaj američke Nacionalne akademije znanosti iz 1992. godine ukazao je na niz načina na koje klimatske promjene mogu dovesti do širenja zaraznih bolesti te na zabrinjavajući nedostatak resursa posvećenih proučavanju utjecaja klimatskih promjena na bolesti.
Četiri godine poslije znanstvenici su u vrlo citiranom radu u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA) upozorili kako klimatske promjene mogu povećati razmjere širokog niza javnozdravstvenih problema, od neuhranjenosti do malarije.
Iste je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila izvještaj na 300 stranica u kojemu su stručnjaci razmotrili niz veza između klime i zdravlja te primijetili da su te veze "složene i multifaktorske".
- Dosad je u istraživanjima potvrđena veza između klimatskih promjena i bolesti koje prenose vektori poput komaraca. Zbog promjena u obrascima temperatura i oborina mijenjaju se područja prikladna za život pojedinih vrsta.
Usporedno s porastom temperature zraka, promjene u količini oborine mogu biti različitog predznaka, ovisno o dobu godine i lokaciji. U našem dijelu svijeta vidimo širenje vektora koji donose bolesti koje su prije uglavnom bile prisutne u suptropskim područjima - kaže klimatolog dr. Ivan Güttler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje te praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Situacija bez presedana
I dok će povezanost klimatskih promjena i pojave novog koronavirusa tek biti predmet znanstvenih analiza, pandemija Covida-19 već snažno utječe na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
U Kini, izvorištu nove bolesti i najvećem svjetskom emiteru ugljikova dioksida, drakonske mjere koje je poduzela vlada odrazile su se na pad emisija.
Prema studiji Carbon Briefa, britanskog web portala fokusiranog na praćenje klimatskih promjena, u Kini je proteklih mjeseci došlo do 25-postotnog smanjenja emisija, ali i smanjenog prometa te čišćeg zraka u brojnim višemilijunskim gradovima.
A sve se to dogodilo uz malo smanjenje gospodarskog rasta. Ako se ovaj trend nastavi, neki analitičari smatraju da bi to moglo dovesti do prvog pada globalnih emisija nakon financijske krize 2008./2009. godine.
Drugi, pak, smatraju kako je rano za zaključak da će koronavirus gurnuti globalnu emisiju ugljikova dioksida na silaznu putanju koja je nužna ako čovječanstvo želi do kraja ovog stoljeća zadržati globalni rast na razini od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine.
- Pandemija koronavirusa je situacija bez puno presedana. Osim što je u potpunosti i opravdano preuzela gotov cijeli medijski i javni prostor, neki upućeniji analitičari uočavaju probleme u tokovima roba i materijala koji se koriste za proizvodnju solarnih panela.
Cijela autoindustrija, uključujući proizvodnju električnih automobila, bilježi zastoj. Ipak, i u ovakvoj situaciji društvu je potreban pristup električnoj i toplinskoj energiji, a nastavak dekarbonizacije je nužnost.
Osobno ne mogu dati dublji komentar vezan za istodobni pad cijene nafte na svjetskom tržištu, osim da s niskim cijenama nafte raste privlačnost korištenja fosilnih goriva, što negativno utječe na ublažavanje klimatskih promjena - dodaje Güttler.
Naš sugovornik smatra da je u ovom trenutku teško reći kako pandemija Covida-19 utječe na borbu s klimatskim promjenama, ali uvjeren je da se iz sadašnje situacije može mnogo toga naučiti.
- S pozitivne strane, ako se može išta puno nazvati pozitivnim, mnogi naši sugrađani sada prepoznaju važnost stručnog i znanstvenog kadra. Čak i u situacijama kada epidemiolozi, energetičari ili klimatolozi nemaju precizan odgovor, mogu dati procjenu realnih mogućnosti i najgorih scenarija.
Klimatske promjene su skup procesa koji se razvijaju puno sporije nego kriza poput ove pandemije, no naši sustavi za praćenje stanja okoliša imaju mogućnost detekcije a modeli mogućnost projekcija budućeg razvoja.
Također u oba slučaja, i pandemije koronavirusa i klimatskih promjena, znamo što je uzrok problema i imamo skup rješenja i metoda koji su nam na izboru.
Mislim da je pouka za sve sudionike u procesima prilagodbe i ublažavanja na klimatske promjene da puno jasnije predlažu učinkovita rješenja bez potrebe da budu savršena. Na primjeru pandemije koronavirusa vidimo da je oklijevanje i čekanje savršenih rješenja loš pristup - istaknuo je Güttler.
Koronavirus je posljednjih tjedana uzdrmao niz događanja povezanih s industrijom fosilnih goriva. Primjerice, nakon što je Švicarska zabranila okupljanja više od 1000 ljudi, u Ženevi je otkazan sajam automobila, a u Houstonu Cera Week, tradicionalna godišnja konferencija vodećih ljudi iz svijeta energetike, posebice industrije nafte i plina.
Otkazani su i Velika nagrada Formule 1 u Šangaju te brojne znanstvene konferencije diljem svijeta. Nadalje, otkazani su deseci tisuća letova, a globalni se zračni promet u veljači smanjio za 4,3 posto.
Ipak, Rob Jackson, predsjednik organizacije Global Carbon Project, smatra kako sve to ima smisla samo ako dovede do dugoročnih promjena u ponašanju, posebno u zračnom prometu koji je jedan od najbrže rastućih izvora emisija.
- Ako sve to može utjecati na putovanja, moglo bi dovesti do brojnih virtualnih sastanaka. Ako emisije plinova privremeno padnu, to je sjajno. Ali, dugoročno to neće biti smislena promjena, osim ako nas ne šokira globalna recesija. No, nitko recesiju nije želio 2008. godine i nitko je sada ne želi - istaknuo je Jackson za Guardian.
Lažna dvojba
U svakom slučaju, pandemija koronavirusa uvelike je utjecala ne samo na drastičan pad putovanja i letova, nego i na naš način rada. Sve više ljudi radi od kuće, a umjesto odlaska na sastanke i konferencije, organiziraju se virtualna okupljanja.
- Osobno podržavam svaki pristup koji smanjuje doprinos pojedinca emisijama stakleničkih plinova. Ponekad se postavlja lažna dvojba između pritiska na fosilnu i vezane industrije te doprinosa pojedinca, a gdje je zapravo potreban sveobuhvatan napor radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.
Iako mnoge industrije, poput zrakoplovne, sada bilježe goleme gubitke, zrakoplovi i sva ostala infrastruktura će se vrlo brzo moći vratiti u funkciju. Na primjeru konferencija očekujem svijet u kojem će se 50 posto sastanaka odvijati uživo, a 50 posto virtualno.
Trebala nam je kriza ovog raspona da nas potakne na veće korištenje dostupnih digitalnih alata, no za rješavanje mnogih problema nama ljudima i dalje je potreban osobni kontakt i prilika da uživo prenosimo informacije, znanja i iskustva - zaključio je dr. Ivan Güttler.