PIŠE TANJA RUDEŽ

NEPOZNATA POVIJEST TABLICE KOJA JE PROMIJENILA POVIJEST KEMIJE Tko su bile žene koje su otkrile kemijske elemente - neplaćene i u sjeni muškaraca...

Marguerite Perey, Lise Meitner, Idda Nodack i Marie Curie

 

Ujedinjeni narodi proglasili su 2019. godinom periodnog sustava elemenata u čast 150. godišnjice njegova otkrića do kojega je došao ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (1834. - 1907.). Iako su neki kemičari i prije uočili periodičnost svojstava kemijskih elemenata, Mendeljejev je prvi 1869. godine uvidio važnost tog otkrića. Tada poznate elemente poredao je po rastućim relativnim atomskim masama i u tablici im dao mjesta koja im prirodno pripadaju na temelju periodičnosti njihovih svojstava. Njegova tablica periodnoga sustava elemenata postala je tako osnovica za razumijevanje temeljnih zakonitosti kemijskih znanosti, građe elemenata i spojeva i njihovih reakcija.

Suvremena tablica periodnoga sustava sadrži sedam perioda i 18 skupina elemenata, a danas poznajemo 118 kemijskih elemenata koje prema svojstvima dijelimo na metale, polumetale i nemetale. U ZOOM-u se bavimo znanstvenicima koji stoje iza periodnog sustava, a o čijoj je ulozi u otkrićima kemijskih elemenata i njihovih svojstava nedavno pisao i vodeći svjetski znanstveni časopis Nature.

 

Marie Curie

(1867. - 1934.)

Poljsko-francuska kemičarka Marie Curie najpoznatija je znanstvenica u povijesti. Sa svojim kolegom i profesorom Henryjem Becquerelom i suprugom Pierreom, 1896. godine otkrila je radioaktivnost. Zatim su Marie i Pierre 1898. godine otkrili elemente radij i polonij, koji je nazvan po njezinoj domovini Poljskoj. Za otkriće radioaktivnosti Becquerel i supružnici Curie su 1903. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. No, sreća bračnog para Curie bila je kratkog vijeka jer je 1906. godine Pierre preminuo od ozljeda dobivenih kada ga je pregazila kočija. Tako je Marie u dobi od 38 godina ostala udovica s dvije male kćerke, devetogodišnjom Irene i dvogodišnjom Eve.

Za otkriće radija i polonija Marie Curie je 1911. godine dobila Nobelovu nagradu za kemiju. No, dodjela nagrade bila je u sjeni skandala jer je Marie Curie tada bila meta francuskih medija zbog ljubavne veze s oženjenim kolegom, pet godina mlađim kolegom Paulom Langevinom. Stoga su joj iz Stockholma poslali poruku kako bi bilo najbolje da ne dođe na svečanu dodjelu. Ipak, Marie Curie se nije predala nego je otputovala u Stockholm i primila nagradu.

Ida Noddack

(1896. - 1798.)

Njemačka kemičarka Ida Noddack, njezin suprug Walter Noddack i kolega Otto Berg otkrili su 1925. godine rijetki element renij, jedan od najskupljih metala na našem planetu. Rednog broja 75, renij je posljednji otkriveni stabilni element, a ime je dobio prema latinskom nazivu za rijeku Rajnu, Rhenus.

Ida Noddack bila je jedna od prvih žena u Njemačkoj koje su studirale kemiju. Karijeru je počela kao kemijska inženjerka u industriji, a onda se, kao neplaćena gostujuća znanstvenica, pridružila suprugu Walteru u njegovu laboratoriju na Kraljevskom fizikalnom i tehničkom institutu u Berlinu. Noddakovi su 1926. godine ustvrdili da su otkrili element rednog broja 43 te ga nazvali mazurij prema pokrajini Mazuriji, koja se tada nalazila u Pruskoj, a sada je dio Poljske.

No, svoje otkriće nisu uspjeli potvrditi nego su 43. element 1937. godine talijanski znanstvenici proizveli umjetnim putem i nazvali tehnecij. Za razliku od Marie Curie, koja je nakon tragične smrti svoga supruga Pierrea, preuzela njegovu katedru, Ida Noddack bila je i ostala u sjeni svoga supruga u čijem je laboratoriju radila kao gošća većinu života. Povjesničari znanosti smatraju da je to razlog zašto nitko nije ozbiljno prihvatio njezinu zamisao o nuklearnoj fisiji, odnosno raspadu atomske jezgre na dvije manje. Tu je zamisao Ida Noddack iznijela još 1934. godine.

 

Lise Meitner

(1878. - 1968.)

Rođena je kao osmo dijete u židovskoj obitelji u Beču, a unatoč protivljenju obitelji, upisala je studij fizike kada je to ženama u Austro-Ugarskoj 1901. godine zakonski omogućeno. Nakon doktorata 1907. godine otišla je u Berlin gdje je počela raditi na Kemijskom odsjeku Sveučilišta u Beču kao neplaćena suradnica Otta Hahna. Radila je u podrumu zgrade, jer se smatralo da ženama nije mjesto u znanosti. Kada se Hahn 1913. godine preselio na Institut cara Wilhelma, Lise Meitner postala je “institutska suradnica”. Zatim su njih dvoje 1919. godine otkrili radioaktivni element rednog broja 91, protaktinij.

Lise Meitner je 1938. godine s Ottom Hahnom otkrila nuklearnu reakciju fisije, ali je zbog nacističkog progona bila prisiljena pobjeći u Švedsku. Iako je njezin doprinos u otkriću bio golem, Hahn je 1939. godine objavio rad na koji nije uvrstio Lise Meitner. Hahn je zatim 1944. godine za otkriće fisije dobio Nobelovu nagradu za kemiju dok je njegova kolegica nepravedno izostavljena. Lise Meitner je kasnije čak 13 puta bila nominirana za Nobelovu nagradu, ali joj je najveće priznanje uvijek izmaklo.

 

Marguerite Perey

(1909. - 1975.)

Za razliku od Marie Curie, Ide Noddack i Lise Meitner koje su kemijske elemente otkrile u suradnji s muškim suradnicima, francuska fizičarka Marguerite Perey sama je 1939. godine otkrila element rednog broja 87. Nazvala ga je francij u čast svoje domovine Francuske. Francij je radioaktivni element koji je iznimno rijedak u prirodi.

Karijera Marguerite Perey vezana je uz obitelj Curie. Iako je željela završiti studij kemije, Marguerite se zbog financijskih neprilika u obitelji morala zadovoljiti diplomom kemijske tehničarke te se sa 19 godina zaposlila u Institutu Marie Curie. Dvostruka nobelovka Curie angažirala ju je kao svoju asistenticu, ali i preuzela ulogu njezine mentorice. Marguerite Perey diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu Sorbonne da bi 1949. godine prihvatila poziciju pročelnice Odsjeka za nuklearnu kemiju na Sveučilištu Strasbourg.

Zatim je 1962. godine postala prva žena koja je ušla u Francusku akademiju znanosti, doduše samo kao članica suradnica. Poput svoje mentorice i Marguerite Perey je umrla od raka koji je bio posljedica prekomjernog izlaganja radioaktivnom zračenju.

Nepoznate junakinje

Osim znanstvenica koje su aktivno sudjelovale u otkrićima kemijskih elemenata, mnogo je i onih koje su dale svoj doprinos proučavanju svojstava elemenata. Jedna od njih je Julija Lermontova (1846. - 1919.), prva Ruskinja koja je još 1874. godine doktorirala kemiju te treća žena s doktoratom u Europi. Britanska liječnica Margaret Todd (1859. - 1913.) zaslužna je za uvođenje termina izotopi (atomi istoga kemijskog elementa koji se međusobno razlikuju po broju neutrona u jezgri, pa prema tome i masi).

Ona je taj termin predložila tijekom jedne večere kemičaru Fredericku Soddyju, tvorcu koncepta izotopa. Amerikanka Alice Hamilton (1869. - 1970.) prva je 1910. godine dokazala da je olovo otrovno te da može štetno utjecati na zdravlje. Njezina sunarodnjakinja Darleane Hoffman (92) otkrila je plutonij-244 u prirodi te postala prva žena koja je vodila neki znanstveni odjel u Los Alamos National Laboratoryju u Novom Meksiku. Dr. Hoffman odgojila je generacije znanstvenica, a među njima je Dawn Shaughnessy iz Lawrence Livermore National Laboratoryja koja je sudjelovala u otkriću šest novih superteških elemenata (od rednog broja 113 do 118).

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo