ODLAZAK GENIJA

NEPOZNATI ŽIVOT STEPHENA HAWKINGA Na pisanje kapitalne knjige odlučio se da zaradi dovoljno novca za školovanje kćeri Lucy

 Reuters
 

U memoarima “Moja kratka povijest” Stephen Hawking je s puno humora opisao svoje djetinjstvo u Highgateu, sjevernom dijelu Londona, i St. Albansu. - Naša se obitelj u Highgateu doimala prilično normalnom, ali u St. Albansu su nas svakako smatrali ekscentricima. Takav je dojam potvrđivalo ponašanje moga oca, kojemu uopće nije bilo stalo do vanjskoga izgleda ako je mogao nešto uštedjeti - napisao je Hawking o svome ocu. Frank Hawking bio je podrijetlom iz siromašne obitelji seljaka najamnika i to je na njemu ostavilo dubok trag. Primjerice, odbijao je uvesti centralno grijanje iako je bio osjetljiv na hladnoću. Umjesto novoga automobila, pedesetih godina prošlog stoljeća kupio je predratni londonski taksi, a od kontejnera napravio garažu. - Susjedi su bili izvan sebe od bijesa, ali nisu nas mogli spriječiti. Poput većine dječaka, i ja sam se stidio svojih roditelja. Ali njima to nikad nije smetalo - zapisao je Hawking. Prisjetio se kako su njegovi roditelji za praznike kupili romski karavan. - Bivši vlasnici Romi vedro su ga i raskošno ukrasili. Moj otac ga je prebojio zelenom bojom da prikrije njihov rad... Onamo smo na ljetne praznike odlazili sve do 1958. godine kad je općinski odbor konačno uspio ukloniti karavan - prisjetio se Hawking.

Boravak na Oxfordu i Cambridgeu

Sa 17 godina upisao je studij fizike na Oxfordu, gdje je dobio stipendiju. Svi koledži bili su isključivo muški ili isključivo ženski, a ulazna vrata zaključavala su se u ponoć. - Kad bi vas zatekli u krevetu s osobom suprotnog spola, u tom bi vas slučaju odmah izbacili iz kreveta - rekao je Hawking koji se tijekom studija bavio i veslanjem, ali priznao je da je njegova kormilarska karijera bila katastrofalna. Kao postdiplomac, 1962. godine stigao je na Cambridge, gdje je prijavio doktorat kod poznatog britanskog astronoma Freda Hoylea, glavnog zagovornika teorije stalnog stanja svemira. No Hoyle je bio jako zauzet pa je njegov mentor postao Dennis Sciama. - Kad sam se počeo baviti istraživanjima, dva područja koja su mi se činila najuzbudljivijima bila su kozmologija i fizika elementarnih čestica. Dakako, kad sam se počeo baviti svojim istraživanjima, ništa od toga nisam znao - prisjetio se Hawking.

Prva supruga Jane Wilde

Dijagnoza ALS-a

- Tijekom posljednje godine na Oxfordu zamijetio sam da postajem sve nespretniji. Kad sam pao niz stepenice otišao sam liječniku, ali on mi je samo rekao: ‘Ostavi se piva’. Nakon odlaska u Cambridge stanje se dodatno pogoršalo. Za Božić sam otišao na klizanje na jezero u St. Albansu, pao sam i nisam mogao ustati - zapisao je Hawking u svojim memoarima. Njegova majka primijetila je te probleme pa je Hawking nedugo nakon 21. rođendana završio u bolnici, gdje mu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS), neizlječiva bolest motornog neurona od koje 95 posto oboljelih umire u roku pet do 10 godina. - Spoznaja da sam obolio od neizlječive bolesti od koje bih za nekoliko godina mogao umrijeti za mene je predstavljala šok... No na krevetu nasuprot mome dječak, kojeg sam znao iz viđenja, umro je od leukemije. Bilo je očito da postoje i ljudi kojima je teže nego meni - ja barem nisam imao mučnine. Kad god bih osjetio samosažaljenje, sjetio bih se toga dječaka - rekao je Hawking.

Hawking kod Pape

Dok je 1975. godine bio gostujući profesor na Caltechu, Hawkingu je Papinska akademija dodijelila medalju pape Pija XI. - Upravo smo gledali epizodu serije ‘The Ascent of Man’ u kojoj Vatikan sudi Galileu i osuđuje ga na kućni pritvor do kraja života kad sam čuo da mi je Papinska akademija znanosti dodijelila medalju pape Pija XI. U prvom trenutku htio sam ogorčeno odbiti, ali onda sam morao priznati da je Vatikan ipak promijenio svoje mišljenje o Galileu. Stoga sam odletio u Englesku sastati se sa svojim roditeljima koji su me potom otpratili do Vatikana - prisjetio se Hawking u svojim memoarima. Dok je bio u Vatikanu, zatražio je da mu pokažu izvještaj o Galileovu suđenju iz Vatikanske knjižnice. Na svečanoj dodjeli medalje papa Pavao VI. ustao je sa svog prijestolja i kleknuo pokraj njega.

Kako je napisao “Kratku povijest vremena”

Na ideju da napiše knjigu “Kratka povijest vremena” Hawking je došao 1982. godine. Priznao je da se odlučio na pisanje knjige dijelom i kako bi zaradio dovoljno novca za školovanje svoje kćeri Lucy. Inače, s Lucy, novinarkom i spisateljicom, Hawking je do kraja života ostao izrazito povezan te su zajedno napisali serijal znanstvenofantastičnih knjiga za djecu. Knjigu “Kratka povijest vremena” objavila je 1. travnja 1987. godine izdavačka kuća Bantam Books, no uoči objave bilo je puno problema jer se pokazalo da knjiga obiluje greškama. - Kako se približavalo vrijeme objavljivanja knjige, znanstvenik kojem smo poslali primjerak da napiše recenziju za časopis Nature zgrozio se vidjevši da je prepuna pogrešaka, s pogrešno postavljenim i označenim fotografijama. Nazvao je izdavačku kuću Bantam, gdje su se također zgrozili i istoga su dana odlučili povući knjigu i uništiti sve primjerke - prisjetio se Hawking u svojim memoarima. Izdavačka kuća Bantam tri je tjedna intenzivno popravljala greške pa je knjiga izišla u planiranom roku. “Kratka povijest vremena” dosad je prevedena na 44 jezika i prodana u 10 milijuna primjeraka.

Oklada oko Božje čestice

Kada je 10. rujna 2008. godine u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve svečano pušten u rad Veliki hadronski sudarač (LHC), Hawking se s američkim fizičarom Gordonom Kaneom sa Sveučilišta Michigan kladio u 100 dolara da Higgsov bozon neće biti otkriven, što su prenijeli vodeći svjetski mediji. No četiri godine kasnije, u srpnju 2012. godine, u CERN-u je objavljeno otkriće Higgsova bozona, odnosno popularne Božje čestice.

- To me je otkriće koštalo 100 dolara. No ovo je važan rezultat i mislim da bi Peter Higgs trebao dobiti Nobelovu nagradu - izjavio je tada Hawking BBC-u. U listopadu 2013. godine Peter Higgs i François Englert dobili su Nobelovu nagradu za fiziku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. rujan 2021 12:37