Umro akademik Nikša Stančić

Hrvatski povjesničar akademik Nikša Stančić umro je u petak u Zagrebu u 88. godini života, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Stančić se rodio 16. ožujka 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru. Povijest je diplomirao 1964. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1979. doktorirao.

Nakon diplomiranja radio je kao vanjski urednik u uredništvu Školskog radija i televizije u sklopu Radiotelevizije Zagreb, a od 1968. godine bio je zaposlen kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej).

Od 1971. do 2008. djelovao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest, od 1991. kao redoviti profesor. Predavao je predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću i više izbornih predmeta.

Bio je voditelj više kolegija na poslijediplomskim doktorskim studijima povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je na poslijediplomskom studiju povijesti u Ljubljani i Mariboru.

Nakon umirovljenja predavao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu te na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti i kroatologije na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima.

Na Filozofskom fakultetu obavljao je dužnosti pročelnika Odsjeka za povijest (1980.–1982.), predstojnika Zavoda za hrvatsku povijest (1986.–1991.) i prodekana (1980.–1983., 1994.–1998.). Bio je predstojnik Katedre za hrvatsku povijest (2004.–2008.), kao i voditelj dislociranog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2003.–2008.).

Za člana suradnika HAZU izabran je 2000., a 2004. za redovitog člana. Od 2016. do smrti bio je voditelj Arhiva HAZU, a od 2011. do 2017. bio je urednik Rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razred za društvene znanosti.

Od 1992. do 1994. bio je pomoćnik ministra znanosti zadužen za društvene i humanističke znanosti.

Uoči donošenja Ustava Republike Hrvatske 1990. bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je izradilo podlogu za raspravu o novom grbu Republike Hrvatske i definiralo njegov konačan izgled, s povijesnim hrvatskim grbom s početnim crvenim poljem, iznad kojeg je dodana kruna s pet grbova hrvatskih zemalja.

Stančić je istraživao hrvatsku povijest novog vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku.

Objavio je više knjiga, među kojima i knjigu Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, za koju je dobio Državnu nagradu za znanost za 2002.

Sprovod akademika Stančića bit će u petak, 9. siječnja.