Nobel za radove koji su doveli do razvoja kvantnog računala: jedan od laureata porijeklom je Hrvat

Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku pripala je Johnu Clarkeu, Michelu Devoretu i Johnu Martinisu „za otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu”, priopćio je danas Nobelov odbor Švedske kraljevske akademije znanosti.

„Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku pružila je mogućnosti za razvoj sljedeće generacije kvantne tehnologije, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantna računala i kvantne senzore”, kaže se među ostalim u priopćenju Nobelova odbora.

Zanimljivo je da se na na Wikipediji navodi da je jedan od laureata John M. Martinis (67) hrvatskih korijena. John Martinis diplomirao je 1980. a doktorirao 1984. godine na Kalifornijskom sveučilištu u Berekeleyju. Od 2004. godine profesor je na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari, a 2014. godine Google je angažirao njegov tim za projekt izrade prvog kvantnog računala. Martinis je dobitnik i nagrada Friz London Memorial Prize i John Stewart Bell Prize. Porijeklom Britanac, John Clarke (83) profesor je na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, a Michel Devoret (72), koji je rođen u Parizu profesor je na Sveučilištu Yale. Trojica laureata nagrađena su za svoje eksperimente koje su proveli tijekom 1984. i 1985. godine, a podijelit će oko milijun eura nagrade (11 milijuna švedskih kruna).

Na konferenciji za novinare istaknuto je kako se Nobelova nagrada za fiziku dodjeljuje u vrijeme kad obilježavamo 100 godina kvantne mehanike. Podsjetimo, Ujedinjeni narodi (UN) službeno su proglasili 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije (IYQ) kako bi se obilježila 100. obljetnica nastojanja njemačkog fizičara Wernera Heisenberga (1901.- 1976.) da razvije matematičku formulaciju kvantnih fenomena. Werner Heisenberg je 1925. godine, s Maxom Bornom i Pascualom Jordanom, objavio tri rada koja se smatraju temeljem kvantne mehanike.

- Divno je moći slaviti način na koji stoljetna kvantna mehanika neprestano nudi nova iznenađenja. Također je izuzetno korisna jer je kvantna mehanika temelj cjelokupne digitalne tehnologije – rekao je Olle Eriksson, predsjednik Nobelovog odbora za fiziku.