ISTRAŽIVANJE NA HARVARDU

NOVA BIBLIJA ZDRAVE PREHRANE Lubenica štiti DNK od radijacije, kava obnavlja matične stanice, mango jača kosti, a pivo čisti arterije

    AUTOR:
    • Petra Plivelić

  • OBJAVLJENO:
  • 17.09.2019. u 12:09

Mirela Marić i Miroslav Dumić

 

Znanstvenik s Harvarda dr. William W. Li do detalja proučio čak više od 30 godina medicinskih istraživanja i više od 700 znanstvenih studija vezanih uz hranu i bolesti kako bi dokazao da su specifični spojevi u hrani prirodni štit za najteže bolesti današnjice, i da hrana može bit lijek.

Jabuke, vino, kava, čokolada, kiselo zelje, sjemenke lana... Dr. Li izvukao je iz znanstvenih istraživanja, za niz namirnica korisnu funkciju. Uvjeren je da je najmoćniji način u pobijedi bolesti - od raka do demencije - prevencija u startu. Svoje rezultate podijelio je u pet kategorija: imunološki sustav, DNK, želučane bakterije, krvne žile i matične stanice, a njegovi revolucionarni nalazi dokazuju da hrana može utjecati na više od 70 bolesti, uključujući rak, dijabetes, sljepoću, srčane bolesti i pretilost.

Svoje nalaze okupio je u novoj knjizi “Eat to Beat Disease: The New Science of How Your Body Can Heal Itself”. Dr. Li, koji je autor više od 100 radova tvrdi da možemo birati točno one namirnice koje će biti podrška određenim funkcijama organizma.

Mogu li se doista konzumiranjem određenih namirnica prevenirati bolesti, koliko su nutricionizam i medicina povezani te trebamo li vjerovati istraživanjima dr. Williama W. Lija, upitali smo naše vodeće stručnjake s područja nutricionizma, ali i medicine.

'Prave namirnice sprečavaju i ublažavaju čitav niz bolesti'

Da su prehrambene navike bitne za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti, slaže se prof. dr. sc. Miroslav Dumić, endokrinolog, dijabetolog i pedijatar, ali, kaže, jednako su tako važni i boravak u prirodi sa što manje zagađenja te redovita tjelesna aktivnost.

- Što se tiče prehrane, trebalo bi jesti što više neprerađenog povrća i voća koji su bogati neophodnim vitaminima i mineralima, mlijeko i mliječne prerađevine, ali izbjegavati one s velikim postotkom masnoće, zatim ribu i meso izbjegavajući mesne prerađevine s puno masti, soli i konzervansa. Svakako treba izbjegavati visoko kaloričnu hranu i hranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima. Pažljivom i biranom prehranom doista se može spriječiti razvoj niza bolesti ili se mogu ublažiti ako su se već javile. Primjerice, smanjiti unos soli koja pospješuje pojavu hipertenzije, smanjiti unos kalorija jer uz smanjenu aktivnost rezultira povećanjem težine i razvoj dijabetesa, u osoba koje imaju hiperkolesterolemiju poželjno je pak smanjiti unos namirnica bogatih kolesterolom - objašnjava prof. dr. Dumić i dodaje da je za naše podneblje najbolja mediteranska prehrana koja je ujedno i najzdravija. Ističe da valja znati da zdrava prehrana, nažalost, nije jeftina i ne može je sebi svatko priuštiti. Osim toga, upozorava prof. dr. Dumić, vrlo je dvojbena kvaliteta različitih skupih “eko” proizvoda i tu treba biti vrlo oprezan prije nego što se upustite u kupovinu nerijetko vrlo skupih proizvoda.

 

- Moramo znati da postoji niz zabluda vezanih uz određene namirnice i napitke. Uvriježeno je mišljenje da vino od kupine te crna vina imaju najviše željeza zato što su tame boje, što ne odgovara istini. Primjerice, željeza ima najviše u školjkama, jetri, grahoricama, ali i crvenom mesu koje s druge strane pak ima puno kolesterola. Naravno da su kupine zdrave i obiluju vitaminima i da čaša crnog vina neće škoditi nakon obroka, no, opet, neće nam ni pomoći ako smo anemični – objasnio nam je prof. dr. Dumić i dodao da se često pojavljuju bombastični naslovi o tome kako pojedine namirnice liječe neke bolesti ili pak više njih istodobno, no, ističe, da takve napise treba uzimati s rezervom jer se nerijetko radi o reklami bez znanstvene podloge.

'Personalizirani jelovnici su budućnost borbe za zdravlje'

Da se konzumiranjem određenih namirnica doista mogu prevenirati neke bolesti, smatra magistra nutricionizma Mirela Marić iz Nutrilife centra.

- Prema Hipokratovu učenju, koje se poklapa s vjerovanjem i starih Egipćana, probava ima važnu ulogu u održavanju zdravlja te je hrana bolesnoj osobi ponekad važnija od samog lijeka. Poznata je i često ponavljana Hipokratova izjava: “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.” Veliki broj današnjih svjetskih stručnjaka za prehranu i zdravlje slažu se s Hipokratovom tvrdnjom te naglašavaju da je hrana najznačajniji lijek 21. stoljeća - ističe nutricionistica Marić.

Hrana uz energetske potrebe, kaže, podmiruje i dnevni unos esencijalnih tvari, gradivnih tvari te drugih funkcionalnih tvari: vitamina, minerala, esencijalnih masnih kiselina, vlakana, fitokemikalija i antioksidansa.

No, pogrešno je misliti da su povrće i voće jedine zdrave namirnice. Kao zlatni standard prehrane u našoj regiji nudi nam se mediteranska prehrana, kao prehrana koja djeluje preventivno na zdravlje i osigurava dugovječnost, kaže Marić.

- Upravo glavne značajke mediteranske prehrane su dovoljan unos bjelančevina, ograničen unos zasićenih masnih kiselina, povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica, dovoljan unos svježeg voća i povrća, povećan unos plave ribe, konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće, veća konzumacija začina, pravilna učestalost obroka te je jako važan sam način pripreme hrane koji uključuje kuhanje, pirjanje i pečenje. Dakle, poželjno je što više voća i povrća, ali i laganih salata, piletine, puretine, ribe, svježe cijeđenih sokova i vode kako bismo organizmu osigurali sve što mu je potrebno jer sama konzumacija voća i povrća nije dovoljna za balans u našem organizmu – naglasila je nutricionistica koju smo zamolili da istakne namirnice koje osobno smatra vrlo korisnima za organizam.

- Zbog povećanih potreba za određenim namirnicama u određeno doba godine te zbog brojnih razloga kao što su veća konzumacija probiotika, beta glukana, vitamina i minerala te omega 3 masnih kiselina preporučila bih sve mliječne proizvode, ribu, zobene pahuljice, maslinovo ulje, orašaste plodove te, osobito, bobičasto voće – rekla je Marić, koja se slaže s tvrdnjama harvardskog stručnjaka dr. Lija da hrana može biti lijek, ali samo u nekim slučajevima.

- Nutricionizam novog doba predstavlja novi, individualan pristup prehrani, s činjenicom da je ciljana vrsta hrane u određenoj količini baš naš lijek. Sve se događa u smjeru personalizacije hrane i individualnih potreba osoba. Današnji trendovi individualne prehrane temelje se na laboratorijskoj i genetskoj dijagnostici - intoleranciji na hranu i nutrigenetici, što nam omogućuje izradu personaliziranih jelovnika, individualno praćenje kroz konstantni monitoring i unapređenje svih naših osobnih rezultata. Naravno da ništa ne može zamijeniti korištenje određenih lijekova dobivenih za određene dijagnoze, ali ciljane “zdrave” namirnice mogu pridonijeti poboljšanju zdravstvenog stanja. Osobno preferiram konzumaciju sezonske hrane i namirnica našeg podneblja u vremenu kad su baš dostupne, jer je tada najveća koncentracija vitamina i minerala u njima, jer nisu prerađivane, skladištene, tretirane i ostalo. Ako hranom ne možemo unijeti dovoljne količine vitamina i minerala, okrećemo se ciljanoj suplementaciji koja treba biti pod nadzorom i u dogovoru s nutricionistom - naglašava magistra nutricionizma.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo