Golemi srebrnasti balon se podizao i spuštao, plesao je lijevo-desno i činilo se kao da bi odletio u nebo samo da iznad njega nije krov hangara u zagrebačkoj Dubravi.
- Ispunjen je helijem, ali da bi doista odletio tamo gdje ga želimo vidjeti, treba ga “dopuniti” s dva milijuna eura - slikovito je objasnio Bojan Pečnik. Doktor je astrofizike i godinama se bavio problematikom planeta izvan Sunčeva sustava. Sada pak s Robertom Grilcem, također 35-godišnjakom, radi na projektu čija je svrha bliže Zemlji i koji im obećava ono što rijetki znanstvenici ističu kao glavni cilj svog rada - zaradu.
- Hipersfera je posebna vrsta zračne letjelice, tzv. zračni brod sličan cepelinu. Zamisao je da taj zračni brod stoji na 20 km visine iznad, primjerice Zagreba, te tjednima i mjesecima snima teritorij ispod sebe poput satelita. No, za razliku od satelita, kome treba tjedan ili više dana da bi došao na istu točku iznad Zemlje, hipersfera može snimati konstantno - pojasnio je Bojan Pečnik dok smo u hangaru prisustvovali demonstraciji rada prototipa letjelice. Ples balona po hangaru s laptopa kontrolira jedan od Pečnikovih suradnika.
- Ideju sam dobio čitajući članak o jednom američkom vojnom brodu. Kako su se tamo spominjale astronomske svote, razmišljao sam kako bi se taj brod mogao napraviti jeftinije, a da pritom ne služi samo u vojne svrhe - prisjetio se Pečnik kome je dugo vremena ideja hipersfere bila samo hobi, simpatična razbribriga koja je nadopunjavala njegov znanstveni rad.
Pečnik je prvo diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Sljedeća postaja mu je bila postdiplomski studij iz astrofizike na prestižnom Institutu Max Planck u Münchenu. Nakon doktorata vratio se u Hrvatsku te na Sveučilištu u Splitu pridružio kolegi Dejanu Vinkoviću, također povratniku iz inozemstva.
- S nekolicinom kolega na Sveučilištu u Splitu pokrenuli smo studij astrofizike na kome je već diplomirala prva generacija studenata. No, angažman u našoj akademskoj zajednici nije me zadovoljio, jer nismo imali dovoljnu podršku ni sveučilišne ni lokalne zajednice. Kako se sve sporo razvijalo, spoznao sam da želim raditi nešto što je dinamičnije. Odlučio sam stoga otići iz akademske zajednice i pokušati razviti projekt hipersfere - ispričao je Pečnik koji i dalje surađuje na studiju astrofizike u Splitu, ali kao vanjski suradnik.
Partnera za posao izvan akademske zajednice Pečnik je našao Robertu Grilcu. Prijatelji su iz ranih tinejdžerskih godina. Za razliku od znanstvenika Pečnika, Grilc je završio poslovnu školu MBA na Bledu, a šest je godina bio menadžer u Poljskoj.
- Najprije sam radio u Hrvatskoj za kompaniju koja se bavi distribucijom modnih marki za mlade. Kasnije sam, u suradnji s hrvatskim vlasnikom te kompanije osnovao i vodio sličnu tvrtku u Poljskoj koja je, za razliku od Hrvatske, vrlo otvorena prema stranim investitorima - ispričao je Grilc. A onda ga je Pečnik uveo u hipersferu.
- Startali smo s nula kuna, ali naoružani znanjem i snažnom voljom. Napravili smo poslovni plan u kome smo obrazložili kako se od, naizgled znanstveno-fantastične ideje, može osmisliti uspješan poduzetnički pothvat - rekao je Grilc, koji vodi poslovni dio projekta Hipersfera dok je Pečnik zadužen za tehničku stranu.
- Nakon što smo dovršili poslovni plan i napravili patentnu prijavu, otišli smo u poslovno-inovacijski centar BICRO, Vladinu agenciju za inovativne projekte. Njima se projekt svidio jer hipersfera predstavlja razvoj visoke tehnologije, a istodobno ima veliki komercijalni potencijal. BICR0 je dao za početak 3,5 milijuna kuna, a mi smo još sklupili dodatnih 1,5 milijun kuna od privatnih investitora u Hrvatskoj.
Ukupno smo dosad prikupili sedam milijuna kuna, od čega je pet milijuna kuna dao BICRO - ispričao je Pečnik koji je na projektu okupio mladi tim prosječne strarosti 27-28 godina.
- Projekt zapošljava 20 inženjera na puno radno vrijeme, a riječ je uglavnom o mladim ljudima koji su pred magisterijem ili su upravo magistrirali na FER-u, strojarstvu ili PMF-u. No, imamo i nekoliko starijih stručnjaka koji se aeronautikom bave već desetljećima. Primjerice, s nama je Branko Graf koji je poznavao legendarnog raketnog stručnjaka Wernera von Brauna - ispričao je Pečnik koji je “mlade hrvatske lavove informacijske tehnologije” privukao na projekt jer im je ponudio posao u struci.
- Svi, uključujući i nas dvojicu, imaju ugovor na određeno vrijeme jer nam je osigurano financiranje bilo vremenski ograničeno. Plaće su niske, ispod hrvatskog prosjeka za taj nivo obrazovanja, no svi ljudi na projektu su dioničari, tj. sudjeluju u dobiti ako se projekt jednom komercijalizira - pojasnio je Grilc.
Uspije li komercijalizacija projekta, hipersfera bi svoju primjenu mogla naći u nekoliko segmenata.
- Izvedemo li priču do kraja, njezin bi se komercijalni potencijal mogao mjeriti stotinama milijuna eura. Među potencijalnim korisnicima hipersfere mogli bi biti Vlada i njezine agencije koje su i danas najveći kupci satelitskih snimki. Kad uđemo u EU, hipersfera se može koristiti za nadzor šengenske granice. No, mogla bi služiti i za nadzor i optimizaciju prometa, nadzor mora, kao i za sustav rane dojave požara. Samo kod požara Hrvatska bi mogla smanjiti štetu za 500 milijuna kuna godišnje - pojasnio je Pečnik koji među potencijalnim korisnicima vidi i Google Earth servis te osiguravajuće kuće.
- Primjerice, vlasnici stanova i kuća, za nekoliko dolara godišnje, mogu imati konstantan video nadzor. Nitko ne može ući u kuću, a da vi to ne znate - dodao je Pečnik.
U protekle dvije godine Hipersferin je tim napravio brod promjera 3,5 metara, a sada je u planu nova letjelica promjera 15 metara. Treći bi brod, promjera 40 metara, trebao biti visok 20 metara, a težak jednu tonu.
- Razvoj letjelice je zamišljen kroz tri modela različite veličine kako bismo izbjegli moguće štete. Najmanja letjelica je napravljena, ispitana i pokazalo se da ispunjava sve naše zamisli. Počeli smo razvijati drugi brod promjera 15 metara koji će ići na 2,5 do tri kilometra visine što je svjetski rekord za letjelicu u toj klasi. Razvoj je gotov, napravljeni su planovi i ispitatni su prototipovi komponenti. Krenuli smo s konstrukcijom i proizvodnjom, no trenutno smo stali jer nemamo dovoljno sredstava. Da bismo završili komercijalni prototip, u iduće tri godine bit će nam potrebno 15 milijuna eura - rekao je Pečnik naglasivši da je Hipersferin tim sada u potrazi za investitorima. No, problem je što u Hrvatskoj velikim dijelom vlada antipoduzetnička klima, a zbog niza problema, od korupcije, spore administracije do visokih troškova rada, stranci nerado investiraju kod nas.
- Iako je potencijal investiranja u našoj zemlji velik, strani investitori zaobilaze Hrvatsku. Nama su čak uvjetovali da projekt premjestimo iz Hrvatske jer ne vjeruju trenutnoj politici i gospodarstvu. Mislim da bi hitno trebalo definirati strategiju kojom smjerom Hrvatska želi ići, a zatim otvoriti mogućnosti novim investitorima iz svijeta - zaključio je Grilc.