Skupina znanstvenika vjeruje da su pronašli komadić planeta Zemlje gdje se može udisati najčišći zrak na svijetu, oslobođen bilo kakve ljudske aktivnosti, a locirali su ga nad Južnim Oceanom, velikom vodenom masom koja okružuje Antarktiku.
U prvom istraživanju bioaerosolnog sastava Južnog Oceana, istraživači s državnog sveučilišta Colorado identificirali su atmosfersko područje netaknuto ljudskom aktivnošću.
Kako se klima brzo mijenja zbog ljudske aktivnosti, znanstvenici i istraživači teško pronalaze zemaljske kutke u kojima ljudska ruka nije imala utjecaja.
Ipak, profesorica Sonia Kreidenweis i njezin tim vjerovali su da će zrak iznad Južnog Oceana biti pod najmanjim utjecajem ljudske aktivnosti i prašine s drugih svjetskih kontinenata.
Istraživači su otkrili da zrak graničnog sloja, koji hrani niže oblake iznad Južnog oceana, ne sadrži aerosolne čestice nastale ljudskom aktivnošću, uključujući gorenje fosilnih goriva, izbacivanje otpadnih voda, proizvodnju gnojiva ili sadnju određenih kultura, ili dovezene iz drugih zemalja.
Onečišćenje zraka uzrokuju aerosoli, krute i tekuće čestice i plinovi koji lebde u zraku.
Znanstvenici su odlučili proučavati što je u zraku i otkud je došlo, koristeći bakterije u zraku kao dijagnostički alat za zaključivanje svojstava u donjoj atmosferi.
Znanstvenik i koautor studije Thomas Hill objasnio je da su aerosoli koji kontroliraju svojstva oblaka nad Južnim Oceanom snažno povezani s biološkim procesima u oceanu i da se čini da je Antarktika izolirana od rasipanja mikroorganizama i taloženja hranjivih tvari s južnih kontinenata, rekao je u priopćenju.
- Sveukupno gledano, to sugerira da je Južni Ocean jedno od rijetkih mjesta na Zemlji koje je minimalno pogođeno antropogenim aktivnostima, dodao je.
Znanstvenici su uzorkovali zrak na razini morske granice, dijelu atmosfere koja ima izravan kontakt s oceanom, dok su se nalazili u istraživačkom brodu koji putuje na jug iz Tasmanije u Australiji do leda Antarktike.
Znanstvenici su potom ispitali sastav mikroba u zraku koji se nalaze u atmosferi i često se šire vjetrom tisućama kilometara.
Uz pomoć sekvenciranja DNK, praćenjem izvora i analizom vjetrova znanstvenik i autor Jun Uetake utvrdio je da mikrobi dolaze iz oceana.
Iz bakterijskog sastava mikroba, istraživači su zaključili da aerosoli iz udaljenih područja na kopnu i ljudske aktivnosti, poput onečišćenja, ne putuju na nju.
Znanstvenici ističu da rezultati pokazuju veliku razliku u odnosu na sva druga istraživanja oceana, kako na sjevernoj hemisferi, tako i u suptropskom području, koja su otkrila da većina mikroba dolazi s kontinenata.
U studiji, objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, znanstvenici su to područje opisali kao "stvarno netaknuto".