Studija prof. Vlatke Zoldoš i njezina tima s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu objavljena u časopisu Nucleic Acids Research najcitiraniji je rad hrvatskih znanstvenika u 2017. godini. Riječ je o studiji iz veljače 2016. godine koja se sa 82 citata u godini nakon objavljivanja i službeno nalazi u skupini visoko citiranih radova, a neko vrijeme nakon objave nalazila se među najčitanijim radovima u svijetu. Zanimljivo je i to da je studija prof. Zoldoš i jedna od prvih primjena revolucionarne metode CRISPR-Cas9 kod nas.
- Naš rad “Repurposing the CRISPR-Cas9 system for targeted DNA methylation” objavljen u prestižnom časopisu Nucleic Acids Research jedan je od najznačajnijih u području CRISPR-Cas9 molekularnih alata za epigenetičku manipulaciju. Važno je naglasiti da je cjelokupno istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a - rekla je Vlatka Zoldoš, redovita profesorica na Biološkom odsjeku PMF-a.
- Uspjeli smo prvi objaviti dugo očekivani molekularni alat za ciljanu metilaciju DNK, gotovo pola godine prije grupe jednog od najpoznatijih epigenetičara prof. Jaenischa s Whitehead Institutea for Biomedical Research u SAD-u te grupe prof. Jurkowskog sa Sveučilišta u Stuttgartu - dodala je prof. Zoldoš.
Okolišni faktori
Naša sugovornica jedna je od pionirki na području epigenetike u Hrvatskoj. Riječ je o relativno novoj znanstvenoj disciplini koja se među ostalim bavi skrivenim utjecajem okoliša, čimbenika kao što su pušenje, prehrana i stres na naše gene. Jedna od najpoznatijih epigenetičkih studija veže se za tzv. nizozemsku gladnu zimu 1944./45. kada su nacisti blokirali opskrbu hranom u zapadnoj Nizozemskoj pa je stanovništvo bilo izloženo ekstremnoj gladi.
Znanstvenici su kasnije otkrili da ne samo da su djeca rođena u to vrijeme bila manja od svoje braće ili sestara rođenih prije ili poslije gladne zime, već su i njihova djeca također bila manja pri porodu. Također, jedna je epigenetička studija pokazala da su djeca osoba koje su preživjele holokaust izložena većem riziku od stresnih poremećaja.
Za razliku od genetike koja proučava redoslijed građevnih elemenata (A, G, C, T) u DNK, epigenetika se bavi proučavanjem kemijskih promjena u kromatinu (bilo na molekuli DNK ili proteinima histonima omotanim oko DNK). Kemijske promjene u kromatinu djeluju kao prekidači koji uključuju i isključuju gene.
- Mutacije su rijetki događaji, te je većina ljudske populacije predestinirana za dug i zdrav život. Međutim, većina populacije oboli do svoje 40-50 godine od neke multifaktorijalne bolesti. Uzrok se navode okolišni faktori koji kroz epigenetičke mehanizme mijenjaju ekspresiju gena u odsustvu mutacija. Danas su poznati molekularni mehanizmi koji povezuju okoliš s abnormalnom promjenom ekspresije gena – rekla je prof. Zoldoš.
- Puno epigenetičkih promjena događa se tijekom nastanka i progresije različitih bolesti poput dijabetesa, upalnih bolesti te raka. Međutim, epigenetičke promjene su reverzibilne, za razliku od mutacija. Stoga, epigenetičko inženjerstvo može teoretski reprogramirati bolesno stanje stanice u zdravo. Upravo je reprogramiranje upalnog u zdravo stanje stanice i obrnuto tema istraživanja moje grupe u okviru našeg Obzor 2020 projekta SYSCID - dodala je prof. Zoldoš.
Pokrenula kolegij
Naša sugovornica rođena je u Zagrebu gdje je 1992. godine diplomirala molekularnu biologiju na PMF-u. Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu Paris-Sud u Orsayju, a 2000. godine je doktorirala s dvojnim mentorstvom (Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište Paris-Sud). Nakon 15 godina rada na molekularnoj biologiji biljaka, 2007. godine utemeljila je Laboratorij za epigenetiku unutar Zavoda za molekularnu biologiju te fokusirala interes svojih istraživanja na epigenetiku bolesti u ljudi.
Dvije godine kasnije pokrenula i kolegij Epigenetika na diplomskom studiju molekularne biologije. Skupina prof. Zoldoš, koja trenutno broji 11 istraživača, uključena je u dva Obzor 2020 projekta te je dio Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju.