MARTA ZLATIĆ

Ovo je prva hrvatska znanstvenica koja je postala članica Royal Societyja: ‘Nisam se nadala u ovoj dobi‘

Dr. Marta Zlatić, prva hrvatska znanstvenica koja je postala članica Royal Society

 Osobni Arhiv/
Osnovan 1660. godine, Royal Society jedna je od najprestižnijih znanstvenih institucija u svijetu
Osnovan 1660. godine, Royal Society jedna je od najprestižnijih znanstvenih institucija u svijetu

Zagrepčanka Marta Zlatić prva je hrvatska znanstvenica koja je postala članica Royal Society (Kraljevsko društvo), britanske akademije znanosti. Osnovan 1660. godine, Royal Society jedna je od najprestižnijih znanstvenih institucija u svijetu čiji su članovi poput Isaaca Newtona, Charlesa Darwina, Alberta Einsteina i Stephena Hawkinga svojim teorijama oblikovali svijet u kojemu živimo.

Među prijašnjim članovima RSL-a bili su Ruđer Bošković (1761.), nobelovci Lavoslav Ružička (1942.) i Vladimir Prelog (1962.). Paško Rakić s Yalea postao je član 2016. godine, dok je australski znanstvenik hrvatskih korijena Ivan Marušić sa Sveučilišta u Melbourneu u tu uglednu instituciju izabran prošle godine. Također, 2016. godine Igor Rudan postao je član Royal Society u Edinburghu (RSE), institucije osnovane 1783. godine.

- Jako sam sretna. Ovo priznanje mog istraživačkog rada mi puno znači. Velika je čast pridružiti se mnogim inspirativnim prethodnicima i sadašnjim uglednim kolegama. Nisam očekivala da bi me mogli izabrati u Royal Society u ovoj dobi. U prosjeku su članovi bar deset godina stariji kad su izabrani – rekla nam je prof. Marta Zlatić, voditeljica istraživačkog tima iz neurobiologije na Sveučilištu Cambridge i na MRC Laboratoriju za molekularnu biologiju u Cambridgeu.

Marta Zlatić rođena je 1977. godine u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju, a nakon toga je dobila stipendiju za dodiplomski studij u Cambridgeu. Tamo je diplomirala, magistrirala i stekla doktorat is neurobiologije. Dio postdoktorskih studija završila je u Cambridgeu, a dio na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Od 2009. vodila je laboratorij na Janilia Research Campusu Medicinskog instituta Howard Hughes. Zatim je 2019. prihvatila poziv da se vrati na Cambridge, gdje vodi grupu na prestižnom MRC (Medical Research Council) Laboratoriju za molekularnu biologiju i na Odsjeku iz zoologije, Sveučilišta Cambridge. Također, voditeljica ERC (Europsko istraživačko vijeće) Consolidator projekta. Članica je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i Academy of Medial Sciences. Dobitnica je nagrade Eric Kandel Young Neuroscientist Prize (2017.) i Francis Crick Medal (2020.) koju Royal Society dodjeljuje za biologiju.

Cilj istraživanja Marte Zlatić i njezinih suradnika je razumjeti odnos između strukture živčanog sustava i njegove funkcije, naročito mehanizme učenja i donošenja odluka. Kao modelni organizam koriste vinsku mušicu (Drosophila melanogaster). Prije dvije godine tim prof. Zlatić objavio je u Scienceu mapu mozga larve vinske mušice, prvu cjelovitu mapu mozga neke kompleksne životinje, što je izazvalo veliku medijsku pozornost diljem svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. prosinac 2025 06:22