FINANCIRA ZAKLADA ZA ZNANOST

OVO SU NAJBOLJI PROJEKTI NAŠIH MLADIH ISTRAŽIVAČA Predstavljamo četiri najzanimljivija pothvata koja će lansirati karijere naših znanstvenika

Marko Todorov / Cropix

Irena Galić, Sunčica Bosak, Goran Sedmak i Ivana Herceg Bulić

 

Što će u idućih pet godina istraživati mladi hrvatski istraživači? Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) predstavila je u ponedjeljak rezultate natječaja za uspostavne znanstvene projekte iz 2017. godine.

Riječ je o programu potpora novih znanstvenih skupina koji omogućava da znanstvenici na početku samostalne karijere tijekom petogodišnjeg financiranja uspostave svoju istraživačku grupu ili laboratorij.

- Na natječaj je prijavljeno 165 projekata, od čega 50 posto sa Sveučilišta u Zagrebu. Nakon evaluacije u idućih pet godina odabrano je 80 projekata - rekao je akademik Dario Vretenar, iz HRZZ-a. Tijekom financiranja svaki od projekata iz prirodnih znanosti, biomedicine i zdravstva, tehničkih i biotehničkih znanosti dobit će 2 milijuna kuna, dok će oni iz društvenih i humanističkih znanosti dobiti do 1,5 milijuna kuna.

Evo 4 najzanimljivija.

Revolucija u analizi zdravlja srca
Zagreb, 120318.
HAZU.
Predstavljanje znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost odrzano je u dvorani Knjiznice HAZU.
Na fotografiji: Irena Galic (Fakultet elektrotehnike Osijek).
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Irena Galić (Fakultet elektrotehnike Osijek)

 

Irena Galić, izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike u Osijeku, voditeljica je projekta “Metode za interpretaciju medicinskih snimki za detaljnu analizu zdravlja srca”. Istaknula je kako kardiovaskularne bolesti uzrokuju godišnje više od 40 posto svih smrti u EU, a liječenje stoji oko 196 milijardi eura.

- Interpretacija prikupljenih medicinskih slika ovisna je o metodama računalne obrade, a potrebna programska podrška često je skupa što otežava pristup softveru manjim bolnicama - rekla je prof. Galić. Stoga je cilj njezina projekta razviti nove metode za analizu kardiovaskularne slike pacijenta.

Kako je Jelačić plac postao toplinski otok?
Zagreb, 120318.
HAZU.
Predstavljanje znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost odrzano je u dvorani Knjiznice HAZU.
Na fotografiji: Ivana Herceg Bulic (PMF).
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Ivana Herceg Bulić (PMF)

 

Doc. dr. Ivana Herceg Bulić vodit će projekt “Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj - od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja”.

- Procjene govore o tome da će u Europi do 2030. godine 80 posto stanovništva živjeti u gradovima. Međutim, urbani život uz brojne pogodnosti dovodi i do nepovoljnih ekoloških posljedica. Jedna od njih je urbani toplinski otok (UHI), fenomen koji karakterizira bitno viša temperatura zraka u gradu nego u lokalnom ruralnom području - kaže dr. Herceg Bulić.

Prvi na redu je Zagreb čiji glavni trg predstavlja primjer urbanog toplinskog otoka.

Koje sve bakterije žive u kornjačama?
Zagreb, 120318.
HAZU.
Predstavljanje znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost odrzano je u dvorani Knjiznice HAZU.
Na fotografiji: Suncica Bosak (PMF).
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Sunčica Bosak (PMF)

 

Posljednjih godina veliki hit u znanosti je istraživanje ljudskog mikrobioma, zajednice svih bakterija koje žive u našem organizmu. Doc. dr. Sunčica Bosak s PMF-a u Zagrebu odlučila je istražiti mikrobiom glavate želve.

- Glavata želva najbrojnija je vrsta kornjača u Sredozemnom moru. Pritom Jadransko more predstavlja važno područje za hranjenje i prezimljavanje te sredozemne populacije - pojasnila je dr. Sunčica Bosak, naglasivši da je zdravlje glavatih želvi, koje žive i do 80 godina, često ugroženo zbog plastičnog otpada, zagađivača i slučajnog ulova u ribolovnim alatima.

Što skriva ljudski mozak i kako to pomaže kod Parkinsona?
Zagreb, 120318.
HAZU.
Predstavljanje znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost odrzano je u dvorani Knjiznice HAZU.
Na fotografiji: Goran Sedmak (Medicinski fakultet).
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Goran Sedmak (Medicinski fakultet)

 

Doc. dr. Goran Sedmak s Medicinskog fakulteta u Zagrebu voditelj je projekta “Misterij subtalamusa - anatomska podjela subtalamičke jezgre”.

- Subtalamička jezgra otkrivena je još 1865. godine, a sadrži samo 500.000 neurona. Usporedbe radi, moždana kora sadrži čak 20 milijardi neurona - rekao je dr. Sedmak te naglasio da je istraživanje subtalamičke jezgre od iznimnog značenja za pacijente koji boluju od Parkinsonove bolesti.

Kako bi se izbjegle nuspojave tijekom dr. Sedmak istražit će subtalamičku jezgru pomoću klasičnih i modernih histoloških metoda.

Izdvajamo