Preboljeli covid-19 ili ne, Britanci stariji od 50 izašli su iz pandemije koronavirusa osjetno slabijih kognitivnih sposobnosti, pokazala je studija koju prenosi BBC. Više od 3000 ispitanika ispunjavalo je godišnje upitnike i testove za mjerenje promjena u pamćenju i drugim sposobnostima radi studije čiji je cilj bio rasvijetliti kako zdravi mozgovi stare i zašto se kod nekih ljudi razvija demencija.
Zabilježen je pad: to se dijelom može objasniti utjecajem stresa, usamljenosti i povećane konzumacije alkohola, kažu stručnjaci. Pandemijski strahovi, brige i neizvjesnosti te poremećaj rutine možda su ostavili dugotrajni štetan utjecaj na rad mozga, ističe se u radu objavljenom u znanstvenom časopisu The Lancet Healthy Longevity.
Stopa pada kognitivnih funkcija bila je ubrzana tijekom prve godine pandemije kad je proglašen lockdown. Pad sposobnosti pamćenja nastavio se i u drugoj godini. Najizrazitiji je kod ispitanika koji su otprije imali blage probleme s pamćenjem.
Glavna istraživačica, profesorica Anne Corbett sa Sveučilišta u Exeteru, rekla je za BBC da je pandemija možda ubrzala propadanje mozga. Proglašenje lockdowna i druga epidemiološka ograničenja možda su ostavili dugotrajan utjecaj na funkcioniranje mozga starijih od 50, kaže ona. Možda, ne može tvrditi, jer studija ne daje osnove za uzročno-posljedično zaključivanje.
Profesorica Corbett je pozvala sve da rezultate shvate ozbiljno. "Sada je važnije nego ikad osigurati podršku osobama s ranim kognitivnim padom, osobito zato što je moguće poduzeti mjere kako bi kasnije smanjili rizik od demencije", poručuje. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, ističe ona, najbolje je da zakažete pregled kod svog liječnika opće prakse.
Učinak pandemije na opću populaciju bio je katastrofalan, ističe dr. Dorina Cadar, stručnjakinja za demenciju s Medicinskog fakulteta u Brightonu i Sussexu. Mnoge dugoročne posljedice covida-19 i epidemioloških mjera ostale su nepoznate, ukazuje ona.
Pozvala je na dodatna istraživanja: iako studije ne mogu dokazati uzrok i posljedicu, sve je više dokaza da neki od opisanih čimbenika, poput života u izolaciji, mogu negativno utjecati na zdravlje mozga. Premda genetika igra važnu ulogu, znamo da na zdravlje našeg mozga u kasnijim godinama može utjecati i niz čimbenika osobnog zdravlja i životnog stila, ističe i dr. Susan Mitchell iz britanskog Instituta za istraživanje Alzheimerove bolesti.
Prijašnje studije pokazale su da je pandemijski stres izazvao ubrzano starenje i u mozgovima tinejdžera, kakvo je prije bilo zabilježeno kod djece koja pate od dugotrajnog zanemarivanja i zlostavljanja.