Pitate se koliko je vrtlarenje dobro za vas? Studije su pokazale da je čak i sam pogled na vrt odličan za zdravlje

Za mnoge ljude posjet liječniku često završava prepisivanjem lijekova. Ali što kad bi vam liječnik prepisao šetnju parkom ili rad u vrtu umjesto konvencionalne medicine? Dobrobiti boravka u prirodi za mentalno zdravlje odavno su poznate, no znanstvenici kažu da zdravstvena vrijednost boravka u prirodi nadilazi onu psihološku. Primjerice, istraživanja sugeriraju da kontakt s mikrobima u okolišu, posebice tijekom vrtlarenja, može "uvježbati" naš imunološki sustav i ojačati mikrobne zajednice na našoj koži, u dišnim putovima i crijevima. Stoga se posljednjih godina u nekim zemalja koriste "zeleni recepti" za prevenciju, ali o liječenje fizičkih stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i plućnih bolesti.

Kad se počelo uvoditi "zelene recepte"?

Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), liječnici na Novom Zelandu bili su među prvima koji su izdavali "zelene recepte" još krajem 1990-ih. To je zatim postalo ustaljeni dio vladine "zdravstvene ponude": stanovnici se čak mogu sami prijaviti kako bi ostvarili niz besplatnih zdravstvenih pogodnosti.

Norveška je 2015. godine postala jedna od prvih zemalja s nacionalnim planom skrbi za demenciju koji uključuje dnevnu uslugu "Inn på tunet" - u prijevodu "u dvorište". Riječ je o dnevnoj skrbi u sklopu koje se osobe s demencijom ili mentalnim i fizičkim invaliditetom uključuju u vrtlarske radove na farmama. Takve farme sada postoje i u Nizozemskoj te u Velikoj Britaniji. Kako istraživači prepoznaju ogromne kognitivne koristi rada na zemlji, sve više zajednica integrira vrtlarstvo u zdravstvenu skrb putem društveno propisanih aktivnosti u prirodi ili zelenih recepata. - Zeleni recepti mogu povećati tjelesnu aktivnost i društvenu povezanost, a istodobno smanjiti stres, što ima višestruke pozitivne učinke na krvni tlak, kontrolu šećera u krvi i zdravu težinu, smanjujući rizik od bolesti koje mogu dovesti do demencije - rekla je za BBC Future Melissa Lem sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru. - Svi znamo da više tjelesne aktivnosti poboljšava mentalno i fizičko zdravlje, ali vrtlarenje pojačava te dobrobiti - dodala je Melissa Lem.

Što pokazuju istraživanja?

Tijekom posljednjih 20 godina deseci studija pokazali su da rad u vrtu ili šetnja vrtom, pa čak i njegovo promatranje izdaleka imaju opipljive i mjerljive koristi. "Prepisivanje prirode na recept" može pomoći u smanjenju anksioznosti i poboljšanja mentalnog zdravlja, otkrila je prošlogodišnja studija istraživača sa Sveučilišta u Exeteru. U studiji je sudjelovalo ukupno 8339 osoba s mentalnim problemima koje su se bavile aktivnostima temeljenim na prirodi, poput aktivnosti u zaštiti prirode i vrtlarstvu. Također je dokazano da vrtlarenje poboljšava pažnju, smanjuje stres i ovisnost o lijekovima. Mnogi ljudi također izvještavaju da osjećaju smisao i svrhu kada vrtlare, što je važan doprinos dobrobiti. - Radeći s biljkama, ljudi nekako vide gdje se one uklapaju u svijet - rekla je za New York Times Emilee Weaver, voditeljica programa terapijske hortikulture u Botaničkom vrtu Sjeverne Karoline. Znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu istraživali su postoji li možda veza između vrtlarenja i promjena u inteligenciji tijekom života. Studija je usporedila rezultate testova inteligencije sudionika u dobi od 11 i 79 godina. Rezultati su pokazali da su oni koji su provodili vrijeme vrtlareći pokazali veće poboljšanje kognitivnih sposobnosti tijekom života od onih koji to nisu činili nikada ili su činili rijetko. "Uključivanje u vrtlarske projekte, učenje o biljkama i općenito održavanje vrta uključuje složene kognitivne procese poput pamćenja i izvršnih funkcija", istaknula je voditeljica istraživanja Janie Corley u priopćenju za javnost.

Kako vrtlarstvo pomaže u borbi s demencijom?

Vrtlarenje je povezano s dugovječnošću, pokazala je studija koja je 2018. godine objavljena u časopisu Clinical Medicine. Rad u vrtu ne samo da osigurava stalnu opskrbu svježim povrćem nego može i smanjiti stres i povećati izloženost suncu odnosno povećati razinu vitamina D u organizmu. Također nudi osjećaj postignuća i svrhe, kao i društvenu interakciju, što je još jedan važan ključ dugovječnosti. Jedna studija Sveučilišta New South Wales iz 2006. godine, koja je pratila australske muškarce i žene tijekom njihovih šezdesetih godina, otkrila je da su oni koji su svakodnevno vrtlarili imali 36 posto manji rizik od razvoja demencije od onih koji to nisu činili. Istraživanja pokazuju da ljudima koji već imaju demenciju vrtlarenje pomaže u poboljšanju raspoloženja, sposobnost komunikacije i funkcioniranja više od drugih aktivnosti.

Koliko su blagotvorni mikroorganizmi iz tla?

Kako je objavio Los Angeles Times, nekoliko studija ukazuje na koristi od samog boravka na tlu prepunom bakterije koja ne uzrokuje bolesti: Mycobacterium vaccae. Ova vrsta benigne bakterije živi u tlu diljem svijeta, a otkrio ju je 1970-ih imunolog John Stanford na obali jezera Kyoga u Ugandi. Istraživači su prethodno primijetili da pacijenti oboljeli od gube ili lepre koji su živjeli oko jezera bolje reagiraju na liječenje od onih koji su primali istu terapiju u drugim područjima. Christopher Lowry, profesor na Sveučilištu Colorado Boulder, objavio je 2007. godine u časopisu Neuroscience studiju koja je pokazala da miševi izloženi M. vaccae imaju povećanu razinu serotonina u mozgu, što je potaknulo naslove poput: "Je li prljavština novi antidepresiv?" U studiji iz 2016. objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, Lowry i njegov tim otkrili su da miševi kojima je ubrizgana bakterija M. vaccae pokazuju manje anksioznosti, čak i kada su bili smješteni s agresivnim miševima nasilnicima.

Tragom Lowryjevih istraživanja, u Finskoj su istraživači unijeli šumsko tlo u igralište vrtića gdje su djeca u sklopu igre sadila biljke. Studija objavljena 2020. godine u časopisu Science Advances pokazala je da su nakon 28 dana ta djeca imala jaču aktivnost imunološkog sustava od vršnjaka koji su se igrali u tradicionalnim asfaltnim i šljunčanim igralištima.

Što je uvjetovala evolucija?

Samo gledanje vrtova može ubrzati zacjeljivanje, pokazao je u nizu studija koje je 1980-ih i 1990-ih vodio Roger Ulrich, profesor na Sveučilištu Chalmers u Švedskoj i jedan od pionira ekološke psihologije. Ulrich, tada profesor na Sveučilištu Texas A&M, vodio je klinički istraživački projekt u sklopu kojeg su praćeni pacijenti koji su imali operaciju žučnog mjehura u Pennsylvaniji. Studija je značajno dokazala da već samo soba s pogledom na prirodu poboljšava postoperativni oporavak pacijenta. Pacijenti u sobama s pogledom na vrt kraće su boravili u bolnici i manje uzimali lijekove protiv bolova nego pacijenti čija je soba imala pogled na zid od opeke.

Ulrich smatra da su te reakcije potaknute evolucijom. Naime, sposobnost oporavka od stresne situacije bila je važna za preživljavanje naših predaka. Kako je tendencija oporavka od stresa u prirodnim okruženjima bila genetički povoljna, prenosila se generacijama. To bi moglo objasniti zašto čak i kratki boravci u vrtu ili prirodi općenito mogu poboljšati dobrobit modernih ljudi.