BRZINA TROŠENJA

PITATE SE KOLIKO JOŠ MOŽETE IZDRŽATI? ZNANSTVENICI SU UPRAVO OTKRILI KRAJNJU GRANICU 'To je limit preko kojega prosječna osoba ne može...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2019. u 19:06

, Image: 4406338, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Gdje je krajnja granica ljudske izdržljivosti? Znanstvenici su to otkrili analizirajući maratonske utrke u kojima sportaši sagorijevaju velike količine energije. Za prosječnu osobu ona iznosi 4.000 kalorija dnevno, a za mjeru su koristili brzinu metabolizma u stanju mirovanja tijela.

Zaključili su da tijelo može izdržati opterećenje koje je 2,5 puta veće od brzine metabolizma u mirovanju, te da svako opterećenje veće od toga nije dugoročno održivo.

Pritom je zanimljivo kako su znanstvenici američkog Sveučilišta Duke, gdje je istraživanje provedeno, utvrdili da su trudnice pravi šampioni izdržljivosti, jer žive na granici opterećenja s kojim se ljudsko tijelo može nositi. Konkretno, prema mjerenjima, žene u drugom stanju koriste energiju 2,2 puta brže nego u stanju mirovanja.

Istraživanje je započeto s proučavanjem trkača koji su sudjelovali u utrci Race Across the USA, pri čemu su istrčali gotovo 5.000 kilometara u 140 dana.

Primijećeno je da postoji povezanost između duljine trajanja sportskog događaja i potrošnje energije - što događaj dulje traje, tim je teže izgoriti kalorije. Kad se radi o kratkim vježbama, ljudi se mogu nositi s energetskom potrošnjom daleko iznad brzine njihova metabolizma, ali na dulje staze to nije održivo.

"Možete raditi doista intenzivne stvari nekoliko dana, ali ukoliko želite da to potraje, morat ćete malo usporiti", kazao je dr. Herman Pontzer sa Sveučilišta Duke za BBC.

Znanstvenici smatraju da njihov zaključak o 2,5 većoj maksimalnoj izdržljivoj brzini sagorijevanja energije ovisi o ljudskom probavnom sustavu više nego o srcu, plućima ili mišićima. Opazili su, naime, da tijelo ne može probaviti, apsorbirati i procesuirati dovoljno kalorija i hranjivih tvari da održi povišeni stupanj potrošnje energije.

Tijelo pritom može koristiti svoje vlastite resurse, sagorijevajući masnoću ili mišićnu masu, što se kasnije može nadoknaditi. Međutim, to vrijedi samo za napore kraćeg trajanja. Kod ekstremnih napora na granicama ljudske izdržljivosti tijelo mora balansirati svoje korištenje energije, ističu.

Izdvajamo