Plavi kitovi najveće su životinje koje su ikad živjele na Zemlji. Sad su najednom zašutjeli, znanstvenici su jako zabrinuti

Uz obalu Kalifornije više ne odzvanja pjev plavetnih kitova, što je uznemirilo znanstvenike koji smatraju da bi to mogao biti znak ozbiljnije prijetnje morskom ekosustavu.

Tijekom šest godina znanstvenici su pratili zvučne signale tri vrste kitova – plavetnih, grbavih i velikih kitova, odnosno perajara – u Sjevernom Tihom oceanu, unutar ekosustava kalifornijske struje (California Current Ecosystem - CCE).

Koristeći podvodni mikrofon (tzv. hidrofon) smješten na dnu oceana, istraživači su analizirali učestalost zvukova koje ovi veliki kitovi usani ispuštaju kako bi procijenili koliko ih ima na području na kojem se inače hrane i kako se ponašaju.

Studija, objavljena u veljači u časopisu Public Library of Science, otkrila je pad u broju zabilježenih pjesama plavetnih kitova i kitova perajara u dva od tri promatrana međugodišnja razdoblja nakon 2017. godine.

Snimanja su započela 2015., na vrhuncu višegodišnjeg toplinskog vala u moru.

Neobično zagrijavanje započelo je 2013., kada je velika masa tople vode, nazvana ‘Mrlja‘ (The Blob), krenula iz Beringova mora i Zaljeva Aljaske prema obalama zapadne obale SAD-a.

Istovremeno, otrovnost hranidbenog lanca u CCE-u bila je na iznimno visokoj razini zbog ekstremnog cvjetanja štetnih algi (HAB), što je, prema studiji, dovelo do ‘najrasprostranjenijeg trovanja morskih sisavaca ikad zabilježenog, uključujući i kitove‘.

Temperatura mora tada je bila u prosjeku viša za 4,5 °C, a toplinski val se proširio na oko 3.200 kilometara površine Tihog oceana do 2016.

Zagrijavanje je stvorilo pogodne uvjete za razvoj algi koje su uništile populaciju račića krila, što je za posljedicu imalo da ocean utihne, odnosno da kitovi prestanu pjevati.

‘To vam je kao da pokušavate pjevati dok gladujete. Kitovi su svu svoju energiju usmjeravali samo na pronalazak hrane‘, rekao je John Ryan, biooceanograf iz Monterey Bay Aquarium Research Institutea i jedan od autora studije, za National Geographic.

Ryan je to opisao kao ‘najveće trovanje morskih sisavaca koje je ikad dokumentirano‘, što je za kitove značilo izrazito teško razdoblje.

Tijekom razdoblja istraživanja, broj pjesama plavetnih kitova smanjio se za 40 posto.

Studija sugerira da su plavetni kitovi 2019. morali tražiti hranu na mnogo širem području zbog izrazito male količine račića krila na uobičajenim lokacijama.

Plavetni kitovi - najveće životinje na planetu - imaju strogo specijaliziranu prehranu temeljenu gotovo isključivo na krilu, dok grbavi kitovi jedu širi spektar hrane, uključujući i male ribe.

Zanimljivo, ‘Mrlja‘ nije značajnije utjecala na populaciju malih riba poput inćuna i sardina, pa su grbavi kitovi nastavili pjevati, a njihova je vokalna aktivnost čak i porasla.

Udio dana s detektiranom pjesmom grbavih kitova povećao se s 34 posto na 76 posto tijekom šestogodišnjeg razdoblja.

Tišina oceana zabrinjava znanstvenike koji pokušavaju dokučiti dugoročne posljedice ‘Mrlje‘ i sličnih anomalija, koje su, prema podacima, od 1940-ih do danas postale tri puta učestalije.

‘Ovakvi toplinski valovi imaju posljedice za cijeli ekosustav‘, izjavila je suautorica studije i morska biologinja Kelly Benoit-Bird iz Monterey Bay Aquariuma. ‘Ako kitovi ne mogu pronaći hranu, iako mogu prijeći cijelu zapadnu obalu Sjeverne Amerike, to ima velike posljedice na populaciju.‘

Dulje vrijeme traženja hrane smanjuje energiju koju životinje ulažu u razmnožavanje, što dovodi do opadanja broja plavetnih kitova.

‘Gdje se nalaze i što rade može nam mnogo reći o zdravlju cijelog ekosustava. Mrlja je dobar primjer koliko dugoročne mogu biti te posljedice‘, rekla je ekologinja Dawn Barlow sa Sveučilišta Oregon.

‘Znanost jasno pokazuje da klimatske promjene utječu na oceane. Slušati i učiti iz tih područja ključno je za našu budućnost. Sada više nego ikad, važno je – slušati.‘