ZNANSTVENO OTKRIĆE

POTVRĐENO DA JE ŽIVOT NA ZEMLJI STAR 3,5 MILIJARDI GODINA 'Ako je život tako brzo stigao na Zemlju, je li mogao i na druge planete'

John Valley (lijevo) i Stephen Schopf (desno)

 

Nakon gotovo četvrt stoljeća istraživanja američki znanstvenici William Schopf i John Valley uspjeli su dokazati da su fosili stari 3,5 milijardi godina porijeklom iz Zapadne Australije uistinu najstariji ostatak živog svijeta na Zemlji. Ovo važno otkriće objavljeno je jučer u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

- Riječ je o mikrofosilima iz Zapadne Australije gdje su nađeni neki od najstarijih fosilnih ostataka. Vodili su se prijepori jesu li to uistinu ostaci živog svijeta. No, znanstvenici su sada uspjeli dokazati da su to uistinu ostaci pet vrsta bakterija. To pokazuje da je život na Zemlji vrlo star, čak 3,5 milijardi godina - rekao je dr. Tomislav Domazet Lošo s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB).

Još od 1993.

Otkriće mikrofosila iz Zapadne Australije (tako su nazvani jer nisu vidljivi golim okom) objavljeno je u prestižnom časopisu Science 1993. godine kada je William Schopf opisao male, cjevaste strukture bakterija i mikroba.

Te su strukture pronađene još 1982. godine na Apex Chertu, stijeni u Zapadnoj Australiji poznatoj po dobro očuvanim ostacima ranog života. No, tadašnje su Schopfove tvrdnje da su to najstariji oblici života dovedene u pitanje. Njegovi su kritičari tvrdili da su “Schopfovi mikrofosili” samo čudni minerali koji izgledaju kao biološki uzorci. No, koristeći nove tehnologije istraživanja, William Schopf, profesor paleobiologije na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), i John W. Valley, profesor geoznanosti na Sveučilištu Wisconsin-Madison, pokazali su da su mikrofosili uistinu ostaci živog svijeta.

Primjer jednog od mikrofosila koji je osam puta tanji od vlasi ljudske kose, a izvučen je iz komada stijene

 

Njihova studija opisuje 11 mikrobnih uzoraka pet zasebnih vrsta, povezujući njihove morfologije s kemijskim znakovima koji su karakteristični za život. Neki od njih predstavljaju sada izumrle bakterije i mikrobe iz domene života po nazivu arheje, dok su drugi uzorci slični mikrobiološkim vrstama koje postoje i danas. Rezultati također sugeriraju kako su svi ti primitivni oblici života mogli preživjeti na našem planetu bez kisika. - Fosili iz Apexa su skrpljeni. Teško ih je naći. Teško ih je istraživati - rekao je William Schopf, direktor Centra za istraživanje evolucije i porijekla života pri UCLA, koji je mikrofosilima iz Zapadne Australije posvetio i knjigu “Kolijevka života” (Cradle of Life).

- Ljude uistinu zanima kad se život pojavio na Zemlji. Ova studija oduzela mi je deset puta više vremena i bila je mnogo teža nego što sam na početku zamišljao. Ali, uspjeli smo jer je u našem timu bilo mnogo posvećenih ljudi koji su uzbuđeni zbog ovog otkrića još od prvog dana istraživanja - izjavio je za časopis Science Daily prof. John Valley.

Kako je nastao život na Zemlji, koja je kao planet oblikovana prije 4,567 milijardi godina, jedna je od najvećih znanstvenih zagonetki. U glasovitom eksperimentu iz 1953. godine američki je znanstvenik Stanley Miller pokazao da su osnovni kemijski blokovi života, kao što su aminokiseline, mogli nastati u atmosferskim uvjetima koji su vladali na Zemlji prije tri-četiri milijarde godina. Tako je rođena ideja da su oceani “primordijalna juha” u kojoj je rođen život.

Danas je u znanstvenim krugovima uvriježeno mišljenje da su se prvi oblici života na Zemlji pojavili u razdoblju koje datira otprije 3,4 milijarde do 3,5 milijardi godina.

Zanimljivo je da su ranije studije Johna Valleyja i njegova tima s početka 2000-ih pokazale da je tekuća voda u oceanima na Zemlji postojala već prije 4,3 milijarde godina. To je bilo samo 250 milijuna godina nakon formiranja Zemlje te 800 milijuna godina prije nego što su mikrofosili iz Apex Certa bili živi. - Nemamo direktan dokaz da je život postojao prije 4,3 milijarde godina, ali nema razloga zašto ga ne bismo mogli imati. To je nešto što bismo željeli otkriti - rekao je Valley.

Komad stijene iz Australije iz koje je izvučen ljudski fosil

 

Dugi pola milimetra

U ožujku ove godine britanski znanstvenici dr. Matthew Dodd i dr. Dominic Papineau s University Collegea of London u vodećem su znanstvenom časopisu Nature objavili otkriće najstarijih oblika života čija se starost procjenjuje između 3,7 i 4,29 milijardi godina.

Ti su ostaci također mikrofosili jer su u promjeru poput polovice ljudske vlasi, a u dužini do pola milimetra. Otkriveni su u kamenju koje se nalazi u pojasu Nuvvuagittuq u Quebecu. To područje s najstarijim poznatim stijenama od 4,29 milijardi godina posjetio je 2008. dr. Dominic Papineau. Uzeo je nekoliko uzoraka koje je zatim s Doddom analizirao u laboratoriju na UCL-u.

- Najuzbudljivije u našim otkrićima jest to da je život uspio krenuti ranije na Zemlji, što upućuje na zanimljivo pitanje o onome što se zbivalo na Marsu i drugdje u svemiru. Ako je život tako brzo stigao na Zemlju, je li mogao i na druge planete - izjavio je Matthew Dodd nakon objave studije u Natureu.

Ipak, mnogi su znanstvenici skeptični prema tom otkriću i smatraju kako britanski znanstvenici nisu iznijeli dovoljno dokaza za svoje tvrdnje.

I dok traju prijepori u akademskoj zajednici, javnost je uistinu zadivljena činjenicom da je život na Zemlji tako star. Možemo se stoga nadati da će daljnji tehnološki napredak donijeti još preciznija otkrića. 

Tagovi

Promo

Izdvajamo