Znanstvenici su pronašli dokaze da je Zemlja prije tri milijarde godina bila posve voden planet prekriven jednim globalnim oceanom, piše Guardian.
Tajnu su otkrili kemijski tragovi primijećeni na drevnom komadu oceanske kore, dijelu Zemljine litosfere koja se nalazi ispod oceanskih bazena, a koji upućuju na to da je Zemlja jednom bila posve lišena kontinenata.
Ako ova saznanja potvrde i buduća istraživanja, to će pomoći znanstvenicima da prerade svoju teoriju o tome kako su se prvi jednostanični organizmi pojavili na Zemlji i koji bi drugi svjetovi još mogli biti naseljivi.
'Rana Zemlja bez izdignutih kontinenata sličila je na 'vodeni svijet' što bi moglo promijeniti dosadašnju teoriju o postanku i evoluciji života na Zemlji kao i dati naznake o tome gdje bi još život bio moguć', napisali su znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Nature Geoscience.
Boswell Wing sa Sveučilišta Colorado i njegov bivši student Benjamin Johnson koji sada predaje na Sveučilištu Iowa, pokrenuli su projekt kako bi dobili nova saznanja o tome kako je drevna Zemlja možda mogla izgledati.
Njihov rad koncentrirao se na geološko područje zvano okrug Panorama u sjeverozapadnoj Australiji gdje se komad 3,2 milijarde godina stare ploče oceanskog dna prevrnuo u stranu. U prastaroj oceanskoj kori ostali su zarobljeni kemijski tragovi nekadašnjeg oceana koji je prekrivao čitav planet.
Znanstvenici su se usredotočili na različite tipove kisika koje je morska voda donijela u koru. Posebno su analizirali dva izotopa - kisik-16 i tek nešto teži kisik-18 - koje su izvadili iz više od stotinu uzoraka kamena.
Ustanovili su da je morska voda prije 3,2 milijarde godina kad je kora formirana, sadržavala više izotopa kisika-18. Najvjerojatnije objašnjenje je da Zemlja u to vrijeme nije imala kontinente jer kad se oni formiraju, glina koju sadrže apsorbira teške izotope kisika iz oceana.
'Bez kontinenata iznad oceana, vrijednosti kisika bi bile mnogo drugačije nego su danas, a to je upravo ono što smo mi pronašli', kazao je Johnson. 'Najjednostavnije objašnjenje je ono da nije bilo formiranog tla.'
No, ova saznanja ne znače da je Zemlja u to vrijeme bila bez ikakvog kopna. Znanstvenici pretpostavljaju da su postojali mali 'mikrokontinenti' koji su ponegdje provirivali iz oceana. No ipak ne misle da su planetom dominirali veliki zemljom bogati kontinenti kao što je danas slučaj.
'Zamišljam onakav prizor kakav vidite kad se približavate otočju Galapagos sa zapada: veliko oceansko prostranstvo na sjeveru i jugu s malim vulkanskim hridima koji jedva dodiruju površinu oceana', kaže Wing.
No, drugi znanstvenici upozoravaju da su moguća i drugačija objašnjenja. Isti kemijski tragovi bi se mogli naći i da su se kontinenti formirali puno sporije nego danas ili da je glina u kontinentima koja apsorbira izotope kisika formirana u moru, a ne na kopnu.
Zasad još ostaje misterij kad su se doista kontinenti formirali, što se najvjerojatnije dogodilo zbog postupnog usporavanja gubitka topline iz Zemljine unutrašnjosti. No, prije pola milijarde godina, na Zemlji je postojao jedan veliki superkontinent Gondvana koji je egzistirao sve do jurskog perioda prije otprilike 180 milijuna godina.
Profesor Wing sada planira analizirati izotope kisika iz mlađih dijelova oceanske kore u nadi da će otkriti kada su se točno kontinenti izdigli iz mora.
'Najstariji sačuvani dijelovi kontinenata stari su oko četiri milijarde godina, a o tome kad su se izdigli prvi kontinenti, rasprava još uvijek traje', kazao je Alan Hastie, petrolog sa Sveučilišta Birmingham.
'Geolozi koriste razne metode kako bi pokušali otkriti kako se volumen kontinenata mijenjao kroz vrijeme. Ovo je jako važno jer su vulkani, koje se povezuje s rastom kontinenata, i erozija tla promijenili sastav Zemljinih oceana i atmosfere. Zbog toga je svako istraživanje koje nam pomaže da odredimo kad su se kontinenti pojavili, iznimno dobrodošlo.'