Na današnji dan, prije 50 godina, iz Svemirskog centra "John F. Kennedy" u Cape Canaveralu na Floridi, lansirana je letjelica Apollo 17, posljednja NASA-ina misija na Mjesec s ljudskom posadom: astronautima Eugeneom Cernanom (zapovjednik), Harrisonom Schmittom i Ronom Evansom. Let prema Mjesecu odvijao se prema planu, a tom prilikom astronauti su snimili i glasovitu fotografiju "Plavi mramor u crnom bespuću", najviše prikazivanu sliku Zemlje u povijesti. Temeljni cilj misije Apollo 17 bio je uzeti i istražiti uzorke stijenja s Mjeseca te napraviti geološka istraživanja tih uzoraka.
Lunarni modul Challenger s Eugeneom Cernanom i Harrisonom Smithom sletio je 11. prosinca u regiju Taurus-Littrow. Nakon što su se spustili na Mjesec, Cernan i Schmitt su tri puta izlazili u šetnje koje su trajale od sedam, osam i 7,3 sata. Kretanje im je uvelike olakšao lunarni rover iako je tijekom prve šetnje došlo do njegova oštećenja. Cernan i Schmitt u roveru su prešli ukupno 33,88 kilometara po dolini Taurus-Littrow gdje su ostavili velik broj instrumenata, koji su sve do 1977. godine slali podatke na Zemlju. Također, lunarni rover kojim su se koristili tijekom tri izlaska i dalje je na Mjesecu.
Dok je Evans kružio oko Mjeseca u zapovjednom modulu America, Schmitt i Cernan su sakupili 111 kilograma kamenja, što je rekordan "ulov" u svim misijama na Mjesecu. Među tim uzorcima bio je i Troctolite 76535, kamen koji je pronašao Harrison Schmit. Taj je kamen proglašen "najpoznatijim uzorkom nađenim na Mjesecu".
Eugene Cernan i Harrison Schmitt uspješno su se 14. prosinca 1972. spojili s Ronom Evansom u zapovjednom modulu America u orbiti. Prije uzlijetanja, astronauti su ostavili i posvetu na ljestvama silaznog dijela lunarnog modula Challenger na kojoj piše: "Na ovome je mjestu ljudski rod okončao svoje prvo istraživanje Mjeseca. Prosinac 1972. A.D. Neka se duh mira u kojem smo stigli odrazi na život cijelog čovječanstva."
Kad su se pridružili Evansu, Cernan i Schmitt skinuli su kacige. No, odjednom je Schmitt počeo kihati, oči su mu se zacrvenjele, a grlo zapeklo.
- Nisam znao da sam alergičan. Prašina je zaista smetala mojim očima i grlu - objašnjavao je kasnije Schmitt.
Simptomi su trajali dva sata, a NASA-ini liječnicu su kasnije potvrdili da je Schmitt alergičan na Mjesečevu prašinu.
Misija Apollo 17 postavila je niz rekorda. Osim što su astronauti donijeli na Zemlju najveću količinu Mjesečeva kamenja, ostvarili su i najduži boravak na površini Mjeseca: čak 3 dana, 2 sata i 59 minuta (usporedbe radi, prvi čovjek na Mjesecu, Neil Armstrong, nije bio ni jedan cijeli dan). Također, Cernan i Schmitt bili su u najdužem hodu po Mjesecu. Postavili su rekord u najdužem radnom danu (sedam sati i 37 minuta), najdužem ukupnom vremenu provedenom izvan letjelice (22 sata i 4 minute), najvećem udaljavanju od landera (7,5 kilometara) i najvećoj ukupnoj prijeđenoj udaljenosti (33,88 kilometara).
Nakon misije Apollo 17, trojica astronauta otišla su različitim putovima.
Ron Evans napustio je NASA-u 1977. godine i napravio karijeru u industriji ugljena. Umro je 1990. godine od infarkta u snu u dobi od 56 godina.
Eugene Cernan se nakon odlaska iz NASA-e okrenuo privatnom biznisu, no uživao je u medijskoj slavi "posljednjeg čovjeka na Mjesecu". O njemu je 2014. godine snimljen i film. Cernan je preminuo 2017. godine u 83. godini.
Harrison Schmitt (87), posvetio se akademskoj i političkoj karijeri, a danas je umirovljeni sveučilišni profesor geologije i bivši republikanski senator iz Novog Meksika. Dr. Rock (stijena), kako su zvali Schmitta u NASA-i, nakon smrti Eugena Cernana nosi titulu "posljednjeg živućeg čovjeka koji je hodao na Mjesecu".
No, ostvare li se NASA-ini planovi u sklopu programa Artemis u sklopu koga se Amerikanci vraćaju na Mjesec, tu bi titulu 2025. godine mogao ponijeti netko od astronauta nove generacije.
Podsjetimo, u sklopu misije Artemis I. prema Mjesecu je lansirana letjelica Orion (s testnim lutkama) koja bi se 11. prosinca trebala spustiti u vode Tihog oceana. Misija Artemis II. s ljudskom posadom letjet će do Mjeseca i natrag 2024. godine dok bi se misija Artemis III. s astronautima 2025. godine trebala spustiti na Mjesec.