ČUDNA ATMOSFERA

Raspao se polarni vrtlog, sada se svi pitaju što nas čeka na zimu: ‘Ovo se dogodilo dvaput u povijesti‘

Polarni vrtlog

 Ai Ilustracija/
Jaki zapadni vjetrovi koji inače kruže oko Sjevernog pola promijenili su smjer, što je najraniji takav slučaj otkako postoje mjerenja
Jaki zapadni vjetrovi koji inače kruže oko Sjevernog pola promijenili su smjer, što je najraniji takav slučaj otkako postoje mjerenja

Polarni vrtlog ili vorteks je ogromni sustav hladnog zraka i jakih vjetrova koji kruži oko Sjevernog pola, na visini od oko 10 do 50 kilometara iznad površine Zemlje. Taj vrtlog zadržava hladni arktički zrak iznad polarnih područja, pa kad je vorteks stabilan i snažan, hladnoća uglavnom ostaje „zarobljena” na sjeveru. No kada vrtlog oslabi ili se poremeti, hladni zrak se može se spustiti prema jugu što za dijelove Europe, Sjeverne Amerike i Azije znači naglo zahlađenje.

Takav poremećaj, odnosno slabljenje vorteksa, se događa svake godine, ali ove se godine dogodio neobično rano. Kako su uočili meteorolozi, jaki zapadni vjetrovi koji inače kruže oko Sjevernog pola promijenili su smjer, što je najraniji takav slučaj otkako postoje mjerenja - a to znači od 1958. godine. Prošli put je nešto slično zabilježeno 28. studenoga 1968. i ponovno 2025. godine, piše Financial Times.

Znanstvenici smatraju da je riječ o iznimnom meteorološkom događaju, ali još ne mogu točno reći kakve će to posljedice imati na zimu na sjevernoj hemisferi.

„To je možda još jedan primjer u kojem se atmosferski sustavi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo vidjeli”, rekao je Tim Stockdale, glavni znanstvenik Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Kako dolazi do poremećaja?

Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vorteksa je fenomen poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje. Riječ je o pojavi tijekom koje temperatura u stratosferi, visoko iznad Arktika, naglo naraste u samo nekoliko dana. Zbog toga slabe zapadni vjetrovi koji okružuju pol, a vrtlog se može pomaknuti, deformirati, podijeliti na više dijelova ili čak promijeniti smjer u kojem se vrti, piše Deutsche Welle.

Poremećaj može utjecati i na mlaznu struju (jet stream), pojas snažnih vjetrova u nižim dijelovima atmosfere koji razdvaja hladan arktički zrak od toplijeg zraka s juga. Kada se njezino strujanje promijeni, hladni zrak može prodrijeti prema jugu. Tjedan ili dva dana nakon takvog događaja, promjene se mogu osjetiti i na tlu.

Ovakvi poremećaji inače su češći u siječnju i veljači, pa je upravo zato ovogodišnji događaj posebno neobičan. Znanstvenici još istražuju zašto je došlo do tako ranog slabljenja vorteksa.

Nešto se čudno događa iznad Arktika, meteorolozi zaprepašteni, moguć je i globalni rekord!

Neki smatraju da je razlog tome snažni El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog oceana. On mijenja obrasce oborina i stvara atmosferske valove koji mogu putovati prema Arktiku te utjecati na stabilnost polarnog vorteksa.

Britanski Met Office upozorio je da su ta dva fenomena možda povezana, no znanstvenici kažu da El Niño sam po sebi vjerojatno nije razlog zašto je polarni vorteks ove godine tako rano oslabio.

Još jedan od mogućih razloga je i neuobičajeno topli ocean sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema nekim istraživanjima, zbog smanjivanja površine morskog leda na tom području, ocean u atmosferu ispušta više topline, što također može poremetiti polarni vorteks, piše Reuters.

image
Luc Kordas/Alamy/Alamy/Profimedia/Luc Kordas/alamy/alamy/profimedia

Znači li to da nas čeka jako hladna zima?

Možda, ali ne sigurno. Naime, slabljenje polarnog vorteksa povećava mogućnost prodora hladnog zraka prema jugu, ali to samo po sebi ne znači da će cijela Europa ili Sjeverna Amerika imati izrazito hladnu zimu. Kakva će zima biti ovisi i o drugim atmosferskim pojavama koje mogu pojačati ili ublažiti posljedice poremećaja vorteksa.

Istraživanja pokazuju da nakon otprilike dvije trećine slučajeva naglog zagrijavanja stratosfere u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi slijede hladniji i suši vremenski uvjeti od uobičajenih.

To se već događalo u prošlosti. Jedan od poznatijih primjera je takozvana „Zvijer s istoka” (Beast from the East), koja je početkom 2018. donijela vrlo niske temperature u središnju i zapadnu Europu. Poremećaj polarnog vorteksa pridonio je i ledenom valu u američkoj saveznoj državi Teksas u veljači 2021., kada su izrazito niske temperature koje su trajale više dana izazvale velike prekide opskrbe električnom energijom i odnijele stotine života.

image
Andrej Ivanov/Afp

Zbog ovogodišnjeg događaja mogla bi se povećati i mogućnost snijega u narednim tjednima. Ipak, s obzirom da se poremećaj dogodio tako rano, zrak koji se spušta s Arktika još nije toliko hladan kao što će biti kasnije tijekom zime. Znanstvenici upozoravaju i da bi se tijekom zime mogao dogoditi novi val stratosferskog zagrijavanja, što bi dodatno zakompliciralo vremenske prilike.

Osim hladnoće, poremećaj može donijeti i sušnije vrijeme u sjevernim područjima, a to bi, nakon sušnog i vrućeg ljeta, moglo dodatno otežati obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i poljoprivrednom zemljištu.

Znanstvenici zasad nemaju jasne dokaze da su klimatske promjene utjecale na polarni vorteks. Njegova snaga prirodno znatno varira iz godine u godinu i iz desetljeća u desetljeće. Ipak, neka istraživanja upućuju da su zagrijavanje Arktika i češći poremećaji vorteksa povezani, no ta je veza još predmet znanstvenih rasprava i potrebna su dodatna promatranja da bi se pretpostavka potvrdila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 13:37