U središtu Pariza, desetak minuta lagane šetnje od Champs-Elyséesa, na privatnoj projekciji u luksuznom The Elysées Biarritz kinu održala se pretpremijera nove sezone najpopularnije znanstvene tv serije “Kozmos: Mogući svjetovi”.
Ugostili su nas Neil deGrasse Tyson i Ann Druyan, astrofizičar zbog kojeg je istraživanje svemira ponovno postalo cool i udovica legendarnog astronoma Carla Sagana koja je kreatorica Kozmosa, najuspješnije znanstvene franšize u povijesti – Kozmosa.
Nakon što smo pogledali epizodu nove sezone “Kozmosa”, sjedim s Neilom i Ann u Elyseumu, modernom prostoru odabranom za elegantan prijam, dok se na zidovima iza nas projicira svemir. Pitam se koji će od tih planeta, nakon Zemlje koju sustavno uništavamo, biti naš novi dom.
- Naslov “Mogući svjetovi” odnosi se na egzoplanete (planete izvan Sunčeva sustava, op. a.), ljudsku sposobnost i ovaj svijet te na mogućnosti koje ima pred sobom. Ideja je bila da u svakoj epizodi donesemo dokaze da posjedujemo kapacitet za stvaranje svijetle budućnosti, samo ako se probudimo i počnemo zahtijevati svijet koji će biti dostojan naše djece i unučadi – objašnjava 70-godišnja Ann Druyan, spisateljica, producentica i redateljica specijalizirana za komunikaciju znanosti koja je nagrađena Emmyjem i Peabodyjem, a bila je i kreativna direktorica NASA-ina Voyager Interstellar Message pothvata, što znači da je sudjelovala u odabiru zvukova i slika koji su poslani u svemir mogućim izvanzemaljcima.
Izvor inspiracije
- Upravo to! “Kozmos” nije samo izvor informacija, već je i izvor inspiracije i motivacije – dodaje Neil deGrasse Tyson, 61-godišnji astrofizičar koji je u ulozi voditelja serije i izvršnog urednika za znanost zamijenio Anninog pokojnog supruga, Carla Sagana koji je bio zvijezda prve sezone franšize, “Kozmos: Osobno putovanje”, 80-ih.
U novoj trećoj sezoni “Kozmos: Mogući svjetovi” čija će prva epizoda biti premijerno prikazana 29. ožujka u 22 sata na kanalu National Geographic, kao i u prethodnoj sezoni “Kozmos: Odiseja u prostorvremenu” koju je pogledalo više od 135 milijuna ljudi diljem svijeta, Neil nastupa kao popularizator znanosti, pripovjedač koji širokom puku jednostavnim jezikom približava znanost oko nas. Vodi nas na putovanje u prošla vremena te otkriva nedovoljno poznate znanstvene heroje koji su žrtvovali sve u potrazi za znanstvenim otkrićima. Serija vodi gledatelje do skrivenog mjesta na kojem je možda počeo život na Zemlji, u izgubljene svjetove naših predaka i na moguće svjetove naših dalekih potomaka.
- Gledamo vijesti i filmove koji sve češće imaju apokaliptične aspekte. “Komos” donosi rješenja i mogućnosti, prikazuje gdje smo sada i gdje bismo mogli biti, a to daje poruku nade – dodaje deGrasse Tyson, koji u seriji ističe kako svaki planet, pa tako i Zemlja, ima svoje određeno vrijeme naseljivosti, kada su svi uvjeti za život idealni. Zemlja je već potrošila 70 posto tog vremena i preostaje nam pronaći novi svijet za život. Moramo požuriti, kaže, preostalo nam je još samo par stotina milijuna godina za potragu.
- Ispričat ću vam nešto – započinje Druyan, nagoviještajući da je riječ o nečem značajnom, o čemu nerado govori.
- Za vrijeme snimanja treće sezone moj sin Sam Sagan radio je na seriji s nama. Bili smo na pola procesa montiranja sadržaja kada mu je naglo postalo loše. Glava ga je luđački boljela. Svi su govorili da nije ništa strašno, neka se samo ode odmoriti, prileći kod kuće. No, u meni je proradio majčinski instinkt i znala sam da ga moram odvesti u bolnicu. Kada smo stigli, rekli su nam da je situacija iznimno opasna, da ima moždano krvarenje i da može umrijeti ako se ništa ne poduzme.
Pred nama je bila jako delikatna operacija, stoga nas je neurokirurg pozvao u ordinaciju da nam prije sve objasni. Pitao je Sama čime se bavi, a on mu je odgovorio da radi na televizijskoj seriji s mamom. Neurokirurg je pitao o kojoj se seriji radi, a Sam mu je rekao da se serija zove “Kozmos”. Čovjek nije mogao vjerovati, povikao je od sreće: “Ja sam ovdje zbog te serije!” Poslije nam je objasnio i rekao: “Kada odrastate u siromašnoj zemlji poput Kolumbije i kada vas Carl Sagan pozove u znanost, jedina grana znanosti koja vam je otvorena je medicina. I zato sam ovdje”. A ja sam u tom trenutku znala da će spasiti Samov život – ispričala je Druyan.
Naša novinarka i Neil deGrasse Tyson
Znali za krizu
Interes za znanošću danas, 40 godina nakon što je “Kozmos” prvi put predstavljen svjetskoj publici nije ni blizu onog 80-ih, tvrdi Ann Druyan.
- U SAD-u je u tijeku rat protiv znanosti. Počeo je prije Trumpa, ali s njim smo dosegli novo dno i ignorancija je kod nas postala trend. Kada smo Carl i ja radili na originalnom “Kozmosu”, još je postojao san o divnoj budućnosti, a u četvrtoj epizodi originalne serije progovorili smo o klimatskim promjenama.
Znanstvenici su već tada znali što nas očekuje, znali su da će doći do krize koju danas proživljavamo. Pa pogledajte samo način na koji se znanost uči u školi, on je grozan, toliko činjenica, brojeva i učenja napamet. Povijest znanosti je povijest ljudi! Iskreno, ja nisam u školi shvaćala znanosti zato danas niti nisam znanstvenica, ali znam da ako me neka priča iz tog područja zaintrigira, zainteresirat će i širok spektar ljudi. Tajna je razumijevanje sadržaja – objašnjava.
- Ne mogu usporediti Carla i Neila jer bi to bilo nepravedno, s obzirom na to da je Carl bio ljubav mog života. No, Carl je bio uključen u stvaranje prve sezone i kreaciju cijele serije, u druge dvije sezone malo je drugačije, jer je svaka riječ napisana u scenariju. No, divim se Neilovoj izvedbi, i sada u trećoj sezoni je još bolji – dodaje Ann Druyan.
Nije lako popuniti cipele velikog Carla Sagana.
Nemoguće je.
Zato je Neil deGrasse Tyson odlučio seriji dati svoj pečat, kaže.
- Kada sam upoznao Carla, imao sam 18 godina i bio sam u srednjoj školi. Carl me proveo po sveučilištu – započinje.
Bila je hladna je večer u prosincu 1975. godine, a automobilu na autobusnoj postaji sjedili su Neil deGrasse Tyson, tada tek klinac iz Bronxa sa željom da postane astrofizičar, i Carl Sagan, legendarni astronom, predavač na Sveučilištu Cornell i autor više od 600 znanstvenih radova i brojnih knjiga. Sagan je na komadić papira zapisao sve svoje brojeve telefona, i u uredu i kod kuće. Tog su se dana našli jer je Tyson planirao upisati Cornell, a Sagan mu je pristao dati nekoliko savjeta i provesti ga kroz laboratorije fakulteta. Na kraju dana odveo ga je na autobus, a snijeg je padao sve jače.
Poklonio mu je svoju knjigu “Svemirska veza” s posebnom posvetom. Za budućeg astronoma, pisalo je. Neilu je taj susret promijenio život.
- Zadivila me pažnja koju mi je posvetio, meni koji sam za njega bio nepoznata osoba, ali je znao da sam zainteresiran za svemir već tada pola svog života. Tada sam odlučio da ću, postanem li profesor ili znanstvenik, kad nekom studentu treba moje savjetovanje ili pomoć, naći za njega vremena, baš kao što je i Sagan našao vremena za mene.
To je sada moja dužnost, omogućiti da se kotač nastavi okretati – prisjetio se Tyson. Zaljubio se u znanost s devet godina kada je prvi put posjetio Haydenov Planetarijum. Danas je, pak, direktor tog istog Planetarijuma koji djeluje u sklopu Američkog muzeja prirodne povijesti, gdje je Tyson 1997. osnovao i Odjel za astrofiziku.
- Svaki put kada vidim djecu u planetariju, prisjetim se koliko je meni taj prostor kao djetetu izgledao fantastično. Često dobivam od djece pisma i crteže, a na moja javna predavanja dolaze i djeca. Evo, ovu narukvicu dala mi je devetogodišnja djevojčica koja je došla u planetarij odjevena u haljinu s planetima. Bila je izrazito uzbuđena i rekla mi je da ima dar za mene, narukvicu od gume. Gledajte, djeca uopće nisu problem, odrasli su ti koji uništavaju svijet. Djeca su najbolja, ona su rođena znatiželjna, i ostaju znatiželjna cijelo djetinjstvo, a odrasli ih ušutkavaju i tjeraju da mirno sjede – ističe.
Pop kultura za mase
Kako bi probudio tu znatiželju kod odraslih, Tyson se trudi prevesti jezik znanosti širem puku, a najčešće za to koristi reference iz pop-kulture.
- Uvijek sam spreman pomoći umjetnicima! Ako me nazovu i kažu da žele dodati malo znanosti u svoj projekt, ja im ne mogu odoljeti. Kada se spoje znanost i umjetnost, dobijemo silu koja čini znanost dostupnom svima. Tako i ja često završim u holivudskim filmovima glumeći samoga sebe, ali postoji još jedan slučaj, ne želim se hvalisati, ali imao sam cameo ulogu u filmu “Sharknado 6”. Glumim Merlina i bavim se znanošću, ali ljudi misle da se radi o čaroliji. Sve je to za znanost, vjerujte mi. Filmska Akademija je zanemarila moj rad na ovogodišnjim Oscarima, ali OK, oprostio sam im – smije se Tyson.
Znanstvenici poput njega rijetko su istinske medijske zvijezde, ali Tyson se s pravom može smatrati pop-ikonom. Fanovi SF-a ga obožavaju jer na društvenim mrežama rado prokazuje lošu znanost u popularnim filmovima poput “Star Warsa”, “Interstellara”, “Arrivala”...
Na Twitteru ima 13,6 milijuna sljedbenika, voditelj je popularnog podcasta Star Talk Radio, a internet je zatrpan beskonačnim brojem memea s njegovim citatima.
Otkrio mi je koja ga je znanstvena obmana najviše nasmijala.
- Najzabavnije je bila autopsija izvanzemaljca, bila je hit prije dvadesetak godina. Tvrdili su da su pronašli videozapis znanstvenika iz 40-ih koji radi obdukciju izvanzemaljca. Zamislite samo... Gledate ga kako razrezuje tog izvanzemaljca, a na zidu je telefon sa spiralnom žicom, što se nije postojalo u to vrijeme, tek su ih osmislili 10 godina kasnije, klasična greška – smijemo se svi, a onda kaže da izvanzemaljci postoje, samo nas još nisu uspjeli naći, pa se on nastavi jedini smijati.
Poznat je kao duhovit tip, često cinik, sada to vidim i uživo, a ne samo dok leti svemirom, a zapravo se dobro zabavlja ispred zelenog zida.
- Ja sam astrofizičar, a neke scene uključuju aktivnosti i fenomene koji nisu u mojoj domeni. Mogu lako zamisliti fenomene astrofizike. Sjećam se stajanja u svemirskom brodu i gledajući u zeleni zid, a šef vizualnih efekata je na zidu laserom pokazao točku i rekao mi: “Tu je upravo eksplodirala zvijezda. Reagiraj na to!” Meni to nije problem, jer ja stalno razmišljam o svemiru i eksplodirajućim zvijezdama, no za druge fenomene, insekte, druge kulture i znanosti oslanjam se na detalje i emociju koje je Ann oslikala u scenariju – objašnjava Tyson.
- U ovoj sezoni ima preko 2000 vizualnih efekata. Inače traju par sekundi, a kod nas traju pet do sedam minuta – ističe na kraju Druyan.