Američko-hrvatska znanstvena skupina objavila je u uglednom znanstvenom časopisu IEEE Access studiju koja bi mogla imati važnu ulogu kod postupka izbora kontrolora zračnog prometa.
U studiji “Stress Resilience Assessment Based on Physiological Features in Selection of Air Traffic Controllers” sudjelovali su prof. Krešimir Ćosić, dr. Siniša Popović i mag. Marko Šarlija s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu te prof. Gary Strangman, dr. Vladimir Ivković i dr. Quan Zhang s Harvarda i Massachusetts General Hospitala u Bostonu.
- Dugogodišnja znanstvena istraživanja zagrebačkog FER-a te Harvard Medical Schoola i Massachusetts General Hospitala rezultirala su suradnjom na razvoju novih metoda i tehnologija za praćenje rada mozga i psihofiziološke aktivnosti kao indikatora podložnosti posljedicama kroničnog stresa. FER-ovi znanstvenici primjenjuju te metode u procesu selekcije budućih kandidata za kontrolore leta u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe, dok ih naši suradnici s Harvarda primjenjuju u procjeni utjecaja svemirskih letova na psihofizičku spremu NASA-inih astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji, kao pripremu za buduće letove na Mjesec i Mars, te u procjeni međudjelovanja vatrogasnih aktivnosti i podložnosti PTSP-u kod bostonskih vatrogasaca - pojasnio je prof. Krešimir Ćosić te naglasio da je istraživanje financirao NATO-ov znanstveni odbor.
- Recenzenti ovog rada predložili su da se rezultati naših znanstvenih istraživanja, s obzirom na svoj značaj, uključe i u buduće postupke selekcije kontrolora zračnog prometa kao standardnu proceduru i protokol, za što bi poseban interes mogao imati i Eurocontrol s obzirom na odgovarajuće regulative EU koje se odnose na kontrolu i upravljanje radnim stresom kontrolora leta - naglasio je dr. Vladimir Ivković, hrvatski neuroznanstvenik i direktor Laboratorija za istraživanje mozga i integrativnu fiziologiju na Massachusetts General Hospitalu i Harvard Medical Schoolu u Bostonu. Naši sugovornici istaknuli su da nastavljaju suradnju koja može biti od izuzetne važnosti u dijagnostici i prevenciji poremećaja prouzročenih profesionalnim radnim stresom kod primjerice vatrogasaca, policajaca, astronauta, kirurga i drugih profesija visokog rizika, kao i objektivnoj procjeni PTSP-a u braniteljskoj populaciji.