ZAGREB - Najveći i najskuplji znanstveni stroj na svijetu, pet milijardi eura teški LHC (Veliki hadronski sudarač) “muči” se s električnim instalacijama. Zbog naizgled banalnih kvarova početak rada toga “stroja za Veliki prasak”, smještenog u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja), odgođen je za studeni.
Nestrpljivi fizičari
No, dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, kaže stara poslovica. Tako je na “tegobama” koje pogađaju europski LHC počeo profitirati njegov američki konkurent Tevatron u Femilabu. Naime, dok se inženjeri trude uskladiti sve dijelove LHC-a, Fermilabu se pridružio dio nestrpljivih fizičara iz CERN-a.
A proteklih godina svi su putovi fizičara vodili u CERN gdje je 10. rujna 2008. godine uz veličanstvenu pompu počeo s radom LHC. No, 10 dana kasnije zbog kvara na električnim instalacijama jednog supravodiljivog magneta divovski je stroj prestao s radom. Ponovno puštanje u rad LHC-a bilo je najavljeno za travanj, zatim za lipanj, pa je novi termin bio rujan te sada studeni. - Nije se sada ništa bitno dogodilo, riječ je o sitnim kvarovima, no to traje neko vrijeme. LHC je vrlo složen stroj i potrebno je neko vrijeme da bi se svi njegovi dijelovi uhodali - rekao je dr. Danilo Vranić (61), hrvatski fizičar iz CERN-a. Hrvatsko-francuski fizičar dr. Daniel Denegri (68) smatra da su poteškoće s kojima se susreće LHC gotovo normalne.
Rad u tri smjene
- Pažljivom inspekcijom otkriveni su još neki manji kvarovi, a svi popravci dosad stajali su oko 30 milijuna eura. To su veliki novci, no treba imati na umu da cijeli LHC stoji koliko i jedan tjedan boravka Amerikanaca u Iraku - rekao je Denegri naglasivši da inženjerski timovi u CERN-u rade neprekidno u tri smjene svih sedam dana u tjednu kako bi se otklonili svi nedostaci. Istodobno, fizičari na Tevatronu intenzivno tragaju za Božjom česticom. - Postoji šansa da Amerikanci otkriju Higgsov bozon prije nas, ali ja mislim da se to neće dogoditi. Kad LHC počne s radom, Amerikanci će se ponovno vratiti - rekao je Vranić. Slično misli i Denegri. - Mi se s Amerikancima istodobno natječemo i surađujemo. Počne li LHC s radom u studenome ove godine, naše su šanse mnogo veće - zaključio je Denegri.
Tanja Rudež
Nestrpljivi fizičari
No, dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, kaže stara poslovica. Tako je na “tegobama” koje pogađaju europski LHC počeo profitirati njegov američki konkurent Tevatron u Femilabu. Naime, dok se inženjeri trude uskladiti sve dijelove LHC-a, Fermilabu se pridružio dio nestrpljivih fizičara iz CERN-a.
|
Daniel Denegri:
Poteškoće s kojima se susreće LHC normalne su. Popravci su dosad stajali 30 milijuna eura |
A proteklih godina svi su putovi fizičara vodili u CERN gdje je 10. rujna 2008. godine uz veličanstvenu pompu počeo s radom LHC. No, 10 dana kasnije zbog kvara na električnim instalacijama jednog supravodiljivog magneta divovski je stroj prestao s radom. Ponovno puštanje u rad LHC-a bilo je najavljeno za travanj, zatim za lipanj, pa je novi termin bio rujan te sada studeni. - Nije se sada ništa bitno dogodilo, riječ je o sitnim kvarovima, no to traje neko vrijeme. LHC je vrlo složen stroj i potrebno je neko vrijeme da bi se svi njegovi dijelovi uhodali - rekao je dr. Danilo Vranić (61), hrvatski fizičar iz CERN-a. Hrvatsko-francuski fizičar dr. Daniel Denegri (68) smatra da su poteškoće s kojima se susreće LHC gotovo normalne.
Rad u tri smjene
- Pažljivom inspekcijom otkriveni su još neki manji kvarovi, a svi popravci dosad stajali su oko 30 milijuna eura. To su veliki novci, no treba imati na umu da cijeli LHC stoji koliko i jedan tjedan boravka Amerikanaca u Iraku - rekao je Denegri naglasivši da inženjerski timovi u CERN-u rade neprekidno u tri smjene svih sedam dana u tjednu kako bi se otklonili svi nedostaci. Istodobno, fizičari na Tevatronu intenzivno tragaju za Božjom česticom. - Postoji šansa da Amerikanci otkriju Higgsov bozon prije nas, ali ja mislim da se to neće dogoditi. Kad LHC počne s radom, Amerikanci će se ponovno vratiti - rekao je Vranić. Slično misli i Denegri. - Mi se s Amerikancima istodobno natječemo i surađujemo. Počne li LHC s radom u studenome ove godine, naše su šanse mnogo veće - zaključio je Denegri.
|
Neuhvatljivi ključ za razumijevanje mase
LHC, najveći akcelerator elementarnih čestica na svijetu, smješten je na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj. Pomoću LHC-a fizičari će pokušati rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13 milijardi godina, dakle u trenutku stvaranja svemira za koji se drži da je nastao Velikim praskom. Glavni i najatraktivniji cilj projekta LHC-a jest uhvatiti “Božju česticu”, odnosno Higgsov bozon. Riječ je o hipotetskoj čestici koja je ključ za razumijevanje mase, a njezino je postojanje još 1964. godine predskazao britanski fizičar Peter Higgs. Zbog njene neuhvatljivosti, nobelovac Ledraman skovao je naziv “Božja čestica”. |
Tanja Rudež