Imamo otkriće, otkrili smo novu česticu koja se podudara s Higgsovim bozonom - rekao je dr. Rolf Dieter Heuer, generalni direktor CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja) najavljujući tako jedno od najuzbudljivijih postignuća moderne fizike: vjerojatno otkriće Higgsova bozona, popularne Božje čestice.
Ta je čestica od fundamentalne važnosti za razumijevanje svemira u kome živimo jer svim ostalim česticama, naposljetku i nama samima, daje masu. - Ovo je povijesna prekretnica, ali mi smo samo na početku - dodao je Heuer praćen burnim aplauzom nekoliko stotina fizičara koji su sjedili u dvorani i pratili seminar o najnovijim rezultatima potrage za Božjom česticom. No, dvorana je bila premala kako bi prihvatila sve koji su željeli nazočiti tome povijesom trenutku jer je više od 1000 fizičara ostalo izvan.
Današnji seminar u CERN-u, koji su mediji diljem svijeta danima najvaljivali i tako podgrijavaliuzbuđenje i u široj javnosti, počeo je predstavljanjem rezultata do koje su došli fizičari u sklopu eksperimenta CMS.
Taj projekt okuplja oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, među njima i hrvatske fizičare sa Sveučilišta Split i Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Kada je Joe Incandela, glasnogovornik projekta CMS, objavio da preliminarni rezultati ukazuju na postojanje čestice čija je masa 125-126 GeV-a, okupljeni fizičari nisu krili oduševljenje. No, još uvjerljivija u prezentaciji rezultata mjerenja bila je talijanska fizičarka Fabiola Gianotti, glasnogovornica konkurentskog projekta ATLAS koji okuplja također oko 3000 znanstvenika. Eksperimenti CMS i ATLAS tako su neovisno jedan o drugome potvrdili postojanje čestice koja je konzistentna s Božjom česticom.
- To je stvarno nevjerojatna stvar da se otkriće dogodilo tijekom moga života. Čestitam svima koji su u njemu sudjelovali - rekao je otirući suze Peter Higgs (83), škotski fizičar po kome je famozna čestica dobila ime. Njegov dolazak u dvoranu bio je praćen snažnim aplauzom.
Peter Higgs je zajedno s Belgijancima Francoisom Englertom i Robert Broutom predvidio postojanje Higgsova bozona još 1964. godine. Prema njihovoj teoriji sve elementarne čestice su same po sebi bez mase pa bi masu trebale dobiti putem međudjelovanja s Higgsovim bozonom. Današnjem seminaru u CERN-u nazočio je i Francois Englert, dok Robert Brout nažalost nije doživio taj veliki dan jer je preminuo prošle godine.
Potraga za Higgsovim bozonom desetljećima je bila nesupješna pa je nobelovac Leon Lederman 1993. godine u šali smislio naziv Božja čestica. Iako taj naziv fizičari ne vole, on se sviđa medijima, ali i javnosti. Lov na Božju česticu odvija se u sklopu više od pet milijardi eura vrijednog projekta LHC (Veliki hadronski sudarač). LHC se nalazi se na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj. Na LHC-u su dva divovska detektora: CMS i ATLAS koji poput mišolovke love Božju česticu.
LHC je na spektakularan način pušten u pogon 10. rujna 2008. godine, ali je desetak dana kasnije došlo je do prekida rada zbog kvara. Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura. “Stroj za Veliki prasak” ponovno je počeo s radom u studenom 2009. godine te proizveo mnoštvo važnih podataka koji su naposljetku rezultirali današnjom najavom otkrića nove čestice.
................................................................................................................
I kolaboracija ATLAS, koja okuplja oko 3500 znanstvenika, potvrdila je postojanje nove čestice
- Naši rezultati pokazuju jasne signale nove čestice, na razini pet sigma, i mase oko 126 GeV- rekla je talijanska fizičarka Fabiola Gianotti, koja je glasnogovornica eksperimenta ATLAS.
Pronađen Higgsov bozon: Zašto je ovo najvažnije otkriće u modernoj fizici?
CMS: Otkrili smo česticu
Glasnogovornik kolaboracije CMS predstavio je rezultate svojih mjerenja koji ukazuju na otkriće nove čestice koja bi mogla biti dugo traženi Higgsov bozon. Kolaboracija CMS broji 3000 znanstvenika, među kojima i skupinu hrvatskih fizičara. U tijeku je predstavljanje rezultata kolabaoracije ATLAS.
Glasnogovornica ATLAS kolaboracije Fabiola Gianotti i Peter Higgs
FOTO Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković sudjelovali u povijesnom otkriću
Tome Antičić, Institut “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu:
- CMS eksperiment, čije je član i IRB, je efektivno potvrdio otkriće Higgs čestice. Očekuje se da će ATLAS prikazati slične rezultate. Jos je rano reći za detaljne karakteristike Higgsa, ali je za sada konzistentan sa Standardnim Modelom. Buduća mjerenja idućih godina će moći preciznije utvrditi karakteristike ove ćestice. Drago mi je reći da će baš IRB imati i važne eksperimentalne doprinose (uz postojeću analizu podataka) u budućnosti za CMS, i to na nadogradnji najpreciznijeg dijela CMSa - centralnom silicijskom pixel detektoru.
Dr. Ivica Puljak uživo iz CERNA: Uzbuđenje kao na rock koncertu!
Ovdje vlada veliko uzbuđenje. Svi napeto očekujemo početak seminara u CERN-u - rekao nam je u telefonskom razgovoru dr. Ivica Puljak, jedan od dvadesetak hrvatskih fizičara koji sudjeluju u lovu na Higgsov bozon, popularnu Božju česticu. Podsjetimo, za nekoliko minuta u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve počinje “povijesni” seminar na kome će znanstevnici u sklopu kolaboracija CMS i ATLAS objaviti najnovije rezultate u potrazi za Božjom česticom, koja je ključ za razumijevanje mase.
- Došao sam u ponoć kako bih u dvorani zauzeo mjesto, a već je bilo mnoštvo ljudi. Sada je 1000 ljudi ispred dvorane. Kao da smo na rock koncertu - rekao je Puljak, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Također, Ivica Puljak voditelj uspješne skupine splitskih fizičara koji sudjeluju u lovu na Higgsov bozon.
- Splitska grupa direktno je uključena u potragu za Higgsovim bozonom u jednom od najzanimljivijih kanala raspada. Naša grupa broji desetak fizičara i tehničara te je dio kolaboracije CMS na kojoj surađuje 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta - rekao je Puljak koji zajedno s kolegicom iz Italije koordinira skupinu od stotinjak znanstvenika iz cijelog svijeta koji tragaju za Higgsovim bozonom kroz četiri kanala raspada.
Moje osobno istraživanje teorije iznad Standardnog Modela u posljednjih 37 godina je bazirano na ovom fenomenu. Kao mlad početnik, na sreću, povjerovao sam u njega i slijedio ga uvijek poslije. Otkriće ove čestice bit će veliko ohrabrenje da sam možda na pravom putu, meni ali i mnogim drugima koji su išli tim putem.
PRIJENOS UŽIVO iz CERN-a možete pratiti OVDJE!
Za Jutarnji list iz CERN-a se javlja profesor Ivica Puljak
Dr. Senjanović: Otkriće Božje čestice ravno je najvećim otkrićima u povijesti fzike
Kasnih 60-tih i ranih 70-tih godina, kroz epohalne radove Glashowa, Weinberga i Salama, došlo se do potpune slike svijeta elementarnih čestica, tako da danas imamo kompletnu teoriju svih njihovih relevantnih interakcija, poznatu kao Standardni Model.
Standardni Model je baziran na tzv. Higgsovom mehanizmu, po kome sve elementarne čestice dobivaju masu. Inače, taj mehanizam mjesec dana prije Petera Higgsa otkrili su belgijski fizičari Englert i Brout. Mehanizam zahtjeva postojanje nove elementarne čestice, Englert-Brout-Higgsovog bozona (pogrešno zvanog Higgs), čije su sve osobine, osim mase, predviđene samim modelom. Traženje te čestice traje već skoro 40 godina, i to je postao Sveti gral za sve eksperimentalce i teoretičare u oblasti fizike čestica. Traganje za elementarnim česticama i njihovom dinamikom je do te mjere u osnovi znanosti da danas svaki laik zna za kvarkove koji grade nukleone, a oni grade jezgre. One, pak, grade atome koji grade i vas i mene.
Otkriće čestice čije postojanje je na magičan način izvor masa svih čestica (pa i samog EBH-ovog bozona) je po meni ravno najvećim otkrićima u povijesti fizike, i znanosti u cjelini i ne može se nikako dovoljno naglasiti. Jedina razlika od otkrića recimo atoma i jezgri je u tome što je ova čestica predviđena još odavno, pa njezino otkriće ne može biti iznenađenje, već dugo priželjkivana kruna velike i duboke teorije.( Dr. Goran Senjanović, hrvatski fizičar iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu)
8:50 - Pozornost fizičara, ali i šire javnosti u mnogim zemljama svijeta danas je usmjerena prema CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve, gdje počinje seminar koji bi mogao ući u povijest moderne znanosti. Znanstvenici će danas izvijestiti o posljednjim otkrićima do kojih su došli u svojoj potrazi za Higgsovim bozonom, famoznom Božjom česticom.
Mnogi znanstveni analitičari smatraju da bi danas moglo biti potvrđeno otkriće Božje čestice, no službeni CERN i dalje šuti pa se tako uzbuđenje u javnosti samo pojačava. Glasnogovornik CERN-a dr. James Gillies samo je diplomatski izjavio kako je razgovor o otkriću Božje čestice još uvijek preuranjen. No, britanski dnevnici Telegraph i Daily Mail iz činjenice da će na seminaru u CERN-u biti škotski fizičar Peter Higgs (83), prema kome je neuhvatljiva čestica dobila ime, iščitavaju da će današnji događaj biti od izuzetne važnosti.
Podsjetimo, Higgsov bozon hipotetska je čestica koja je ključ za razumijevanje mase. Teorijski su je 1964. godine predvidjeli Peter Higgs te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. Potraga za Higgsovim bozonom posljednjih je desetljeća postala Sveti gral fizike, a zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman česticu je prozvao Božjom.
Lov na Božju česticu postao je znanstvena, ali i medijska atrakcija kada je 10. rujna 2008. s radom počeo LHC (Veliki hadronski sudarač), najveći i najspektakularniji stroj na svijetu, čija je gradnja trajala gotovo 20 godina i stajala pet milijardi eura. No, LHC se desetak dana poslije na neslavan način pokvario, a popravak je trajao godinu dana i stajao oko 30 milijuna dolara.
U studenome 2009. godine taj “stroj za Veliki prasak” ponovno je počeo potragu za Higgsovim bozonom, a ona je krajem 2011. rezultirala prvim nagovještajima o postojanju neuhvatljive čestice. Ipak, 8000 znanstvenika u CERN-u, uključujući i 20-ak Hrvata sa Sveučilišta Split i Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu, istaknulo je da su za potvrdu otkrića nužna nova mjerenja.
U proteklih pola godine znanstvenici u CERN-u prikupili su mnogo podataka , a napetost oko današnjeg seminara dodatno je podgrijala konferencija za novinare, održana u ponedjeljak preko Velike bare, na kojoj su predstavljeni rezultati dobiveni na Tevatronu, američkom konkurentu LHC-a.
- Naši rezulatati snažno su usmjereni prema postojanju Higgsova bozona, ali treba pričekati rezultate eksperimenata na LHC-u kako bi se moglo potvrditi otkriće - izjavio je dr. Rob Roser, jedan od voditelja istraživanja u Tevatronu.
- To su zanimljivi i važni rezultati, ali oni još ne potvrđuju postojanje Higgsa - komentirao je Ruđerov fizičar dr. Vuko Brigljević koji, također, sudjeluje u potrazi za Božjom česticom.
- Između Tevatrona i LHC-a, koji je mnogo moćniji stroj, postoji kompeticija. To je normalno, a mi znanstvenici smo ponekad kao velika djeca koja se vole natjecati. No, konačni odgovor daju znanstveni rezultati - zaključio je Brigljević.
Zašto se tako zove...
Kada je 1993. godine pisao knjigu, Leon Lederman za Higgsov bozon smislio je naziv ‘Vražja čestica’, što je užasnulo njegova izdavača koji se bojao da se knjiga s takvim naslovom neće dobro prodavati. Onda je nobelovac ime ‘Vražja čestica’ promijenio u ‘Božja čestica’ koje se ne sviđa mnogim fizičarima, uključujući i Petera Higgsa.
- Ja sam ateist, no imam osjećaj da bi igranje s imenima kao što je Božja čestica moglo nepotrebno uvrijediti religiozne ljude - rekao je jednom prilikom Peter Higgs.
Zašto je ovo najbitnije otkriće u modernoj fizici?
Naše aktualno razumijevanje fizike čestica počiva na Standardnom Modelu, razvijenom u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, koji je uspješno opisao sve elementarne čestice poznate u to vrijeme, i odnose među njima. Standardni model također je predviđao postojanje i čestica koje do tada još nisu bile opažene, poput b kvarka, t kvarka i tau neutrina.
Standardni model također je predviđao i postojanje Higgsovog bozona, čestice čija je teoretska razina energije bila iznad razine koju su ljudi mogli postići u akceleratorima čestica prije pokretanja LHC-a. Ukoliko Higgsov bozon ne bi bio pronađen, to bi značilo da postoje funtamentalne pogreške u Standardnom Modelu, te da je potrebna nova teorija fizike čestica koja bi objasnila zašto čestice imaju masu. Otkriće Higgsovog bozona, s druge strane, konačna je potvrda znanstvenicima da Standardni Model točno opisuje svijet koji nas okružuje.