Brutalni toplinski val već danima odnosi živote u Europi. U mnogim gradovima u Francuskoj, koja je u "epicentru" ovoga toplinskog vala, najviše dnevne temperature već su danima oko 40 Celzijevih stupnjeva. Prema nacionalnoj meteorološkoj službi Météo-France, sadašnji toplinski val može se usporediti s onim iz kolovoza 2003. godine koji je u Francuskoj odnio 15.000 života.
Te su godine toplinski valovi u Europi odnijeli više od 70.000 života. Ovogodišnje ljeto je tek kalendarski počelo, no Europa se već suočava s drugim toplinskim valom: tijekom prvog, krajem svibnja, u nekim su gradovima zabilježene najviše temperature u povijesti mjerenja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vrućine su od 2022. godine odnijele više od 200.000 života.
- Toplinski val u Europi zatvara škole i ugrožava zdravlje ljudi. Podaci su jasni: temperature diljem Europe rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, povećavajući vjerojatnost i jačinu ekstremnih vrućina u budućnosti, napisao je na društvenoj mreži X Tedros Adhanom Ghebreyesus, čelni čovjek WHO-a.
Što je toplinski val, a što toplinski udar?
Pojam toplinski val posljednjih je godina postao dio svakodnevnog ljetnog vokabulara. Ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala, no u klimatološkom smislu riječ je o duljem trajanju povišenih dnevnih te osobito maksimalnih temperatura zraka. Učestali, intenzivni i dugotrajni toplinski valovi te suša koja ih prati pokazatelji su klimatskih promjena.
DHMZ digao alarm na najvišu razinu, ‘zacrvenio‘ se i Zagreb
Dok je toplinski val meteorološki pojam, toplinski udar je posljedica visokih temperatura na ljudski organizam i njegovo je porijeklo medicinsko.
Što je uzrok sadašnjeg toplinskog vala?
Uzrok sadašnjeg toplinskog vala je tzv. omega blok, vremenski fenomen koja na meteorološkim kartama podsjeća na slovo omega grčkog alfabeta. Nastaje kada se područje visokog tlaka (suho i ljeti vruće vrijeme) nađe zatvoreno, zarobljeno, s lijeve i desne strane područjima nižeg tlaka zraka, ciklonama koje nose promjenjivo i svježe vrijeme.
Element ‘bloka‘ odnosi se na činjenicu da područje visokog tlaka s toplim zrakom ostaje zarobljeno.
Posljedica omega bloka je efekt toplinske kupole ili toplinske peke jer se zbog visokog tlaka zraka oblaci ne mogu probiti unutar vruće i suhe zone koja naizgled podsjeća na kupolu ili peku. Takva se stacionarna atmosferska situacija uglavnom zadržava između tri i deset dana, a ponekad traje i tjednima.
Zašto se Europa brže zagrijava?
Naš je planet već sada topliji za 1,2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali ne zagrijavaju se svi dijelovi Zemlje jednakom brzinom. Europa se zagrijava brže od ostatka svijeta iz više razloga.
Jedan od njih su drastične promjene koje se događaju na Arktiku, što utječe na zime, ali i na ljeta u Europi. Arktik je područje koje se najbrže zagrijava na našem planetu: kako je objavio Copernicus, glavni program EU za monitoring klime, područje Arktika danas je 3,2 Celzijeva stupnja toplije u odnosu na predindustrijsko doba.
‘Ništa ne djeluje bolje‘ za rashlađivanje tijekom vrućih noći od ovog jednostavnog predmeta
- Posljednjih desetljeća se jako smanjuje volumen morskog leda na Arktiku. Kako njegova hladna, svijetla površina reflektira velik dio Sunčeva upadnog zračenja, led nas zapravo štiti od prekomjernog zagrijavanja. Ako se led otopi, onda se sve manje Sunčeva zračenja reflektira, a sve više apsorbira u oceanu. Tako se dodatno zagrijava more, ali i zrak iznad njega pa se led ubrzano topi i još više pojačava efekt zagrijavanja. Zbog tog se pozitivnog uzajamno povratnog procesa Arktik zagrijava dvostruko brže nego drugi dijelovi svijeta i to nazivamo arktička amplifikacija - pojasnila je lani u razgovoru za Jutarnji list klimatologinja dr. Ivana Herceg Bulić, redovita profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Koji su još razlozi bržeg zagrijavanja Starog kontinenta?
Zvuči paradoksalno, no kontrola onečišćenja aerosolima još je jedan faktor brzine zagrijavanja Europe. Stroži propisi o kvaliteti zraka smanjili su emisije aerosola od 1980-ih. No, rješavanje problema onečišćujuće tvari imalo je nuspojavu doprinosa globalnom zagrijavanju jer te sitne čestice u zraku imaju učinak hlađenja reflektirajući Sunčevu svjetlost i čineći oblake reflektivnijima.
- Iako je smanjenje onečišćenja zraka izuzetno važno za zdravlje dišnog sustava, ono također povećava Sunčevo zračenje na površini jer mnoge vrste čestica odbijaju Sunčevu svjetlost - rekao je za AFP dr. Ben Clarke, istraživač ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena na Imperial Collegeu u Londonu.
Također, na Starom kontinentu ima sve manje snijega koji odbija Sunčevo zračenje. Kako je objavio Copernicus, prošle je godine količina tla prekrivenog snijegom u Europi bila na svom godišnjem vrhuncu oko trećine manja od prosjeka.
Što se događa s mlaznom strujom?
Temperaturna razlika između vrućeg ekvatora i hladnog Sjevernog pola glavni je pokretač vremena na cijeloj sjevernoj hemisferi. Ali kada svake godine u Europi ima manje snijega na tlu i manje leda na moru, ta se temperaturna razlika smanjuje. Znanstvenici su u studiji objavljenoj 2020. godine u časopisu ‘Climate and Atmospheric Science‘ pokazali da bi to moglo preusmjeriti mlaznu struju na načine koji stvaraju dugotrajne ljetne toplinske valove na kontinentu.
Mlazna struja je uzak pojas i obično tisuće kilometara dug pojas vrlo jakih vjetrova: ima važnu ulogu u općoj cirkulaciji atmosfere te je tijesno vezana uz atmosferske fronte niskog tlaka i ciklone. Znanstvenici su posljednjih desetljeća također otkrili da se mlazna struja sve češće dijeli na dva kraka iznad Europe, stvarajući područje slabih vjetrova zbog čega toplina može ostati zarobljena danima.
Jesu li toplinski valovi i prije pogađali Europu?
- Nekad mi je ljeto bilo najdraže godišnje doba, a sad je neizdrživo, rečenica je koja se, u različitim varijacijama, posljednjih dana često ponavlja na društvenim mrežama. I ona je istinita: vrućine su i prije bile oznaka ljeta, ali ne ovako intenzivne i dugotrajne.
- Znamo da toplinski valovi postaju sve jači i češći te da traju dulje. Ono što je sada upečatljivo jesu velike razlike u kojima se ruše temperaturni rekordi - rekla je za New York Times dr. Rebecca Emerton, viša znanstvenica u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu u Engleskoj.
Europa sada doživljava toplinske valove koji su dva do četiri Celzijeva stupnja topliji nego što bi bili bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Problem je, međutim, što ljudi u Europi, izuzev Mediterana, nisu navikli na ovako intenzivne i učestale toplinske valove.
- Ljudi u Europi uglavnom nemaju klima-uređaje u svojim domovima i zgradama. Dakle, to će se morati promijeniti kako bi se rashladili. No, svi ljudi si očito to ne mogu priuštiti. Ali, ovo je jednostavno nešto što je realnost. K tome, ljudi će morati pokušati raditi vani u onim dijelovima dana kada vrućina nije na vrhuncu te nekako promijeniti način na koji žive - rekla je za američki National Public Radio dr. Jennifer Francis, klimatologinja iz Centra za istraživanje klime Woodwell u saveznoj državi Massachusetts.
